Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 ... 4 5 7 8 ... 28
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Image Editors - obrada slika  (Pročitano 318917 puta)
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
@ReCk@ sad sam video taj link sto si dao. Ta presijavanje su u stvari stilovi. Znaci otkucas tesk i onda odes u Window-Styles i iz padajuceg menija kliknes na neki. Ali bice vise o tome malo kasnije.
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
Evo i odgovora na pitanje vezano za stilove teksta. U pravom smislu reci to nisu stilovi za tekst vec za vektorsku grafiku koju je moguce raditi u Fotosopu. U tu vektorsku grafiku spada i tekst a naravno ima i drugih koji za razliku od teksta omogucavaju jednostavno crtanje.

Za pocetak krenucu sa tekstom. Za kucanje teksta pritisnite T na tastaturi i pojavice se pravougaonik koji oznacava tekst. Za sada se necu baviti formatiranje teksta. Ako do sada niste nista kucali u Fotosopu po osnovim podesavanjima tu bi trebao da se pojavi font Mirijad. Ja sam izabrao drugi font a traka sa podesavanjima gde se nalaze i fontovi se nalazi u gornjem delu ekrana, odmah iznad radnog prozora. Izabrao sam font Boring Lesson i velicinu slova 72. Tako da moze da se lepo vidi na ekranu. Ispisao sam Burek... da se zna Smiley To se sve vidi na prvoj slici. Na istoj toj slici vidite sa desne strane panel slojeva [ Layer na engleskom] i tu se ispisani tekst odmah pojavio. Posto je u vektorskom obliku on ima ime Layer 1. Osim toga na slici jedan se vidi ispod teksta tanka crtica koja takodje upucuje na to da je u pitanju vektor.

Ono sto nas sada zanima je primena stila na vektor odnosno na ceo taj sloj u kome se objekt nalazi. Objekt je naravno natpis Burek. Moram da naglasim da stil moze jedino da se primeni na vektore i ne treba ih brkati sa stilovima za slojeve koji su drugacije prirode. Do stilova dolazimo na traci idemo na Window pa iz padajuce trake izaberemo Styles. To je lepo uocljivo na slici dva.

Slika tri prikazuje celu traku sa stilovima. U ovom slucaju to su moji stilovi koje sam ja dodatno ubacio a ne oni osnovni koje ima Fotosop. Dakle nemojte da se zbunite ili iznenadite ako vasa traka sa stilovima izgleda sasvim drugacije, sa manje stilova i drugacijim izgledom istih.

Sta se tu radi- prosto Smiley kliknete na neki pravougaonik koji prikazuje stil i nas tekst je smesta dobio drugi izgled. Mala elipsica crvene boje prikazuje sta sam ja kliknuo a na slici tri to je stil koji imitira zlatni okvir sa prelazima. Da sad ne gnjavim mnogo, slike cetiri, pet i sest prikazuju razne stilove koje sam primenio na tekst cisto da se stekne grub utisak kakve promene on sve izaziva. Stilova ima raznih. Neki menjaju tekst samo za sebe dok drugi ga recimo menjaju i delimicno stapaju sa pozadinom, odnosno slojem ispod. Dakle koji cete stil primeniti zavisi sta zelite i sta se vama svidja. I naravno sta imate od stilova.

E sad u osnovi kada Fotosop instalirate on vam da jedan odedjen broj stilova a druge cuva u svojoj biblioteci. Da biste ih koristili ne treba vam clanska karta biblioteke sto viri dva prsta iz dzepa vec treba da se uradi sledece...

Gore u panelu stilova ima jedna mala malecka strelica. Kad se na nju klikne odma vam padner jedna oveca traka. To je slika sedam. Da sad ne objasnjavam sta koje poglavje u traci znaci nego bacite pogled na donji deo poglavlja koji pocinje nazivom Abstract Styles [ obelezeno plavo jer je kursor na njemu] a zavrsava se sa Web Styles. Kliknete na recimo prvi i odmah vam se pojavi sledeci pane- slika osam. To je pitalica a evo i odgonetke. Ako kliknete na OK onda ce vam taj komplet stilova biti prikazan u traci sa stilovima dok radite ali kad iskljucite Fotosop njega nece biti kada ponovo ukljucite program. Cancel znaci da ste se predomislili i necete da radite sa tim stilom a zadnja stavka Append znaci da ce svi ti stilovi ostati trajno vidljvi u traci sa stilovima... ne treba da pozivate stalno biblioteku sa stilovima. 

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

1.JPG
(38.17 KB, 717x293)
2.JPG
(50.26 KB, 780x456)
3.JPG
(85.37 KB, 660x669)
4.JPG
(83.87 KB, 668x597)
5.JPG
(77.18 KB, 669x557)
6.JPG
(73.46 KB, 668x531)
7.JPG
(90.47 KB, 665x512)
8.JPG
(37.66 KB, 383x123)
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
Ranije je vec bilo reci o pametnim objektima u Fotosopu ali nije bilo nekog blizeg objasnjenja kako su to oni

pametni. Dakle kao prvo da se podsetimo pametan objekat se dobija komandom Place a koja se nalazi u

meniju File. To se vidi na prvoj slici. Dakle otvorimo neki dokument, u ovom slucaju 800x600 piksela.

Glavna osobina pametnog ili Smart objekta je da je u pitanju vektorski odredjena slika i dozvoljava mnogo

toga u radu. Kad se ubaci slika preko nje se vidi dijagonalni krstic i kada mu podesimo osnovnu velicinu i

polozaj kliknemo enter.

Na slici tri vidi se vec nas objekt na platnu a sa desne strane se u paleti sloja vidi kao novi sloj. Obratite

paznju da taj novi sloj ima malu oznakicu u svom donjem uglu a sto oznacava pematan objekt.

Recimo da nam je zelja da uradimo sliku nalik na savijen list papira. Drzimo pritisnuto Ctrl i pritisnemo T.

Odmah se pojavi opet krstic preko slike ali da bi uradili ono sto hocemo treba da predjemo u mreznim rezim

oblikovanja a to se radi tako sto se klikne na mreznu ikonicu u gornjem desnom delu komandne trake. Vidi se na slici cetiri i umesto krstica sada se preko slike vidi nesto kao mreza.

Evo na slici pet kako ta mreza radi- dakle sve je na njoj zivo a tu su i rucice kojima povlacite obode slike u

neki oblik a i unutrasnje crte takodje se podesavaju. Naravno rucno...

Kada se dotera u oblik koji se nama svidja tresnete na enter [ ja bar treskam a vi Smiley ] i dobijeno je ovo sto se vidi na slici sest. Ali sad imamo ups... da ne kazem zajeb- sve smo lepo oblikovali i iz nekog razloga nam se sada ova slika ne svidja... ocemo drugu. Sreca sto je to pametni objekt pa se lako menja...

Dakle idete na Layers-Smart Object- Replace [ to je slika sedam] i kad to kliknete otvorise prozor tragaca.

Obratite paznju da dole ne pise open nego Place!! Dakle kad nadjete drugu sliku, dva puta kliknete na nju ili  ako bas ocete jednom pa klik na Place i desava se....

... carolija Smiley Slika je zamenjena novom i nova je isto onako iskrivljena kao prethodna...

I zadnja slika broj deset cisto malo zezanje... iz padajuceg menija panela slojeva izaberete efekat senke i malo ulepsate utisak slike.

A, sta kazete Smiley

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

1.JPG
(35.78 KB, 622x500)
2.JPG
(53.49 KB, 721x492)
3.JPG
(49.71 KB, 701x488)
4.JPG
(52.52 KB, 702x487)
5.JPG
(51.58 KB, 703x488)
6.JPG
(50.89 KB, 705x489)
7.JPG
(56.55 KB, 724x503)
8.JPG
(66.93 KB, 800x600)
9.JPG
(44.59 KB, 702x488)
10.JPG
(49.75 KB, 703x489)
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
Dakle culi ste za one bajke kad princeza poljubi zabu i pretvori je u lepog princa... e sad cemo mi da pretvorimo princa u zabu...

Treshold u Fotosopu sluzi da se cela slika u boji pretvori u jednostavnu crno belu grafiku ili crtez. Sama akcija treshold je malo gruba pa evo ovde kratki postupak za prebacivanje slike u boji u crtez.

Slika 0 je osnovna slika koju imamo. Prvo sto bi trebalo da uradimo je da odemo u Filter-Other- High Pass. On nam ponudi neku opciju i ako nam se svidja kliknemo na OK. Sad tek moze da se pripremljena slika pretvori u crtez. Sledeci korak je odlazak u Images- Adjustment i Treshold. Kliknemo i to je to. Inace brojka koja se pojavi u panelu treshold je uvek 128 i oznacava istaknutost crne boje.

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

0.JPG
(73.09 KB, 640x427)
1.JPG
(76.93 KB, 676x574)
2.JPG
(86.66 KB, 678x573)
3.JPG
(79.77 KB, 683x576)
4.JPG
(117 KB, 683x574)
5.jpg
(168.03 KB, 640x427)
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
Feather... ajd da se ne bavimo sad prevodima sa engleskog al to vam je slivanje ili prelaz koje pravi selekcija. Neke stvari necete moci da uradite bez primene ovog preliva a za neke vam nikad nece ni trebati. U osnovnom podesavanju on je nula i to se vidi na slici jedan. Dakle cim uzmete nesto za selektovanje bilo da je to laso ili geometrijska selekcija odmah vam se u gornjoj traci pojavljuje i stavka feder.

Kad je nula onda je sve ono sto uradimo unutar selekcije vrlo ostro i sa tacno odredjenim granicama. Ali vec slika dva pokazuje nesto drugo. Dakle gore je bojena elipsa bez prelaza a odmah ispod nje je elipsa sa prelazom od deset piksela.

Na slici dva je donja elipsa uradjena tako sto sam uzeo alat za krug/elispe, u gornjoj traci ukucao broj i onda napravio selekcio i udri sa farbu. Ali ako vec imate selekciju ona nece da se promeni ako naknadno tamo dokucate brojku. Tu se vec radi drugacije. Odete lepo u Select pa klik na Feather... ima i precica Alt-Ctrl-D... i onda u panelu koji vam iskoci upisete zeljenu brojku... ja upisao sest.

Taj feder znaci vazi za sve sto radite unutar selekcije. Evo slika pet. Otvorim jednu sliku podobne omladinke, uzmem alat za elipsaste selekcije, podesim feder deset i odradim selekciju oko nju. E sad ja izvrnem selekciju sa Ctrl-I tako da je sada sve oko nje odabrano a ona delimicno. Uzmem gumicu i obrisem oko nje i dobije je se onako lagano pretapanje...

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

1.JPG
(58.5 KB, 567x480)
2.jpg
(11.77 KB, 640x480)
3.JPG
(14.42 KB, 172x360)
4.JPG
(7.82 KB, 287x103)
5.JPG
(29.37 KB, 379x504)
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
Jedna od alatki za obradu slike se nalazi na panelu sa alatima levo. Tu ima tri alata jedan je Dodz, drugi je Burn a treci koji sada obradjujemo je Spondz ili sundjer. Njegova namena je da se delovi slike zasite bojom ili da se prigusi boja i to do te mere ta se u sred slike u boji uradi crno beli deo.

Osnovna slika je broj jedan a na slici dva se vidi sta se uzima. Dakle kad se uzme sundjer odmah se gore u traci podesi sta ce da radi. Ima dva nacina: Saturate i desaturate. Ja sam kliknuo na Saturate ili zasicenje. Odmah do njega je brojka u procentima i ona nam kaze koliko jako deluje nas alat na podrucje koje radimo. Osnovno podesavanje je 50% i ja sam ga tu i ostavio.

Hteo sam da izmenim boju usana i pojacam crvenilo. Napravio sam selekciju perom. Prilikom pretvaranja putanje pera u selekciju ja sam uneo prelaz [feder... vidi prethodno poglavlje] od dva piksela. I inda sam par puta preso preko povrsine i... uproprastio je.

Dobro sad ovo je vezba ali pazljivim odabirom povrsina, velicine cetkice, njenog pritiska [to je onaj procenat gore] moze puno toga da se uradi.

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

1.JPG
(29.08 KB, 448x336)
2.JPG
(38.63 KB, 512x581)
3.jpg
(27.53 KB, 448x336)
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
Vektorsko crtanje- i to u Fotosopu!!! Nije bas kao sto je u drugim programima za vektorsko crtanje ali daleko od toga da je lose. Da bi poceli da crtame kliknemo na tastaturi na U i odmah imamo nesto od pribora za crtanje. A moze da se i rucno uzme, to je dole u srednjem delu panela sa alatima. Obratite paznju na taj deo- ceo je namenjen samo vektorskoj grafici i tu ima sprava za pomeranje i oblikovanje putanja i vektora, ispod je pero o kome je vec bilo reci, gore desno tekst a ispod njega ono sto radimo sada a to je vektorski oblici.

Ja bih vam se prvo izvinuo jer sam napravio gresku prilikom obelezavanja na prvoj slici- naime prva elipsa koja
obelezava je malo kraca i nije uhvatila slobodni obli [ima izgled kao ameba] a elipsom koja obelezava parametre sam greskom uhvatio i taj slobodni oblik.

Cim se uzme neki alat za vektorsko crtanje odmah se odgovarajuci prikaz vidi u traci iznad radnog prozora. Veoma je bitno da se zna njihova namena. Tako cu krenuti redom sa opisom.

Prvo sto se vidi je pravougaonik sa naglasenim uglovima. To izradjuje vektorske oblike ali odmah za njih pravi
poseban sloj koji je naravno vektor i da bi na njemu primenjivali recimo filtere ili efekte mora biti rasterizovan. Jos jedna dobra stvar sto mozete odmah na njemu primeniti stil.

Do njega je vektor koji pravi putanje a rad sa putanjama je ranije vec opisan u delu koji se tice rada sa perom.

Bojeni oblik odmah iscrtava bojeni oblik ali ne u novom sloju vec sve radi u istom sloju. Boja koja se tu pojavi je boja koja je odabrana u paleti boja sa leve strane.

Dalje imamo dva pera ali njih preskacemo jer su vec bila i krecemo dalje na vektorske oblike. Prvo ide cist
pravougaonik, do njega pravougaonik sa zaobljenim uglovima, pa elipsa/krug, viseugaonik [ ja njime crtam
petokrake...] za njim idu crte i na kraju slobodni oblici...

U delu sa parametrima imate jedan padajuci meni a sa strane imate prikaz vrednosti istih. Kako sam ja za vezbu uzeo pravougaonik sa zaobljenim ivicama tako se tu prikazuje radijus tih ivica a to je deset piksela.

To je bila slika jedan. Ajd sad slika dva...

Slika dva prikazuje da sam odabrao vktorsko crtanje sa novim slojem gde je osnovna boja crvena ali sa odabrao i stil. Ono sto iskace je panel sa parametrima. Dakle ne izgleda za svaki oblik isto a ovo je za pravougaonik sa zaobljenim krajevima. Ja sam kliknuo na Uncostrained sto znaci da cu oblik da razvlacim slobodno. Ono sto se vidi su druga moguca podesavanja kao recimo da oblik bude proporcionalan ili da krece iz sredine.

I evo ga na slici tri- cist primer vektorskog crtanja gde se vidi desno da je to sto sam uradio u novom sloju i ima ime Shape 1. Posto sam odabrao stil onda taj oblik ima izgled rama sa slikom sa malom senkom ali naravno ima tu gomila raznih stilova.

Sta se dobije kad se upotrebi opcija za putanje vidi se na slici cetiri. Dakle moze da se iscrtaju putanje i da se sa njima odradi neka radnja... ja sam recimo levu putanju pretvorio u selekciju a to se radi tako sto kad iscrtate sta hocete onda desnik klik i dalje se snadjete.

I na kraju prosta stvar, odabrao sam da vektorkim alatom iscrtam bojeni oblik i to je na slici pet.

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

1.jpg
(85.99 KB, 755x449)
2.jpg
(80.73 KB, 929x451)
3.jpg
(52.33 KB, 684x204)
4.jpg
(49.93 KB, 605x347)
5.jpg
(26.56 KB, 316x268)
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
Dragi moji,

Evo ovaj skromni napis o računarskoj obradi grafike izbi na šest strana. Iskreno se nadam da su vam saveti koje su ovde ostavljeni od strane vrednih i nesebicnih burekdžija uspeli dav vam koliko toliko približe i pojasne osnovne zehnike rada. Ja smatram da ste sada spremni i za ozbiljan rad. Od ovog članka koji upravo pišem kreće novo poglavlje ove teme.

Boja.... to je ono što vidjate po prodavnicama, ono cime naše mile devojke ukrašavaju svoje lice, izražavaju osećanja i jednom rečju smisao zivota. Od svojih prapočetaka čovek je bojom hteo da prenese svoje vidjenje sveta i svoju vezanost za njega. Boja nije samo hemija i njeno fizičko mešanje u posudama i na paleti- ono što vi kao korisnici Fotošopa morate znati da se boja meša i u glavi. Svojim izrazom vi morate dočarati da posmatrač oseti- evo vam dole ilustracija aviona u propinjanju. Iako je sve zasnovano na ljubičastim tonovima ja sam uveren da vi osećate da je zemlja dole smeđa ili zelena, nebo plavo a avion u zelenoj boji. To je cilj svakog ilustratora i dizajnera- da u posmatraču postigne osećaj i stvori mešanje boja i oblika i on to primi kao potpuno novi doživljaj.

Ja ću vam kao sto vidite pisati o bojama i to u njenom sustinskom značenju. Vi morate znati suštinu pre nego što se uhvatite iole ozbiljnog stvaranja. Niko vas sutra nece pitati znate li vi boje britanskih tenkova ili nijanse ljubicica u podnožju Kilimandžara. Vi morate to znati!!! Ovaj napis je moja lična predstava tog pojma i ne zamerite mi ako odstupi od uobičajenih pristupa ovoj temi.

Pored sela Santiljana del Mar u severnoj Španiji postoji pećina Altamira i u njoj očuvane praistorijske ilustracije. Uz drhtavu svetlost baklje, drevni majstor je ilustrovao bizone, divlje svinje, jelene i konje a sve koristeći crvenu zemlju, crnu i žuti oker. Taj Kromanjonac je pre dvadeset hiljada godina uhvatio ta bića i ovekovečio ih u pokretu sa neverovatnom realnošću. Takođe i u drugim pećinama je otkriveno slično umetničko blago koje je rađeno na isti način i sa sličnim prizorima.

Ali sama upotreba boja seže daleko dalje unazad u prošlost sto pedeset do dvesta hiljada godina unazad. U ledenom dobu je pračovek sahranjivao svoje mrtve obojene u oker boju ili im je kosti bojio u crvenu boju. Još tada je čovek ustanovio bitnu činjenicu- crvena krv koja teče daje jasnu granicu između života i smrti!  Verovatno je postojalo i verovanje da je crvena boja boja života ili ona koja daje život.

Činjenica da je još tada pračovek mogao da primeni boju i da joj da značenje kaže nedvosmisleno jedno- umetnost je rođena!!! Dalje već sledi razvoj i boje ( mislim i na sam pojam boje kao i na boju hemijski) kao i njihova imena. Imena su verovatno bila povezana sa sirovinama od kojih je dobijena, crvena od krvi ili žuta od zemlje. U najstarijem Indoevropskom jeziku Sanskrt, rudhmira znači krv. Prvi deo te reči je pak kasnije činio osnovu za Starogrčku ili Latinsku reč za crvenu, erythros i rutilus. Kasnije je ta reč ukorenjena i u savremenim jezicima kao što je Nemačka rot ili Danska rod. Pa čak i Eskimska reč za crvenu boju aupaluktak je razvijena iz njihove reči za krv- auk.

Čovek je oduvek bio opčinjen prirodom i lepotom boja koja je opisuje kao što je plavo nebo, žuti limun, zelena trava. Medjutim njenu vrednost nije mogao da shvati dok nije primenjena u dekorativne ili religijske svrhe. Kako je sam smisao boje samostalan, njena su imena pocela da stvaranjem tek kada je pocela njihova izrada.

Već gore je pomenuto pećinsko slikarstvo i tu je koristeno ukupno pet boja- žuta, narandžasta, crvena, crna i smeđa. Čovečanstvo je trebalo čekati do 4500 pre nove ere da bi se pojavila plava boja i to u Halaf kulturi čiji su ostaci nadjeni u Mesopotamiji. U Starom Egiptu je Malahit zelena koristena u kozmetici pre pojave dinastija faraona. U razdoblju od 4000 godina pre nove ere u Vavilonu i Egiptu je koristeno mnogo različitin boja za potrebe izrade grnčarije, skupltura, bojenja kao i arhitekturi. Oko 3000-2500 godine pre nove ere je bila ustanovljena kultura Sumera sa velikom lepezom boja. Tu se i nailazi na upotrebu jednog izuzetnog plavog kamena lapis lazulli kao i drugih minerala i kamenja i to za potrebe ornamentnog ukrašavanja. Feničani su otkrili purpurnu boju i dobijali su je od jedne vrste mekušaca i tom bojom su bojili svoje nadaleko cenjeno platno. Egipćani su prvi uveli u upotrebu boje plavo purpurno i ljubičasto.

Znanje boja se širilo od Krita do Grčke pa u razdoblju od 1600-1400 godine pre nove ere imamo tamo veliku primenu boja svetlo plava, crvena i plava a koja je obeležila i Grčko zlatno doba 600-400 godine pre nove ere. Znanje izrade i mešanja boja je itekako uznapredovalo a zapisi iz tog doba pominje i imena tih boja. Kada su sva ta imena primnjena i prilagodjena u Rimu, stvorena je osnova za nazive mnogih boja u savremenoj zapadnoevropskoj kulturi.

Smisao imena boje je da joj da značenje u svakodnevnom saobraćanju i da pomogne da mislimo u boji. Zato su imena boja i osobena i nedvosmisleno upućuju na njenu prirodu i jednostavna je za razumevanje. Naše okruženje je izvor boja kao i objekti koji već imaju svoja imena a i osobenu boju. To je već rečeno gore da reč crvena ima vezu za reč krv i ta međupovezanost je nađena u mnogim jezicima sveta. Crna i bela je izvedeni iz prirodnog koncepta noći i dana. Iz Sanskrta candra, bela, je osnova za Lainsku reč candidus, bela. Ruska reč je belyi i vodi poreklo od stare reči bhe, ka svetlu ili posvetleti ili svetlo. Naravno prepoznajete tu i našu savremenu srpsku reč bela. Engleska reč white je izvedena od stare Germanske reči xwitaz a koja opet ima koren u Ruskoj reči svet- svetlo. Tako i za crnu boju imamo u Nemačkom schwarz, crna, koja je izvedena iz nordijskog sortna, zatamneti, latinskog suasum, ka tami, kao i stare arhaične engleske reči swart koja znači tamnoću ili crno.

Reč za žutu takođe ima slično poreklo u mnogim jezicima i povezano je sa imenima voća, slame, zlata...

Imena za plavu i zelenu su došla dosta kasnije i verovatno je razlog tome što materijali za izradu tih boja nisu mogli biti odmah izdovojeni iz prirode. Zelena je prirodno bila povezana sa pojmom mladog rasta i nezrelosti. Plava je izvedena iz pojmova za nesto svetlo jer je samo nebo u načelu svetla pojava, odatle nam dolazi svetlo. Takođe reči za smedju i sivu su dosta stare i povezane su sa pojmovima nečeg spaljenog.
U načelu imena boja se daju tako da se u njima naglasi koja je boja osnovna, koja boja je menja i koliko je boja tamna ili svetla. Tako tu u imenima boje imamo tri stavke:

-   boja
-   intenzitet
-   ton

Evo na primer jednog naziva boje- tamno sivo plava. Prva reč je ton i znači da je boja tamna, nije svetla, treća reč znači da je boja u osnovi plava i to je boja dok siva znači da plava boja nema plavi intenzitet već ima primese crne i bele.

Velika grupa boja je razvijena iz prirodnih pojava i objekata koji nas okruzuju. Evo kako bi to grubo moglo biti razvrstano:

1.   Boje koje vode poreklo od biljaka: limun žuta, narandžasta, lisnato zelena, trula višnja...
2.   Boje koje vode poreklo od minerala ili metala: alabaster, ametist, bakarna, malahit zelena, platinasto plava, tirkizno plava.
3.   Boje od proizvoda ljudskog rada: čokoladno smedja, flaša zelena, vinsko crvena...
4.   Imena izvedena od životinja: kanarinac žuta, lisičje crveno, miš siva, leptir plava...
5.   Imena izvedena od geografskih pojmova: Berlinsko plava, Kopenhagen plava, Napuljsko žuta, Pompejsko crvena, Špansko zelena...
6.   Boje od prirodnih pojava: aurora, snežno bela, nebesko plava, dim siva, vatreno crvena...

Sad ću vam malo dati imena boja. Tu ce biti kratak opis iste kao i njena RGB vrednost na vasem monitoru. Naravno ja sam to gledao na mom monitoru pa sad ako vas nije dobro kalibrisan onda sumnjam da cete moci da vidite bas tacno kao sto i ja vidim.

Alabaster RGB 222  192  145
Isto sto i mermerno bela. Boja minerala labastera, kalcijum sulfat, koji moze biti i skroz beo. Poreklo vodi iz Starog Egipta. Grčka reč alabastros a latinska alabaster. U savremenom evropskom jeziku prvi put se pominje 1573.

Aluminijum RGB  209  208  207

Bledo siva boja metala koji je početkom dvadesetog veka ušao u širu upotrebu. Vodi poreklo od latinske reči alumen. Prvi put se pominje 1916.

Ametist RGB  182  95  187

Boja poludragog kamena sa istim nazivom koja moze biti malo više plava nego RGB primer dat gore. Vodi poreklo od stare Grčke reči amethysos što znači bez nečistoća, jer se verovali da štiti svog vlasnika. U savremenim evropskim jezicima se javlja 1572 godine.

Antracit RGB  48  44  48

Prirodna boja uglja antracit. Vodi poreklo iz Grčkog jezika.

Akvamarin RGB  159  198  199

Boja poludragog kamena akvamarina. Iz latinskog aqua marina ili morska voda. Prvi put se reč javlja 1598.

Azurno plava RGB  36  132  213

Sama reč azurno je uzeta iz latinskog jezika gde se vodi kao azzuro, lazurius ili lazulus a te su reči opet preuzete iz arapskog al-lazaward, lazuwerd a one opet od persijskog lazhuward ili lajward a odnosi se na ime plavog minerala lapis lazuli ili mineral lazurit. Iz tog minerala je napravljen najvažniji plavi pigment za plavu boju, ultramarin. Sama osnova reči je povezana za boju plavog neba. Mnogo boja je vezano za tu boju kao mediteransko plava pa čak i cijan plava koja se koristi u industriji štampe.

Bež RGB  199  198  167

Slično oker boji i predstavlja boju neizbeljene vune. Vodi poreklo iz francuskog jezika i reči beige a one pak iz starijih reči bis ili beges a one opet iz starijih oblika italijenske reči bigio što znači sivo. Prvi put se koristi od 1887.

Berlinsko plava RGB  15  23  51

Najraniji naziv neorganskog pigmenta plave boje fero ferocijanid, danas se zove Prusko plava. Postoje i drugi nazivi kao bronzano plava ili Milori plava, parisko plava, čelično plava. Boja je istovremeno otkrivena 1704 godine od strane naučnika Dizbaha u Berlinu i hemijskog hemičara Milorija u Parizu. Zato se i javljaju ovakve varijacije naziva. U visokoj koncentraciji taj pigment je jako taman pa se pravi u manjim koncentracijama i raznih nijansi. Naziv je uveden 1800 godine.

Bordo RGB  154  34  18

Boja vina.

Flaša zelena RGB  15  51  18

Boja stakla za zelene boce. Ali ne sada već onih ranije koje su bile manje čiste pa samim tim i tamnije. Prvi put su je upotrebili Nemci flaschengrün 1789.

Pečena Sena RGB  178  97  53

Boja zemlje sa obale reke Sene ali kada se ispeče u peći za preradu pigmenata. Prvi put se pominje 1860.

Pečena Umbra RGB  88  60  45

Isto što i Van Dajk smedja. Pravi se od zemlje i to pečenjem. Naziv iz 1650.

Kadmijum narandžasta RGB  244  143  25

Boja pigmenta narandžaste boje koja je istovetna sa hrom žutom i to tamnijom verzijom.

Kaput mortum RGB  97  42  36

Boja piglemnta gvožđe oksida koji se dosta koristi u slikarstvu, Od latinskog caput mortuum mrtva koža. Ime se javlja 1641.

Karamel RGB  184  132  97

Boja otopljenog šećera. Od španske reči caramelo i javlje se 1921 godine.

Kinesko plava RGB  102  118  148

Boja kineskog porcelana.

Cinober RGB  245  66  17

Staro ime za jednu vaznu boju koja u hemijskom pogledu predstavlja sulfat žive. Javlja se naziv u evropi 1289 godine. Poreklo vodi od arapskog zinjafr, persijskog zinjifrah ili shangraf a verovatno i od sanskritkog chinnavari što znači kinesko crvena.

Kobaltno plava RGB  53  105  192

Ime pigmenta prvi put napravljenog 1777 a sadržao je metale kobalt i aluminijum. Naziv je dobila po gnomu Kobold iz germanske mitologije  za koga se verovalo da je napadao i uništavao rudnike.

Kopenhagen plava RGB  89  108  138

Boja porcelana rađena u Kopenhagenu negde oko 1880 godine.

Krimson RGB  245  47  21

Isto sto i karmin. Predstavlja plavkasto crvenu boju čiji pigment se pravi od jedne vrste Dactulopius coccus, koja živi na meksičkom kaktusu Nopal. Inace sama reč je razvijena iz arapaske reči za tu vrstu insekata, qirmiz kao arapske i Sanskrt reči za crva, charmes ili krmi. Inače sama reč karmin, koja je kod nas odomaćena je francuskog porekla carmine i pojavila se u upotrebi 1523.

Cijan RGB  50  158  227

Plava boja koja se koristi u ofset stampi.

Ebanovina ili abonos RGB  34  25  24

Boja drveta, gotovo crna. Ime vodi poreklo od Grčkog ebenos odnosno Staro Egipatkse reči hebni.

Egipatsko plava RGB  72  81  124

Boja ciji je pigment bakar silikat i koji je koristen u drevnom Egiptu.

Smaragdno zelena RGB  84  173  109

A može i Parisko zelena. Boja veoma cenjenog dragog kamena. Sami smaragdi su stari ukras i dosta davno su iskopavani u oblasti Crvenog mora i primerci odatle su svetlije boje. Taj naziv, smaragdno zelena, se koristi i za hemijski pigment koji daje tu boju, hidrat hrom oksida, ali ovde bih se ograničio na boju dragog kamena. Za ime se pretpostavlja da je iz Indije i da je izvorna reč maragada. Može se porediti sa hebrejskom barq (sjajno), Sanskritska marakata, Grčka (s)maragdos, Latinska smaragdus. Savremeni izraz je francuskog porekla verte emeraude i pojavila se 1572.

Englesko crvena RGB  178  64  8

Zove se još i Venecijansko crvena. Boja pigmenta gvožđe oksida.

Grafit RGB  45  42  45

Boja minerala grafita. Potiče od Grčke reči graphein, pisati. Savremena reč je uzeta iz nemačkog graphit i koristi se od 1915 godine.
Travnato zelena RGB  124  161  81

Uobičajena boja trave. Jedan od najstarijih naziva za boju. Eskimska reč za zelenu je ivinjak a potiče od njihove reči za travu ivik. Obratite pažnju da i u srpskom jeziku ima reč ivik i odnosi se na malu mladu šumicu! Ruska reč za zelenu je i muravayi i izvedena je iz reči za travu murava. Na suncu boja trave ide i do drugih nijansi. Naziv se prvi put koristi oko 700. godine nove ere. 

Zelena RGB  78  136  10

Uosteno ime za veliku lepezu te boje. Ta boja je ujedno i zadnja osnovna boja koja je dobila ime.  Osnovni koren reči ima osnovu i suštini izrastanja i vegetacije. Staro nemačka reč je gruojan , izrastati, holandska groitien, francuska croitre a sve vode poreklo od grčke reči chloros. U savremenim zapadnoevropskim jezicima reč za zelenu je kod nemaca grün, Šveđani i Danci kažu gron, Holanđani groen dok su romanske izvedenice od latinskog viridis, francuska reč vert, Italijani i Španci kažu verde.

Indigo plava RGB  41  33  52

Boja koja se izdvaja iz biljke indigo, Indigofera Tinctoria i Indigofera anil. Imena tih biljaka potiču od arapskog al-nil, Sanskrt nili kao i srodne reči za tamno plavu nila.

Stari latinski naziv za boju je color indicus, boja iz Indije. Grci su je zvali  colour indikom. Drevni Egipćani su takođe koristili indigo boju posto je poznato da su tragovi te boje nađeni u omotaču mumija.

Jedno vreme Nemci su pravili tu boju od biljke Isatis tinctoria. Oni su potapali platno u tu boju nedeljom i ostavljali da se suši do ponedeljka na vazduhu. Na vazduhu bi dolazilo do oksidacije i boja bi prešla u plavu. Inače zbog tog postupka i postoji uvrežen izraz kod Engleza blue Monday. Boja se može sresti i pod nazivom Indijsko plava i Persijsko plava a naziv se prvi put koristi od 1289.

Limun žuta RGB  238  220  22
Boja limuna, šta drugo...

Magenta RGB  213  9  86

Boja organskog porekla, prvi put proizvedena 1859 godine kada je bila i bitka kod mesta Magenta u Italiji, kada su Francuzi porazili Austriju i po tom događaju je boja i dobila ime. Inače od 1860 je počela da se koristi pod tim nazivom. Slična boja se koristi u ofset štampi.

Malahit zelena RGB  100  188  102

Prirodna boja minerala malahita, bakar karbonat. Mineral je iskopavan na Sinaju i korišten kao kozmetičko sredstvo u Egiptu još pre 6000 godina.

Maslinasta RGB  68  78  64

Uopšteno ime za veliku broj boja a u načelu se misli na boju zrelog ploda  zelene masline. Na zapadu je odomaćen naziv Oliva sto dolazi od latinskog oliva a ono pak izvedeno od grčkog elaia što znači ulje. Naziv se prvi put koristi 1613 godine.

Narandžasta RGB  247  128  12

Veliki broj boja koje je dobilo ime po voću narandži tj. Na boju njene kore. Naziv za boju njene kore seže daleko do tamilskog jezika gde naru znači mirisan, aromatičan. U Sanskritu je to naranga, Persijanci su govorili narang, Arapi naranj, Španci naranja dok su u starom Rimu govorili aurantius što je povezano za izraz aurum, zlato. Sve te reči su ukorenjene u savremenom govoru.


Oksidno crvena RGB  185  77  63

Ako ste ikada kupovali boju za zaštitu od rđe onda znajte da je to upravo ova boja. Ima veći raspon nijansi a vrednost data u RGB je samo neki pokušaj primera. Boja dolazi od jedinjenja gvožđe oksida. U prirodnom obliku dolazi kao mešavina gline. Inače može u rasponu nijansi da ide od Tursko crvene, Van dajk smeđe pa do pečene Sene. Inače u sirovom obliku korištena u pećinskom slikarstvu. 

Persijsko plava RGB  186  210  225

Boja Persijskog porcelana.

Sirova Sena RGB  167  117  73

Boja koja se dobija od zemlje sa obale Sene. Zbog manjeg sadržaja mangana može biti i blago tamnija.

Sirova Umbra RGB  85  65  47

Boja čiji se pigment takođe izdvaja iz zemlje. Potiče od italijanskog terra d’ombre, zemlja iz oblasti Umbrija. Kada se peče postaje tamnija i crvenija.

Sahara RGB  181  144  130

Boja koja se u više navrata koristila u modi. Ne zna se zašto je dobila baš ovo ime a prvi put se upotrebljava od 1921.

Skerlet RGB  243  35  35

Vrlo intezivna crvena boja čiji je pigment prirodnog porekla. Najverovatnije da poreklo reči vodi od Persijskog jezika gde je označavao boju u koju su potapali i bojili platno, sakirlat, saqalat, siqalat kao i Arapska siqillat. To se razvilo u latinsku reč scarlatum Sama reč je duboko ukorenjena kako u starim teutonskim jezicima, staroslovenskom, turskom... Dok se nekada isključivo platno bojilo u ovu boju današnja industrija je razvila sintetičke pigmente za boje višenamenske upotrebe.

Nebesko plava RGB  87  188  226

Boja letnjeg neba bez oblaka gledano pod uglom od 30 % u odnosu na horizont. Bilo koja promena uslova menja bitno i ovu boju koju vidimo.

Terakota RGB  188  90  64

Slično boji cigle. Boja pečene gline koja u sebi sadrži oksid gvožđa.

Ultramarin  RGB  4  85  184

RGB vrednost je data za osnovni sirovi stari ultramarin koji je po sastavu bio sumpor kalcijum aluminujum silikat a izdvajao se od minerala lazurita. Sam naziv je izveden iz latinskog ultramarinus (preko mora) jer su u drevnim vremenima taj mineral dovozili iz Azije morskim putem. Danas se ta boja pravi industrijski i njena RGB vrednost je 20a8.

Žuti oker RGB  208  166  22

Jedna od najstarijih boja koja se koristi još od pećine Altamire pa do danas. Predstavlja Zemlju sa gvožđe oksidom u sebi. Reč potiče od Grčkog ochros što znači bledo žuta. Danas se ta boja veštački pravi.

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

Rajden u propinjanju.jpg
(39.31 KB, 800x609)
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
Ima masa odlicnih programa za grafiku i dizajn ali Fotosop i dalje ostaje vodeci za samo ilustrovanje i slikanje.

Za to treba biti zahvalan jednom liku, eto sad mu zaboravi ime Smile , koji je radio za Epl [Apple] i koji je preso u

razvojni tim Adobea i od verzije Fotosop 6 taj program je obogacem velikom paletom cetki za ilustrovanje. Kad

kazem cetka- iste te cetke su primenjene i na laatima za zamucivanje ili gumici ali samo rade drugacije.

Cetku pozivate sa tastature pritiskom na B i eto nje. E sad to je osnovna cetka a skroz levo u uglu gore moze da

se promeni tip cetke. Ja recimo koristim prskalicu [ airbrush]. Nego kad ste vec izabrali cetku onda na panelu

cetki desno imate jos jedan padajuci meni gde imate gomilu oblika cetke. To je na slici jedan. Dakle prvo

vidite znak za cetku i padajuci meni za tip cetke pa onda vidite neku mrljicu i tu padajuci meni za oblik cetke

pa novi padajuci meni za nacin rada cetke pa klizac za pokrivnost cetke [ ovde podeseno na 27%] i na kraju

protok koji je ovde na sto posto.

Slika dva prikazuje prvu vezbu. Dakle izaberete jedan format, ja sam uzeo 640X480, nema potrebe za vecim.

Posto ce slikama ja sam u duhu slikara od nje napravio u jednom delu paletru i tu sam naneo boje. Pocev

odozgo tu su od tamno crveno smedje pa do bledo krem. Sve su prirodne boje i namerno am uzeo bas te jer

podsecaju na prve boje koristene od prvih umetnika na svetu [ vidi predhodni clanak].

Napravi se selekcija za nesto sto lici na cup ili vazu. Cela selekcija se oboji crno. Zasto? Zato sto morate odmah

imati predstavu odakle nam dolazi svetlo. Svetlo nam omogucuje da vidimo oblik i boje. Dakle u nacelu blizi

delovi su jace osvetljeni a dalji su tamniji. Blizi delovi su ostriji a dalji su zamuceniji. Ja sam izabrao da izvor

svetla ide preko naseg desnog ramena i pravo na cup [vazu].

Pogledajte prvu sliku opet i obratite paznju da je jedno polje naglaseno. Nadjite tu cetku i uzmite je. Sada

treba da ilustrejete. Prinesite prvom uzorku boje gore i drzeci pritisnuto Alt levim klikom cetke uzmete uzorak

boje. Pokrivnost neka vam bude oko 30%. Ja sam nanosio boju tapkanjem. Znaci ne klik i vucete poteze nego

klik klik klik klik klik klik klik uz stalnu promenu polozaja. Najmanje klikcite na udaljenije delove a najvise na

one blize. Uzmite onda sledecu boju ispod. Smanjte malo pokrivnost. U ovom primeru kad god uzimate novu

boju odmah malo smanjite pokrivnost. Takodje pravite malo manji kruk tapkanja cetkom ali i dalje vise

tapkate na delu koji je najblizi svetlu.

Slika tri vec prikazuje objekt koji lici na nesto [ al samo lici] a u tom trenutku sam radio srednjom bojom u

paleti. Na kraju slika cetiri prikazuje da je po nanosenju svih boja iz palete levo predmet jos malo retusiran.

Pazite dobro- ja malo radim kontrastnije zbog vezbe mada i ovako volim naglasenije boje... doduse ne uvek.

Kad je glavni oblik uradjen onda uradite novu selekciju i uradite unutrasnju stranu cupa [vaze]. Postupak je isti.

E sad ima tu delova koji su geometrijski malo slozeniji kao sto je gornji obod i dole malo postolje. Koristeci

najsvetlije i najtamnije boje iz palete, mali precnik odabrane cetke i pokrivnost oko 9% naglasite te delove.

Ima sta da se doradjuje na ovom radu ali u nacelu to je to. Znate sta ima novo? Ovo mi je prva vaza [cup] koji

sam ilustrovao u zivotu Smiley Smiley Smiley Dakle hrabro. Znate sta vam jos preporucujem- sve ovo gore sto vidite u paleti

za cetki, tipovi, rezimi, porkivnost... sve to lepo uzmite kad imate vreme, jos bolje odma dok ste vruci, i

isprobajte.

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

1.jpg
(22.28 KB, 519x705)
2.jpg
(20.91 KB, 685x545)
3.jpg
(21.53 KB, 687x546)
4.jpg
(7.25 KB, 640x480)
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.01
Slikanje razmazivanjem... zvuci glupo ali svi vodeci svetski dizajneri, bar oni za koje ja znam, koriste ovu tehniku u svojim grafickim radovima. I njime naravno postizu one izuzetne prelaze, oblike i povrsine. Ako se vratite malo nazad, u jednom napisu sam rekao da vecina alatki u Fotosopu koristi cetku kao osnovni oblik. E sad cetke imaju svoj veliki broj oblika ali i podesavanja. Kad kliknete R dobicete alatku za razmazivanje Smudge. Mada u osnovnom podesavnjau tu ce se pre pojaviti Blur ali iz razvlaceceg menija mozete uzeti Smudge. Sta dalje...

Gore desno imacete male sitne neupadljive sive kartice i kliknite na Brushes. Pasce vam veca paleta cetki i iz nje izaberete recimo ovu sto je vidite na slici. Uska i izvijena. To je broj 20 na slici. E sad levo od nje je panelnjenih osobina. Uz svaku cetku koju izaberete stoji i panel njenih osobina koje joj odredjuju kako ona u stvari radi. Mogu da se menjaju naravno. Kod ove ovde ja sam potvrdio polje Other Dynamics i Wet Edges. Time se kod alatke za zamazivanje dobija sledece...

... ako se podesi i manje razmazivanje, reda 40 do 60 % onda je efekat taj da ce pri krajevima poteza boja koja je razmazana biti tanja pri vrhu i zamucenija.

Slika dva pokazuje osnovnu vezbu koju treba da prodjete. Uzmite platno velicine 800 sa 600 piksela i na njemu razvucite prelaz [Gradijent] koji pocinje sa belom levo i zavrsava se crnom. U sredini plava. Dakle krenite levo pa na desno izvucite talasasto trag alatkom za razmazivanje... ovom vec ovako podesenom. I tako ponovite do dole. Onda krenite opet ali sada sa desne na levo i razlacite izmedju ovih razmaza. Ponovite dok ne dobijete zeljeni izgled.

Gde se ovaj nacin rada koristi? Kod tekstura mora, krljusti gmizavaca, pomalo kod slikanja oblaka i uopsteno tamo gde treba da se dobiju odredjeni prelazi koji se malo teze rade slikarskom cetkicom.

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

1.jpg
(51.8 KB, 356x517)
2.jpg
(50.54 KB, 800x600)
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 4 5 7 8 ... 28
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 1.362 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.