Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 14:13:18
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Umetnost starog veka  (Pročitano 12988 puta)
27. Feb 2006, 04:43:28
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Asirska umetnost

Asirci su bili za Sumere ono što su rimljani bili za Grke. Palate asirskih vladara dostigle su veliku veličinu i sjaj. Zgrade su od opeke, a kapije i niži delovi unutrašnjih zidova važnih prostorija oblagali su velikim kamenim pločama. One su ukrašene niskim reljefima ili pak predstavljaju demone čuvare u kombinaciji reljefa i slobodne plastike sa zadatkom da na pojedinca ostave utidak moći i veličanstva kralja. U palatama su se nalazili reljefi koji su opisivali kraljeve vojničke podvige sa natpisima i drugim podacima. To su najstariji narativni reljefi – slikarsko pripovedanje. Reljef je plitak, ali zahvaljujući utančanoj gradaciji površine, velike je mase i zapremine. Životinje su velike fizičke snage. Reljef je pun dramatske snage.

Dela:
Kapija na tvrđavi Sargona II – krilati bik sa ljudskom glavom, 721 – 705 godine p.n.e.
Asurbanipal II u lovu na lavove, reljef, 850 godine p.n.e.
Smrtno ranjena lavica, reljef, 650 godine p.n.e.

Persijska umetnost

Persijanci su bili stalni nomadi, nemaju trajnih spomenika i pisanih izveštaja. Njihovu umetnost poznajemo sa predmeta koje su sahranjivali sa mrtvima. Takvi predmeti od kosti drveta ili metala, predstavljaju vrstu pokretne umetnosti, kako nazivamo nomadsku opremu: oružje, konjska oprema, kopče, fibule, pehari, zdele i slično. Svim predmetima je zajednički repertoar oblika poznat kao «životinjski stil».

Persijska vera – učenje Zoroastra, dualizam svetlosti i mraka. Nemaju religioznu arhitekturu, verski obred vrše pod vedrim nebom na oltarima sa vatrom.

Skulptura je u arhitektonskom okviru, ceremonijalna. Reljefi su sa figurama u svečanom maršu, bez uzora sa slojevima odeće jednim preko drugog. Ramena i ruke se fino probijaju kroz draperiju. Persijska umetnost pod Ahemenidima je sinteza više elemenata, nadovezuje se na mesopotamsku tradiciju, nasleđujući njena temeljna obeležja. Od Asiraca uzimaju celebrativni reljef. Statična je. Preokupirana je dekorativnim efektima iz nomadske prošlosti.

Za vreme Sasanida umetnost je mešavina rimskih elemenata i elemenata umetnosti bliskog istoka. Statična je. Svilene tkanine su ponos sasanidske umetnosti.

Sumerska umetnost

(državno uređenje «teokratski socijalizam»)

Sumeri su tvorci klinastog pisma. Imaju malo ostataka iz oblasti arhitekture, jer je njihov građevinski materijal čerpić i drvo. Neopterećeni životom posle smrti, njiohova umetnost je utilitarna i pragmatična uz veoma malo religijskih motiva.

Sumerska skulptura je geometrijska i ekspresivna, a ne realistična, uz osećanje sumerskog vajara za formu putem kupe i valjka, a ne čisto i kubično kao kod egipćana. Mnogo elastičniji i realističniji je kod skulpture koja je rađena dodavanjem, a ne oduzimanjem (modelovana od raznih vrsta materijala da bi bila izlivena u bronzi ili kombinuje više materijala). Figure su snažne zdepaste, zamišljenog izraza, neidealnih proporcija: kratak vrat, široka ramena, veliki nos, bez istaknutog pokreta. Oči su velike. Reljef: nema perspektive i skraćenja, važi zakon frontaliteta (oko i gornji delovi tela frontalno, a lice i noge u profilu), dubina se prikazuje pomoću ravni.

Dela:
Ženska glava iz Uruka, 3500 – 3000 godine p.n.e.
Kipovi iz Abuovog hrama, 2700 – 2500 godine p.n.e.
«Stijeg» iz Ura, 2500 godine p.n.e.

Akad

Umetnost se našla pred novim zadatkom – glorifikacija suverena. Udaljavanje od formalne apstrakcije kod skulptura, kao novo shvatanje kraljevskog dostojanstva. Reljef postaje slobodniji – piramidalne kompozicije. Veća je realističnost predstavljanja. Slike pričaju priču, a ne prikazuju lepotu. Umetnost je svetovnog karaktera i veliča kralja. Javlja se stilizacija kose i brade.

Dela:
Glava akadskog vladara 2300 – 2200 godine p.n.e., bronza
Pobednička stela Naram – Sina, 2300 – 2200 godine p.n.e., najstariji spomenik u slavu osvajača

Novosumersko razdoblje

Arhitektura je religijska. U skulpturi su sugestivnost i sakralnost više izražene. Dela:
Glava Gudea


Mesopotamska umetnost

Paralelno sa razvojem Egipta, druga istorijska civilizacija se rađala na Bliskom istoku, postepeno napuštajući neolitsko društvo. Između 3500. i 3000. g.p.n.e. u dolini Tigra i Eufrata, na teritoriji današnjeg Iraka istočne Sirije i Irana nastala je Mesopotamija. Za razliku od Egipta, koji je bio zaštićen pustinjom sa svih strana, Mesopotamija je bila višestuko izložena. Njena istorija je obeležena stalnim sukobima, te nije molo doći do dugotrajnijeg ujedinjavanja čitave oblasti. Ipak, postoje osnove na kojima počiva čitava mesopotamska civilizacija, a to zajedničko nasleđe uspostavili su Sumeri.

Epohe :
Sumer (3500 – 2340 godine p.n.e.) glavni grad Uruk
Akad (2340 – 2180 godine p.n.e.), stapanje Semita sa Sumerima, vladar Sargon i njegovi naslednici, njegov unuk je Naram-Sin
2180 – 2125 godine p.n.e., vladaju plemena sa severoistoka
Novosumersko razdoblje (2125 – 2000 godine p.n.e.), glavni grad Ur, samo je Lagaš bio samostalan grad-država – vladar Gudea
2000 – 1000 godine p.n.e., Hiksi i drugi narodi u Mesopotamiji, samo je Vavilon od 1760 – 1600 godine p.n.e. samostalan, osnivač Hamurabi
Asirija (1000 – 612 godine p.n.e.), od 2000-1500 godine p.n.e. Hititi naseljavaju Anadoliju, a Mitanci Siriju, Asur i SZ Mesopotamiju. 1360 godine p.n.e. Hititi pokoravaju Mitance, te Asirija ponovo stiče samostalnost. 612 godine p.n.e. pad Asirije, dok južni deo države ostaje slobodan – Novi Vavilon
Novi Vavilon (612 – 539 godine p.n.e.), vladar Navukodonosor, Semiramidini vrtovi
Persija (osvaja Vavilon 539 godine p.n.e. – do 331 godine p.n.e. kad je osvaja Aleksandar Veliki), dinastija Ahmenida, vladar Kir Veliki
Persija dinastija Sasanida


Podela:
Sumerska umetnost
Vavilonska umetnost
Persijska umetnost

Staro egipatsko carstvo

Skulptura

Naglašena je snaga, muška i ženska figura su ravnopravne, osim što su muške bojene tamnije od ženskih. Figure su zdepaste, kubične, zaobljenih formi, simetrične su, dostojanstvene, realistične, bez osmeha, a glava je perikom vezana za trup. Dela:
Princ Rahotep sa ženom Nofret, 2610 godine p.n.e., obojen krečnjak
Kefren, 2530 godine p.n.e., diorit
Mikerin i njegova žena, 2500 godine p.n.e.
Pisar, 2400 godine p.n.e.
Figura pisara predstavlja svojevrsno remek delo. Visoka je svega 53 santimetra, ali je toliko savršenih proporcija, da se na slikama ne primećuje da nije u prirodnoj veličini. Od ostalih skulptra tog perioda se razlikuje i po tome što slobodno stoji u prostoru.

Slikarstvo

Ukočen stav, vertikalna osa simetrije, manje važne ličnosti pravljene od trošnih materijala. Reljefi su puni života, rađeni po utvrđenim pravilima, bez perspektive, plitki. Dela:
Paleta kralja Narmera, 3100 godine p.n.e, škriljac
Portret Hesy – Raa, 2650 godine p.n.e, drvo
Ti posmatra lov na nilske konje, 2400 godine p.n.e, bojeni reljef u krečnjaku

Umetnost novog egipatskog carstva

Skulptura

Izuzetan luksuz, način češljanja, svila, draperija. Dolazi do naturalizovanja figura. Uzimaju se otisci za posmrtne maske. Umetnost teži ka eleganciji. Figure su gracioznije, krhkije, nisu više zdepaste. Dela:
Kraljica Nefertiti, portretna bista, 1365. godine p.n.e., krečnjak (izuzetno prefinjena figura, graciozna, vitka, jednostavna, prelepa linija profila)
Statua Ramzesa III (konvencionalna i stilizovana)
Saitsko doba Naturalističke pojedinosti, izveštačeno, hladno, kruto, opterećenje plastike.

Slikarstvo

Doba egipatskog akademizma, figure duže sa dužim vratovima. Raznolikost se javlja u skali tonova, čistoti linija i boja, prefinjenošću detalja i inventivnošću dela. Dela:
Brat preminuloga, 1375. godine p.n.e
Akhenaton (Amenhotep IV), 1365 godine p.n.e., teži da „otkravi“ ukočenost
Akhenatonove kćeri, 1365 godine p.n.e.

Srednje egipatsko carstvo

Skulptura

Povećava se uopštavanje i idealizacija forme. Javljau se elegantnije proporcije. Skulptura predstavlja nastavak umetnosti Starog carstva. Dela:
Sestrozis III, 1850 godine p.n.e., kvarcit

Slikarstvo

Javlja se težnja za novim detaljima i pozama, perspektiva je prikladna, kolorit je raznovrstan, naglašen je realizam


Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 14:13:18
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.074 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.