Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Vatikan objavio dokumente o suđenju templarima  (Pročitano 2370 puta)
03. Nov 2007, 11:54:51
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
Posle viševekovnog strogog čuvanja tajne Vatikan je objavio dokumente koji u suštini rehabilitaju templare, srednjovekovni hrišćanski, vojni red koji je pre više od 700 godina, izgleda, nepravedno osuđen za jeres i nemoral.

Publikacija 'Procesus contra templarios' je, u stvari, reprodukcija zabeležaka sa suđenja templarima, ali uključuje i 'Šinonski pergament', svedočanstvo odluke pape Klementa V [1264-1314] da templare oslobodi optužbe za jeres.

Reč je o izuzetno obimnom radu koji je, po mišljenju stručnjaka, mnogo više od knjige.

'Ovo je prekretnica jer je ovo prvi put da Vatikan objavljuje ovakva dokumenta', izjavila je Rojtersu profesor Barbara Frale, stručnjak za Srednji vek i Tajne arhive Vatikana, napominjući da naučnici nisu dosad imali priliku da vide nijedan originalan dokument sa suđenja templarima.

Dokumenta se nalaze u kutiji od meke kože čija sadržina uključuje knjigu velikog formata s reprodukcijom originalnih pergamenata na latinskom i napomenama naučnika, a tu je reprodukcija šest voštanih pečata koje su koristili inkvizitori iz 14. veka.

Precizna reprodukcija pergamenta će naučnicima omogućiti da ih proučavaju, da ih dodirnu i da u njima uživaju kao da su pravi. Jedan pergament širok oko pola metra je, na primer, tako detaljan da uključuje reprodukciju mrlja i još nekih nepravilnosti koje se mogu videti na originalu.

Komplet je izrađen u 799 primeraka i košta 5.900 evra. Do sada je naručeno oko 500 kopija, a na raspolaganju je još 300.

Prvi komplet, koji Tajne arhive Vatikana objavljuju u saradnji sa italijanskom fondacijom Skrinijum, uručen je papi Benediktu XVI, a očekuje se da će većinu publikacija kupiti specijalizovane biblioteke, najveći svetski univerziteti i vodeći stručnjaci za Srednji vek.

Posle gotovo 700 godina otkako su templari uhapšeni, teško je razlučiti činjenice od predanja o redu koji je tokom istorije inspirisao brojne romanopisce i filmske režisere.

Templarski red je osnovan 1118. godine u Jerusalimu pod nazivom 'Siromašni vojnici Hrista i Solomonovog hrama' kako bi štitio hodočasnike koji su putovali u Svetu zemlju posle Prvog krstaškog rata.

Štab im je bio u Jerusalimu, u građevini koja je danas deo Džamije Al Aksa.

Po templarima je dobilo ime i selo Tempelhof, gde se danas nalazi jedan od arodroma Berlina, a koje je u Srednjem veku bilo središte oblasti koju su kontrolisali templari.

Poput mnogih drugih monaških redova, templari su se zaricali na siromaštvo, čednost, poslušnost i odricanje od sveta. Ipak, vremenom su uporedo s porastom vojne moći stekli veliko bogatstvo i imovinu ne samo u Svetoj zemlji već i širom zapadne Evrope.

Prvi su razvili svojevrsan bankarski sistem zahvaljujući kojem su učestvovali u finansiranju brojnih ratova evropskih vladara.

Propašću krstaških ratova, napustili su Bliski istok, a njihova moć i bogatstvo postepeno su počeli da smetaju evropskim vladarima.

U 14. veku, tačnije u petak, 13. oktobra 1307. godine, francuski kralj Filip IV Lepi optužio je templare za jeres i nemoral, pa je naredio da oni budu uhapšeni i mučeni, a imovina da im bude zaplenjena. Neki veruju da je, u narodnom predanju, baš zato petak 13. do dan ostao kao 'dan koji donosi nesreću'.

Istoričari veruju da je francuski kralj želeo, u stvari, da jednim potezom ubije dve muve - da se, s jedne strane, otarasi velikog duga templarima, pošto je od njih pozajmljivao dosta para da bi finansirao svoje ratovanje protiv Engleske, a s druge strane, da se domogne njihovog svekolikog bogatstva.

Najzanimljiviji deo 'Šinonskog pergamenta' pokazuje da je 1308. godine, pošto je saslušao Velikog majstora Žaka de Molea i druge visoke članove toga reda, papa Klement V oslobodio templare optužbe za jeres.

Kasnije je, međutim, pod pritiskom kralja, preinačio tu odluku pa je red templara ukinut 1312. godine, a Žak de Mole je, zajedno sa svojim pomoćnicima, spaljen na lomači 1314. godine

Preostali članovi su se razbežali. Neki su prišli drugim redovima, a to je verovatno razlog što brojne grupe i danas tvrde da vuku korene od srednjovekovnih templara.

'Šinonski pergarment' je 1628. godine pogrešno zaveden, a potom je dugo ostao 'zaturen' u vatikanskim arhivama, sve dok ga 2001. godine nije pronašla Barbara Frale.

'Nisam mogla da verujem svojim očima! To je dokument za kojim su tragali mnogi istoričari', rekla je 37-godišnja naučnica.

Ona je opisala suđenje templarima između 1307. i 1312. kao borbu političke volje Klementa V i Filipa IV Lepog, ističući da istoričari sada treba da preispitaju papino ponašanje.

'Ovo će svima omogućiti da vide kakvi su stvarno ti dokumenti i da ujedno opovrgnu legende koje su ovih dana u modi', izjavila je Frale.

Prefekt Tajnih vatiskanskh arhiva, monisnjor Serđo Pagano, smatra da je vrednost novog izdanja, pre svega, u njegovoj umetničkoj izradi i istorijskim komentarima koji ga prate, a koje su sastavili Frale i još dva vatikanska istoričara.

On je na prezentaciji knjige oštro kritikovao publicitet koji je nova publikacija dobila u medijima, rekavši da to nije u skladu s načinom rada u arhivu.

'Mi verujemo, mada smo možda medju retkima koji tako misle, da se knjige štampaju da bi bile čitane i proučavane, a ne da bi bile samo predstavljane', izjavio je Pagano Asošijeted presu.

Ova publikacija nije nekakva udarna vest, dodao je, već umetničko izdanje, namenjeno poznavaocima i ljubiteljima istorijskih dokumenata.

Izvor: RTS
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.07 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.