Reci: O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte

u vjerovanju svome, suprotno Istini, i ne

povodite se za prohtjevima ljudi koji su

još davno zalutali, i mnoge u zabludu

odveli, i sami s pravoga puta skrenuli.

(el-Ma'ida, 77)

I muslimani i kršæani mogu izvuæi puno pouka iz Božiæa, godišnje proslave pobjede paganizma nad vjerom Poslanika Isa'a a.s. (Isusa).

Niko ne spori èinjenicu da je ovaj praznik, kao i svi njegovi simboli, došao iz paganskih vjera; i nema nikakve veze sa Isusovim roðenjem ili njegovim uèenjima. U stvari, niko posigurno i ne zna taèan datum roðenja Isaa a.s. Zapravo, razlièiti datumi u skoro svim mjesecima u godini su bili zastupani, s vremena na vrijeme, od strane razlièitih respektabilnih struènjaka, kaže nam The American Book of Days. S druge strane, proslava roðendana je paganska ideja, i nikada nije bila zastupana ni od jednog Poslanika, niti u ijednoj Božijoj Knjizi, ukljuèujuæi i Bibliju (èak i ovako doraðenu kakvu danas imamo). Rani Crkveni lideri su oponirali toj ideji bez zadrške. Èak je i tako kasno kao što je 245. po kršæanskom kalendaru Origen, Otac Afrièke Crkve i filozof, zapisao da je grijeh èak i pomišljati na proslavu Isusovog roðendana kao da je on neki Kralj Faraon (The American Book of Days).

Ali paganski svijet je uistinu imao svoje molitve i proslave tokom zime. Oni koji su obožavali boga Sunca zbog njegove prividne moæi su se brinuli za sudbinu svoga boga koji je, u svijetu mnogih bogova, gubio svoju moæ kako su dani postajali kraæi i zrak hladniji. Izgledalo je da je bog Sunce poražen od strane boga snijega koji je sa sobom donio smrt i mizeriju. …U Rimu, Sunce je u zimskom solsticiju bilo najslabije 25.decembra, i moralo se ponovo roditi uz pomoæ velikih vatri, svjetala, povorki i molitvi. (Reader's Digest Book of Christmas). Rimska paganska sezona je zvana Saturnalia. Perzijci su imali sliènu proslavu u slavu Mithrasa, njihovog boga Sunca.

Zimzeleno drveæe, draè, bršljan i imela koji su ostajali zeleni i tokom zime su takoðer smatrani kao izvori magiène moæi od strane pagana. Druidi, èiji Stounhendž (Stonehenge) hramovi su ostali i do danas u Engleskoj, su gledali na imelu sa dubokim poštovanjem i upotrebljavali su je kao gorivo za obred žrtvovanja tokom solsticijskih festivala. Takoðer su obièavali da je drže na zidovima svojih kuæa. To je logièna posljedica, jer kada èovjek ne spozna postojanje Jedinog Istinskog Boga, èak i drveæe i bilje mogu postati bog. Pagani su smatrali da ove donose sreæu, plodnost, zaštitu od èarolija i da mogu biti korištene kao protiv-otrov. Imela se upotrebljava i dan-danas.

Dr Clement Moore, profesor teologije, je 1822. napisao poemu pod naslovom Posjeta Svetog Nikole. Poema je postala popularna i tako je roðen Djeda Mraz. Razlog za popularnost? …uvjeti su sazrili. Mit je bio potreban, i rekreacija starog Božiæa je tako došla sa vjetrom. (William Sanson, A Book of Christmas). Nekoliko desetljeæa kasnije, New York Sun je odgovorio na sljedeæe pitanje koje je postavio jedan osmogodišnjak: Postoji li Djeda Mraz? Odgovor je postao klasika i vrijedi ga spomenuti ovdje: Niko ne može vidjeti Djeda Mraza, ali to ne znaèi da on ne postoji. Najrealnije stvari na ovome svijetu su one koje ni djeca ni ljudi ne mogu vidjeti. I tako, Djeda Mraz je postao liènost sa božanskim atributima, i sudeæi po Božiænim proslavama, puno znaèajniji od samoga Isusa.

Rane Crkvene voðe su htjele kristijanizirati paganske festivale, ali njihov princip je uskoro postao: Ako ih ne možeš pobijediti, pridruži im se. Jer kao što je Papa Gregorije proglasio 601. godine, za tvrdoglave umove je nemoguæe posjeæi sve odjednom. To je izrodilo još jedan princip: Kad si u Rimu, radi što Rimljani rade.

I to i uèiniše. Ispoèetka sporo, zatim sve brže i brže. Bog Sunce je zamijenjen Sinom Božijim. Saturnalia je zamjenjena ceremonijom za Krista ili Kristovom Misom, koja je kasnije postala Božiæ. Tokom nekoliko stoljeæa to je bila èista crkvena obljetnica, popraæena vjerskim službama. Tokom Božiæa, ni muškarci ni žene ne smiju, ponavljam ne smiju, se posebno obuæi ili zbijati lakrdije; ne smije biti nikakva gatanja, kao što su praznovjerja sa vatrom; kuæe ne smiju biti ukrašavane, pokloni davani, stolovi postavljani razlièitim jelima, i treba strogo paziti na piæe.

Ali lažna vjera je odagnala istinsku vjeru. Razmislite o Božiænim poklonima koji su nastavak Rimljanske tradicije davanja lutki umjesto ranijih barbarskih obièaja žrtvovanja ljudi. Rana Crkva se sablažnjavala na paganske obièaje davanja poklona. No, pošto su ljudi toliko uživali u tome da nisu htjeli da to napuste, Crkva je konaèno usvojila tu ideju i tolerirala ju je. (Barbara Rinkoff, The Family Christmas Book).

Zimzeleno drveæe? Rana Crkva je zabranjivala njihovu upotrebu. No i ovaj je obièaj bio tako duboko ukorijenjen da je zabrana bila ignorirana. Na kraju, Crkva je prihvatila upotrebu zimzelenog drveæa za dekoracije. I tome slièno i tako dalje. Sada razmotrite opis Saturnalie i uporedite ga sa prvotnim zabranama koje su veæ spomenute. To su bile dvije hefte bezmalo nemira, pijanstva, buke i igara, golih robova i ropkinja koji su pjevali, ljudi su se oblaèili kao životinje i ponašali se sa manje dostojanstva od njih, a seks, èesto popraæen perverzijama, je bio raspostranjen. (Reader's Digest Book of Christmas). Èitatelj može sam zakljuèiti koja od ove dvije slike predstavlja BožIæ kako se danas slavi.

Sa dolaskom kapitalizma, stari pagani su dobili novog saveznika u liku reklama. George Bernard Shaw je to opisao ovako: Božiæ je prisiljen na nevoljni … narod od strane … vlasnika prodavnica i štampe. To je naèin na koji mogu služiti Bogu i zaraditi pare u isto vrijeme. To je, samo po sebi, paganska ideja i živa je do danas.

Ovaj poraz kršæanstva pred paganizmom mora biti kontrastiran sa slavnom pobjedom Islama nad istim. Predislamska Arabija je bila paganska zemlja. Ali nijedan od paganskih obièaja nije preživio nakon Islama. Niti jedan. Nije bilo stvari poput ljudi su to toliko željeli pa im je Crkva to morala dozvoliti. Islam je potpuno iskorijenio ne samo vjerovanja, nego i obièaje i simbole paganizma. Ovo je samo po sebi èudo nad kojim se student komparativnih religija mora zamisliti. Ovo je živi dokaz ispravnosti uèenja posljednjeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Uspjeh se nastavio tokom stoljeæa. Tajna ovog velikog uspjeha je ono što kanadski uèenjak Stuart Brown žali kao muslimansku antipatiju prema inovacijama. (The Nearest in Affection). Prvi halifa, Ebu Bekr r.a., je rekao u svom prvom govoru nakon što je izabran za halifu da je on samo sljedbenik i da nije novator, postavljajuæi time smjer kretanja svih buduæih halifa.

Kroz islamsku historiju bilo je pokušaja uvoðenja bidata (novotarija) kao bezazlenih dobrih praksi, ali za razliku od Kršæanstva, bilo je uvijek ispravne uleme koja se borila protiv toga.

Mozda neki drugi praznici vode poreklo od paganskih obicaja,ali sam cin slavljenja Bozica sa tim nema veze,sto ti verovatno nikad neces saznati.
Tako je kod nas pravoslavaca,a kod katolika je on komercijalizovan

Ibn

Mislim da tvoje kritikantsko nastojanje da pronalazis nekakve iluzorne uporedbe, a koje pokusavaju predstaviti islam kao jedinu ispravnu religiju, proizilaze iz tvoje nemoci da plodno umujes. Plodno umovanje je uvijek ono umovanje koje se upire da spozna one cinioce, e na osnovu kojih u jednom drustvu odredene grupe ljudi dolaze na vlast. Posto si ti prestravljen od strane svojih proroka (a koji imaju potpunu vlast u tvom drustvu), pa se ne usudujes ni pomisliti u tom smijeru, a kamoli tamo usmjeriti svoju kritiku, zato se tvoja rijec ne moze ni nazvati kritickom, vec kritikantskom rjecju.

U tvom drustvu, potpuna vlast nad covjekom je u rukama tvog proroka. Ti, iz nesagledivog straha od njega, a zeleci, da se tako izrazim, umovati, pokazujes jedan potpuni umni kukavicluk umujuci u pogresnom smjeru. A umni kukavicluk se nikada ne moze nazvati kritikom, vec kritikanstvom. Tvoja prestravljenost prorokom je tvoju zelju za kritikom pretvorila u kritikanstvo; tvoj nesagledivi strah od tvog proroka je tvoju zelju za kritikom pretvorila u kritikanstvo itd.

Kada bi tvoj prorok postao meta tvoje kritike, e onda se ona ne bi mogla nazvati kritikanstvom. Prestravljen si, dragi moj. Prestravljen na smrt. A ne uvjeren. Taj trenutak u kojem ti ubjedujes sabe kako si vjerujuci, nije ispravna interpretacija. To si ti prestravljen svojim prorokom, pa si uvjerio sebe kako je ta prestravljenost u stvari vjera. Ti nisi vjerujuci, pronalazim ja. Ti si - prestravljeni!

jedino shto je vredno u bozicu
(i josh nekim praznicima)
i jesu ti paganski obichaji - u stvari ostaci
nashe stare slovenske vere.

nazalost neki sveshtenici i hrishcanski i
muslimanski (nek njihove proklete dushe
zauvek gore u paklu  ) pokushavaju
da ubede narod da se odrekne toga shto
jedino vredi ...

Ova prica je cisto suplja prica da supljija ne moze da bude, ako je sva tvoja pismenost u ovom gore navedenom clanku trebalo bi te vratiti u paciju skolu.
Dokazivanje znanjem i cinjenicama je prica koja ima temelj! Uci se da trazis argumente tako da bi mozda i ja mogao od tebe nesto da naucim! Idi  lezi! 

eh, ibn.. Nama je bolje da imamo ostatke svoje sopstvene vjere u narodu (chitaj: Slovenskog Rodovjerja), nego da poshtujemo religiju koju je osnovao 1 lopov. Ovako koliko-toliko imamo nacionalni i vjerski identitet.

@Astral

Ti mozes svoju religiju upraznjavati samo u mislima ali ne i prakticno. Stare paganske religjije su bile lokalnog karaktera, vezane za geografsko podrucije, i usko shvatanje prilika ondasnjeg naroda.

Ka sto kaze ispravno Dutch, na zapadu Bozic je komercijalizovan, a kod nas pravoslavnih nije. Tamo je vaznije kupiti nekome poklon, nego se setiti samog Hristosa. A to je jos gore nego slvaiti direktno paganske obicaje.

Gospod je upravljao prilikama i starih Slovena. Sto je u staroslovenskoj religiji bilo po savesti coveka kao ikone Bozije radjeno, to je Bog postedio, i namestio da kroz hriscanstvo dobije svoj pun smisao i lepotu. Sto je bilo ruglo to je zaboravljeno. Tako je recimo sa badnjakom, cerovinom ili hrastovinom koja je sada dobila simbolicno znacenje tela Hristovog i plaminih drveca koje su pastiri lozili da bi se zagrejala pecina. Isto je tako i sa slavljenjem slave.

@dopud

Jel to nesto Ibn tebi rece sto sam i ja? . I dobro ti kaze, jel se u tome nalazi sva tvoja pismenost! Postavljas se kao ucitelj, i znalac, a nigdje argumenata od kojih bi mozda neko mogao i nesto nauciti.

Agrumenti se traze brate moj....

Vjernik koji trazi argumente? Ali vjerovati i znaci ne htjeti argumente. Vjerovati znaci biti prestravljen ovim zivotom, pa onda, iz toga, bajati, gatati i vracati, e htjevsi prevazici tu prestravljenost. Svi argumenti vjernika se svode na gatanje, bajanje i caranje. Jer strah od zivota, prestravljenost pred zivotom, i zavrsava pokusajem vjere. Pokusajem kazem, a zato sto je stanje nazvano pojmom vjera nemoguce doseci. Vjera je i dalje ostala samo pretpostavka. Odnosno, pretpostavka nikada nije ni prerasla u vjeru. Pretpostavljajuci, pa onda carajuci, gatajuci i vracajuci oko tih pretpostavki, doslo se do pojma vjera. Iluzija vjernika kako su dosegli nekakvo stanje vjere, je samo iluzija, samo jos jedna samoprevara sebe. Ostalo se tu i dalje kod pretpostavke oko koje se gata, baja i cara. Samo to.

Toboznji vjernik je covjek koji je prestravljen zivotom. Na smrt. Da bi u opste zivio, da bi vodio zivot, njemu su potrebne pretpostavke, e da sve to nije "tako i tako"; da ne bi naprosto svisnuo ustravljen od zivota, e njemu su potrebne pretpostavke da je zivot ljepsi, drugaciji, bolji itd. Kao pokusaj covjeka koji je prestravljen zivotom, a za prevazilazenjem tog panicnog straha, nastale su pretpostavke. Bajanjem, gatanjem i caranjem oko pretpostavki, pored njih, po njima, covjek koji je prestravljen zivotom, prevario je sebe. No, nikada nije dosegao stanje vjere.

Dragi moj Ibn, prestravljen si zivotom. Na smrt prestravljen. Od tuda tvoje kritikanstvo. Zato se ne usudujes ni pomisliti o podlosti svog proroka. A kamoli kritikovati ga. Prestravljen si, pa pokusavas vjerovati. No, stanje vjere i dalje ostaje kod pretpostavki oko kojih se baja, gata i cara. Nikada nece biti dosegnuto.

Argumente za ovaj tekst ces naci ovdje: www.nindza-kornjace.net