Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 14:28:13
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Mitološke slike u kulturi Slovena  (Pročitano 8703 puta)
13. Mar 2008, 12:38:41
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Пустињу краси то што се у њој скрива бунар!!!

Zodijak
Pol Žena
Poruke 12617
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
mob
Nokia 
Mitološke slike u kulturi Slovena

Personifikacija Neba, kod Istočnih Slovena je Svarog (usporedivo sa “Svarga” – Nebo na Hindi jeziku). Proučavajući srednjovjekovne hronike i istočnoslovenske bajke Andrej Rybacov smatra: Svarog je uspostavio monogamnu porodicu (Rybacov, 1994, 530) što jeste osnovna karakteristika svakog indoevropskog boga Neba kao utemeljitelja zakona i zaštitnika ljudskog roda. On je spustio željezna kliješta s neba, darujući tako ljude sposobnošću da iskuju oruđa za rad. Funkcija kovača pomalo je neuobičajena datoj slici. Ipak, mitski karakter zaštitnik braka i istovremeno prvi kovač nalazimo u istočnoslovenskom folkloru pod imenom Kuzmodamjan. U sklopu svadbenih običaja recitirala se pjesmica:

O svetom Kozmodamjanu,
na vjenčanje dođi nam
i privjenčaj se s nama
.

Ime ovog folklornog lika izvedeno je iz imena hrišćanskih svetaca Kozme i Damjana, koji u Rusiji važe za zaštitnike kovača. U ukrajinskoj bajci kovači su pobjedili veliku zmiju i izorali brazdu do Crnog Mora.

Svarogov sin bio je Svarožić – utjelovljenje vatre. Zapadni Sloveni zvali su ga i Radagost. Ruski anali kao Svarogovog sina spominju i Dažboga.

Bog Gromovnik istočnih Slovena bio je Perun, iako je njegova važnost varirala od podneblja do podneblja. Tragove njegovog obožavanja nalazaimo, u obliku toponima i kod Južnih Slovena. Perunovi atributi bili su konj, dvokolica, sjekira ili čekić i kamene strijele.


Perun - moderni prikaz

Prema bjeloruskoj tradiciji Boga Gromovnika okružuju duhovi u obliku ptica grabljivica i ratnici – bebe!!! Ostale predatorske životinje također su povezivane sa božanstvom. Za Perunovu suprugu, vjerovatno je smatrana Dodola. Njeno ime je sačuvano u južnoslovenskom obredu: mlada djevojka obučena u zelene grančice nazivana je Dodolom; njen zadatak je bio da, plešući, proljeva vodu i tako dozove kišu.


Dodola - moderni prikaz

U slovenskoj kulturi Bog Gromovnik dugo vremena nije imao vodeću ulogu. Prema mišljenju E.V. Anichkova, uzdizanje Peruna kao glavnog božanstva bilo je usko povezano sa uspostavljanjem kijevske države. Želivši da ojača vladavinu baziranu na dominaciji vojne sile, knez Vladimir je reformirao paganski panteon stavljajući Peruna na prvo mjesto. Bilo bi interesantno saznati zašto je knez izabrao Gromovnika sličnog baltskom Perkunasu, Indri indijske herojske epohe, grčkom Zeusu ili rimskom Jovu, umjesto Heroja, kako se to dogodilo u vendelskoj Skandinaviji ili, kako ćemo vidjeti, kod Zapadnih Slovena. Možda se to dogodilo pod baltskim uticajem ili, mnogo vjerovatnije, Vikinga? Na brdu ponad Kijeva je 980 postavljen kip Boga Gromovnika sa srebrenom bradom i zlatnim brkovima u čiju je čast vlastoljubivi princ ustanovio dotad neprakticiran kult ljudskih žrtava. Ali, samo osam godina kasnije isti čovjek je, prihvativši hrišćanstvo, naredio da se Perunov kip ukloni iz Kijeva: naredio je da ga privežu konju za rep i udaraju batinama, poslije čega je bačen u Dnjepar.

U hrišćansko vrijeme Perun je zamjenjen prorokom Ilijom (Eliasom), koji se, prema Bibliji vatrenim kolima uzneo na nebo. Dan svetog Ilije (20 Juli) bio je svečano proslavljan širom Rusije i to sa svim atributima paganskog kulta – vjerovatno sa istim značajem koji je taj, uobičajeno olujni, dan imao kada je bio posvećen Perunu. Vjerovalo se da prorok Ilija juri nebesima i munjama gađa zmije (đavole), koji beživotno padaju na zemlju.

Sveti Ilija Gromovnik

Treba još napomenuti da su Oseti svoje božanstvo groma nazivali Wacilla – sveti Ilija. Identifikacija Gromovnika sa drevnim prorokom, vjerovatno je povezana sa biblijskom pričom prema kojoj se Ilija uzdigao na nebo u vatrenoj kočiji. To je vrlo moćan argument u prilog teoriji prema kojoj se za boga gromovnika veže dvokolica, odnosno vozilo (Tor i Jormungand, Indra i Vritra, Tarhunt i Illuryanka itd.). I, konačno, tretiranje određenih bogova-konjanika kao Gromovnika koje možemo pronaći u literaturi možemo smatrati pogrešnima. Posljednji podatak naročito se tiče podataka iz tradicija zapadnih Slovena.

A. Fantalov
IP sačuvana
social share
         

Ко не  жели да чује плач сиромашних, плакаће и сам, али га нико неће чути.

Ви  сте сви плодови истог стабла. Не поносите се љубављу према својој земљи, радије се поносите  љубављу за цели људски род.

Мудар  човек ништа не сакупља: што више направи  за друге то више има.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Пустињу краси то што се у њој скрива бунар!!!

Zodijak
Pol Žena
Poruke 12617
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
mob
Nokia 
Mitološke slike u kulturi Starih Slovena

Ratnički Sloveni sa ostrva Rujana (Rugen) u Baltičkom moru, poštovali su boga Svantevita, odnosno Svetovida. Danski srednjovjekovni hroničar Sax Grammaticus o tome piše: “Ovaj bog u službi ima tri stotine konja i isto toliko konjanika. Sve što se oružjem ili pljačkaškim pohodom zadobije, poverava se čuvanju sveštenikovom… Za sebe on (Bog), imađaše svog konja bele boje. Bejaše greh iščupati mu iz grive ili repa i jednu dlaku. Samo ga je sveštenik hrama mogao pasti i opremati. Isti konj služio je i za gatanje, na ovaj način kad je reč: da li treba ili ne treba preduzimati kakav rat, sveštenici nameste ispred hrama trostruki red kopalja. Zatim vežu dva koplja koso sa šiljcima dole. Sad kad hoće da krenu u rat, najpre obave svečane molitve, i sveštenik dovede konja, da pređe preko kopalja. Pođe li on sad pri preskakanju desnom nogom, onda je srećan znak za ishod rata; ako pođe levom nogom odmah se okanu polaska.


Svetovid - moderna rekonstrukcija prema Gramatikovom spisu

Grammaticus opisuje Svetovidov hram i statuu božanstva: Spoljašnost ovoga hrama bila je ukrašena divnim grubo obojenim drvorezom… U nj se ulazi samo kroz jedna vrata. Oko samog hrama bejaše dvostruka ograda: spoljna je ograda bila pokrivena grimiznim krovom, unutrašnja je sastavljena iz zastora, koji drže četiri koca, a sa spoljnom ogradom se dodirivaše samo krovom…


Hram na Rujanu (Arkona) - rekonstrukcija, koju je brilijantno uradio član Svarog mitologija foruma, izvrsni student arhitekture - Veles

U zgradi bejaše veliki idol, mnogo veći nego u prirodi; imađaše četiri vrata i četiri glave, dvije spreda, a dve s leđa; i spreda i pozadi jedna izgleda da gleda na desnu, a druga na levu stranu. Brada je obrijana, kosa ošišana, kao što nose Rujani. u desnoj ruci držaše jedan rog spravljen od raznih metala; svake godine ga sveštenik puni vinom (mero); i po stanju ovoga pića, on predskazivaše žetvu te godine. Leva ruka drži jedan luk spušten niz telo. Jedna mantija pokriva idolovo telo i spušta se do nogu. Idol bejaše sagrađen od raznih drveta i tako vešto spojenih, da se sastavak mogaše primetiti tek posle najpažljivijeg ispitivanja. Noge se opirahu o zemlju, ali se ne vidi, kako je za nju bio utvrđen. Pored idola vidi se: jedna uzda, sedlo i drugi razni znaci božanstva. Naročito se divljahu jednom kolosalnom maču, čija kanija i balčak behu od srebra i vrlo značajno izrezani.


Zbručki idol

Ovdje očigledno nije riječ o Gromovniku. Svi simboli o kojima čitamo povezani su sa plodnošću (posebno rog – što upućuje na Cernunnosa, Tračkog heroja, skitskog Kolaksaja itd.). Koplje i konj su još karakterističniji i jasno su povezani sa slikom svetog Đorđa – konjanik na bijelom konju, Heroj. Sa Svetovidom se često uspoređuje četverougaoni kip pronađen u Zbruču u Galiciji 1848. Interesantno je da dvije strane imaju ženske atribute. Treća strana nema specifičnih atributa, dok se na četvrtoj pojavljuju konj i koplje, zbog kojih je Rybjakov smatrao da se radi o Perunu. Međutim, konj i koplje odlike su Heroja Kulture. Više glava, s druge strane, upućuje na refleksije.

Višeglavi bogovi najtipičniji su za Indiju (više glava, ruku i očiju simboliziraju superiornost božanstva nad smrtnicima). Ovi atributi pojavljuju se i širom Evrope: u grčkoj mitologiji, Apolon u nekim svojim manifestacijama ima četriri ruke; zatim tu su stoglavi i pedesetoglavi džinovi, Gerion sa tr tijela. U skandinavskim legendama tu su višeruki trolovi; Heroj Starkad koji se rodio sa šest ruku, od kojih mu je četiri kasnije odsjekao, prema njemu neprijateljski raspoložen Gromovnik Tor.


Hrast rodovski zaštitnik nad slavenskom grobnicom
na otoku Rujanu, nedaleko mjesta Putbus


Na otoku Rugenu u gradu Korenizsi, postojao je drugi paganski hram sa kipovima trojice bogova: sedmoglavog Rugevita, petorukog Porevita i petoglavog Porenuta. Kod zapadnih Slovena spominje se Herovit (Gerovit) čiji je atribut bio zlatni vepar. “Vit” znači “život” i, prema izvorima, ovi bogovi manifestovali su plodnost i rat. Posebno poštovan u jednom od glavnih svetišta u Retri (Starigradu) bio je Radegast, predstavljen kao mladi vojnik sa kopljem u ruci (interesantno je da je ovo ime nosio paganski vođa Germana koji je u petom vijeku, neposredno prije Alarika, neuspješno pokušao opljačkati Rim). Prema Titmaru, koji je opisivao isti hram, Radegast je u stvari Svarožić.

Nakon uništenja zapadnoslovenskih kneževina, svetišta bijahu poharana, kipovi božanstava polomljeni, svaki trag domaće sakralne arhitekture i umjetnosti zbrisan a do nas su stigli samo ostaci ostataka njihove negdašnje ljepote i slave. Ipak, nekoliko sačuvanih kamenih reljefa pronađeni su u Crkvama, za čiju je gradnju upotrebljavan kamen iz ruševina paganskih hramova.


Prikaz Svetovida - ostatak rujanskog hrama

Tako je pronađen kamen koji predstavlja božanstvo sa rogom za piće u Arkoni; prikaz troglavog božanstva iz Vergena i “Herovitov kamen” iz Volgasta. Sačuvano je i nekoliko drvenih skulptura: troglava figura iz Volina; skulptura koja predstavlja dvije srasle osobe (Blizanci?); šematske slike sa fasade hrama u Gross-Radenu. U 17 stoljeću u gradu Prilvitsu pronađena je kolekcija domaćih idola čudnovatih oblika iz Retre, koji, greškom, nisu bili istopljeni. Na njima su runama ispisana imena bogova.

A. Fantalov
IP sačuvana
social share
         

Ко не  жели да чује плач сиромашних, плакаће и сам, али га нико неће чути.

Ви  сте сви плодови истог стабла. Не поносите се љубављу према својој земљи, радије се поносите  љубављу за цели људски род.

Мудар  човек ништа не сакупља: што више направи  за друге то више има.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Пустињу краси то што се у њој скрива бунар!!!

Zodijak
Pol Žena
Poruke 12617
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
mob
Nokia 
Mitološke slike u kulturi Slovena: Dažbog

Sačuvani anali govore o Svarogovom sinu Dažbogu – Caru Suncu. Fragment o Svarogu, ocu sunca, u Hronici Jovana Malale povezan je sa spominjanjem litvanskog Soviusa. Oba teksta vjerovatno su refleksija zajedničke kulturološke tradicije spaljivanja mrtvih. U baltsko-slovenskoj kulturi kult Svarožića (poznatog još pod imenima Radegast, Radigast, Redigost, Riedigost) imao je centar u Retri. Simboli vezani za njega bili su konj i koplje (slično Svetovidu). U Rybakovovim studijama “Car Sunce” uspoređen je sa skitskim Kolaksajem – (Kralj Sunce). On uspoređuje legendu koju je zapisao Herodot sa popularnom slovenskom bajkom o tri carstva. Tri brata-bogatira (heroja) oslobađaju princezu koju je oteo Zmaj ili Vihor. Braća uspjevaju zadobiti tri carstva: bakreno, srebrno i zlatno koje zadobija najmlađi brat.


Dažbog - moderni prikaz

U srpskom folkloru spominje se Car Sunce. On sjedi na purpurnom tronu, a pored njega su dvije djeve – Zora i Večer, sedam sudija – planete i sedam glasnika – zvijezda. Pojavljuje se i Sunčev ujak – Blijedi Mjesec. (Afanasjev, 1994).

Neophodno je napomenuti da he Dažbog važio za božanstvo dnevnog svjetla, a ne zvjezdanog. Sunce je smatrano njegovom krunom; u tome je ekvivalent iranskom Mitri. Sam sunčev disk bio je Hors.

U srednjovjekovnoj Rusiji bila je veoma raširena legenda o Aleksandru Velikom koji se suzdigao na nebo kočijama koje vuku orlovi i grifoni. Nalazimo je kao sastavni dio dekora crkve u Vladimiru, na dijademama iz 12. st. kao i ruskim ručnim radovima. Svugdje se radi o prozoru okrunjenog mladića u kočijama sa upregnutim pticama i grifonima. Rybakov smatra da se iza imena drevnog cara krije slika Dažboga (slika kralja koji se uzdiže u nebesa poznata je u mythosu starog Irana. Ime mu je bilo Kay Kavus. Prema svetim tekstovima sagradio je sedam magičnih mjesta na svetoj planini). Interesantno je da ruske bajke spominju planinu Berezan kao mjesto gdje se čovjeku vraća mladost.

Ponekad se korijen imena “Dažbog” izvodi od indoevropskog “gorjeti”, što implicira Dažboga kao “gorućeg boga”. Međutim, većina istraživača insistira na drugačijem tumačenju. Prema njima Dažbog je “onaj koji daje”, što se povezuje sa indijskim Bhagom.

Vjerovatno je jedan od epiteta ovog slovenskog božanstva bio Bijeli bog, koji se suprotstavlja Crnom bogu. Jedna od kasnijih manifestacija Bijelog boga jeste Bjelun iz bjeloruskog folklora. U bajkama se pojavljuje kao starac bijele brade, u bijeloj odjeći i sa štapom u ruci. Tokom žetve duhovno je prisutan u poljima i pomaže seljacima, spašava izgubljene u šumi i daruje bogatstvo. (Afanasjev, 1994.).

Dragocjen podatak nalazimo u srednjovjekovnom spisu Slovo o polku Igorjevu u kojem su stari Rusi nazvani “Dažbogovim unucima”. Prema tome ovo božanstvo ima i ulogu predaka, što potvrđuje njegovu identifikaciju sa Herojem Kulture.

Misljen
IP sačuvana
social share
         

Ко не  жели да чује плач сиромашних, плакаће и сам, али га нико неће чути.

Ви  сте сви плодови истог стабла. Не поносите се љубављу према својој земљи, радије се поносите  љубављу за цели људски род.

Мудар  човек ништа не сакупља: што више направи  за друге то више има.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik


Knowledge is a deadly friend,when noone sets rules

Zodijak Sagittarius
Pol Muškarac
Poruke 333
OS
Windows 7
Browser
Internet Explorer 7.0
Film pod imenom ,,Stari Sloveni - verovanja i običaji" (ja sam autor Smile) govori o slovenskom panteonu, problemu vrhovnog boga, bogovima slovena, poput Peruna, Dazboga, Svaroga, Velesa, Morane, Zive, Vesne i drugih, kao i o narodnoj religiji i mitoloskim bicima poput Vila, zmajeva, ala, vodenjaka, vestica, vampira itd.

http://www.youtube.com/watch?v=SPBbprvLH7E
IP sačuvana
social share
Sebe vidim kao demona koji je dosao da promeni svoju okolinu,koristeci se sredstvima koje je savremeni covek odbacio.
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 14:28:13
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.087 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.