Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 09:52:40
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Edvard Sapir,  (Pročitano 2608 puta)
20. Jul 2007, 12:15:11
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Пустињу краси то што се у њој скрива бунар!!!

Zodijak
Pol Žena
Poruke 12617
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Nokia 
Edvard Sapir je po mnogo čemu izuzetna pojava u naukama o čoveku. Po formaciji prvashodno lingvist i kulturni antropolog, on je dao značajne priloge još nekim srodnim oblastima - socijalnoj psihologiji, sociologiji kulture, etnologiji, folkloristici. U jednom dubljem smislu, za njega sva ova polja nisu ni postojala kao odelite akademske discipline. Sapir se nije drzao ustaljenih, knvencionalno priznatih granica između disciplina, kao i postojećih razlika izmađu pojedinih škola i istrazivačkih metodologija. U jednom takvom izuzetnom duhu Sapir piše:

Ličnost
 

      Termin »ličnost« se upotrebljava u previše raznolikom smislu da bi za naučno razmatranje bio koristan ukoliko se njegovo značenje u datom kontekstu ne definiše vrlo brizljivo. Među raznim shvatanjima koja se za taj termin vezuju postoji pet definicija koje se ističu kao uzajamno korisno odelite, a koje odgovaraju filozofskom, fiziološkom, psihološkom, sociološkom i psihijatriskom tipu ličnosti. U smislu filozofskog pojma, ličnost se moze definisati kao subjektivna svest o sebi kao entitetu odelitom od drugih objekata posmatranja. Kao čisto fiziološki pojam, ličnost se moze smatrati pojedinačnim ljudskim organizmom, s naglaskom na onim vidovima ponašanja koji ga čine različnim od drugih ljudskih organizama. U jednom opisnom psihofizičkom smislu reči, termin mozemo koristiti kao ukazivanje na ljudsko biće shvaćeno data ukupnost, u svakom pojedinom vremenskom trenutku, svih sistema fiziološkog i psihičkog regovanja, bez preduzimanja uzaludnih pokušaja da se fiziološko i psihološko razdvoje. Najkorisnija sociološka konotacija koja se terminu moze dati u suštini je ona simbolička; naime, ličnost je, tako shvaćena, ukupnost onih vidova ponašanja koji daju značenje pojedinucu u društvu i razlikuju ga od drugih članova zajednice, od kojih svak, u jednistvenoj konfiguraciji, ovaploćuje bezbrojne kulturne obrasce. Psihijatriska definicija ličnosti moze se smatrati jednako vrednom pojedincu koji je apstrahovan iz aktuelne psihofizičke celine i shvata se kao relativno postojani sitem reagovanja. Prema filozofskom pojmu, ličnost je nepromenljiva tačka iskustva; po fiziološkom i psihofizičkom shvatanju, ona je beskonačno promenljivi sistem reagovanja, pri čemu je veza unutar sleda stanja stvar kontinuiteta, a ne istovetnosti; po sociološkom stanovištu, ličnost je entitet koji postupno narasta; a po psihijatriskom - ona je u suštini nepromenljivi sistem reagovanja.

Prva četri značenja ne dodaju ništa novo takvim terminima kao što su lično ja ili ego, organizam, pojedinac ili društvena uloga. Ponajteze je usvojiti, ali je vrlo vazno istaći upravo ono osobeno psihijatrisko shavtanje ličnosti kao reaktivnog sisitema koji je, u izvesnom smislu reči, postojan ili tipološki definisan za jedno dugo razdoblje, a mozda i za čitav zivot. Psihijatar ne poriče da je dete koje se buni protiv svog oca u mnogim značajnim pogledima različito od istog pojedinca kao sredovečne odrasle osobe, sklone rušilačkim teorijama, ali njega prvenstveno zanima da zapazi da se isti osnovni reaktivni plan, fizički i psihički, moze izdvojiti iz ukopnosti ponašanja i deteta i drasle osobe. Svoju nepromenljivost ličnosti on ustanovljuje slozenim sistemom pojova jednakovrednosti ponašanja, kao što su sublimacija, afektivno ponašanje, racionalizacija, odnosi libida i ega. Jošnije utvrđeno na kojem je stupnju u istoriji ljudskog organizma najzgodnije uzeti ličnost kao jedan ostavreni sistem, sa kojeg bi se stupnja svi potonji poprečni preseci pojedinačne psihofiziče istorije mogli meriti kao sitne ili, čak, beznačajne varijacije. Nikako ne mozemo reći koliko se duboko u zivotnu istoriju pojedinca moze korisno potiskivati pojam jednog u suštini nepromenljivog reaktivnog sistema, a da se, pri tom, istovremeno ne izazove preterani sukob s očitom i na izgled neograničenom promeniljivošću pojedinačnog ponašanja. Ako treba da stane na noge, to shvatanje ličnosti mora na neki način delotvorno protivrečiti predstavi o onom kumulativnom rastu ličnosti, prema kojoj predstavi naša praktična pamet mora da bude prvashodno usmerena. Psihijtrov pojam ličnosti je, sve u svemu, reaktivni sistem kakav ispoljava prekulturno dete, ukupno uobličavanje reaktivnih stremljenja određenih nasleđem te ustanovlja- vanjem pre i posle rođenja, do stupnja na kojem kulturni obrasci počinju da neprekidno menjaju detinje ponašanje. Ličnost se moze shvatiti i kao pritajeni sistem obarzaca reagovanja i stremljenja ka obrascima reagovanja, sistem koji se dovršava ubrzo posle rođenja ili zamašno duboko u drugoj ili trećoj godini zivota pojedinca. Međutim, s obzirom na svu rastegljivost trajnosti ili promensljivosti zivotnih obrazaca u pojedinaca i unutar rasa, nije pametno suviše nastojati na ideji o utvrđivanju ličnoti tokom vremena.

 
 
Nastanak ličnosti je, najvreovtnije, umnogome određen antomskim i fiziološkim sastavom pojedinca, ali se pomoću njih ne moze sasvim objasniti. Uslovljavajući činioci - koje mozemo da zdruzimo ujedno, kao društveno-psihološke odrednice detinjstva - moraju se samatrati bar isto toliko značajnim za razvoj ličnosti koliko su to urođeni biološki činioci. Sasvim je zaludno, pri sadašnjem stanju znanja, tvrditi ma šta u vezi s relativnom vaznošću ta dva činioca. Nije razvijena nikakva zadovoljvajuća tehnika za njihovo odelito drzanje, i mozda je bezbedno smatrati po sebi razumljivim da nema nijednog ispoljenja ličnosti, ma kako sićušnog, koje, sa genetskog stanovišta uzev, ne bi bilo ishod produzenog i tananog međudejstva oba niza činilaca. Ne da se zamisliti da građa i druge fizičke osobenosti pojedinca ne treba da imaju nikakve veze s njegovom ličnošću. Vazno je, međutim, zapaziti da fizičke osobine mogu biti genetski značajne u dva različina pogleda. One mogu da budu organski sa izvesnim psihološkim osobinama ili stramljenjima, ili mogu da sluze kao svesno ili nesvesno vrednovani simboli veze jednog pojedinca sa drugim, pripadajući, zapravo, oblasti društvenog određivanja. Primer prve vrste fizičkih odrednica bilo bi zdruzivanje, po Krečmeru (Kretschmer), mesnate, takozvane pikničke građe, sa ciklotimskim tipom ličnosti, koji se  u psihološkoj formi javlja kao slučaj manično-depresivnog ludila, dok se astenična i atletska građa zdruzuju sa shizotomskim tipom ličnosti, koje se, pod pritiskom šoka i konflikata, moze rastočiti u shizofreniju. Primer drugog tipa određivanja, koji ističu Adler i njegova škola psihologije pojedinca, bilo bi postojno osećanje inferiornosti koje nastaje u osobi neobično niskog rasta, te neprekidno nastojanje da se to osećanje inferiornosti nadvlada razvijanjem takvih kopenzativnih mehanizama kao što su pametna agresivnost ili oštroumlje, koji bi tezili da pojedincu pruze drugostepeno zadovoljenje ega, isprva mu uskraćeno njegovim osećanjem fizičke inferiornosti. Veoma je verovatno da obe te genetske teorije o ličnosti sadze po jedno zamašno vredno jezgro, iako im se nesumnjivo pripisuje preterana vrednost.

Frojd i njegova škola predlozili su dosad najrazrađenije i najdalekoseznije hipoteze o razvoju ličnosti. Frojdovski psihoanalitičari razlazu ličnost topografski- na primarni ID, zbir nasleđenih nagona i zudnji; na EGO, za koji se misli da je izgarđen na idu, postupnim razvijanjem osećanja za spoljašnju realnost; i na SUPER-EGO, društveno uslovljeni skup sila koje pojednica ograničavaju u oblasti neposrednog zadovoljavanja ida. Osobeno međudejstvo tih područija ličnosti, samo uglavnom određeno posebnim obrascem porodičnih međuodnosa u koje se pojedinac mora uklopiti već u prvim godinama svoga zivota, odgovorno je za raznolikost tipova ličnosti. Frojdovci ne razvijaju nikakve sistemske teorije o tipovima ličnosti, već se zadovoljavaju posebnim hipotezama, zasnovanim na kliničkim dokazima. Nema sumnje da je frojdofska škola predočila veliku količinu dragocene građe i izvestan broj veoma upečatljivih mehanizama formiranja ličnosti. Već sada je i te kako jasno da neobična vezanost za majku ili duboka ljubomora prema starijem ili mlađem bartu moze usloviti iščašenje ličnosti koje ostaje relativno fiksirano tokom svog zivota

Predlozena su raznolika razvrstavanja tipova ličnosti, od kojih su neka zasnovana na urođenim a neka na iskustvenim činiocima. Među tim tipološkim slikama Jungova mozda zaluzuje posebnu paznju. Njemu se moze pripisati popularna suprotnost između introvertnih i ekstravertnih tipova ličnosti, pri čemu se prvi radije isklučuje iz stvarnosti, da bi svoj osećaj za vrednost i lični identitet nalazili u sebi, dok drugi cene iskustvo s obzirom na ono što je neposredno dato sredinom. Ova je suprotnost, nema sumnje, nešto sasvim opipljivo, ali je nesreća što mnoštvo površnih psihologa pokušava da Jungovo značenje fiksira pomoću svakakvih plitkih merila. Jung zatim deli ličnost na četri glavne funkcionalna tipa - misaoni, osećajni, čulni i intuitivni - od kojih su prva dva nazivaju racionalnima, a druga dva iracionalnima. Ova dva donekle varljiva termina mogu se prikladno zameniti izrazima ustrojeni i neustrojeni. Jung veruje da se to razvrstavanje po funkcionalnim tipovima ukršta s dihotomijom introvertno-ekstrovertno. Pitanja valjanosti i tačnog omeđavanja tih termina nameću mnoge teške probleme analize. Ipak, Jungovo razvrstavanje ličnosti odlikuje se znatnom upečatljivošću, i mozda je mogućno uceliniti ga s dinamičkim teorijama Frojda i Adlera. Zasad je, međutim, neophodno sva tananija analiza i poređenje pojedinačnih slika ličnosti.

Postoji jedna vazna veza između kulture i ličnosti. S jedne strane, moze biti malo sumnje da tipovi ličnosti koji se izdavjaju mogu duboko da utiču na mišljenje i delanje zajednice kao celine. Štaviše, mada kulturni antropolozi i sociolozi ne drze da forme društvenog međudejstva same po sebi određuju tipove ličnosti, osobene forme ponašanja u društvu, ma koliko se gipko određeni pojedinac mogao njima prilagođavati, preferencijalno su podesne za posebne tipove ličnosti. Agresivni militaristički obrasci, na primer, ne mogu da budu pojednako bliski svim ličnostima; knjizevnu ili naučnu istančanost mogu da razvijaju jedino pojedinci veoma uraznoličenih ličnosti. Neuspeh društvenih nauka, u celini uzev, da obrasce kulture povezu sa začetnim obrascima ličnosti razumljiva je s obzirom na slozenost društvenih pojava i skorašnjost ozbiljog razmišljanja o vezi pojedinca s društvom. No, sve se više razbira činjenica da prisno proučavanje ličnosti jeste jedan od osnovnih poslova delatnika društvenih nauka.

Moze se očekivati da podruštvljavanje osobina ličnosti kumulativno dovodi do razvijanja naročitih psiholoških nastrojenja u kulturama sveta. Tako je eskimska kultura, nasuprot većini severnoameričkih indijanskih kultura, ekstrovertna; hindu kultura, u celini uzev, odgovara svetu misaono-introvertnog tipa ličnosti; kultura Sjedinjenih Američkih Drzava je po prirodi nesumnjivo ekstrovertna, s većim naglaskom na mišljenje i intuiciju negoli na osećanju; a čulna vrednovanja se jasnije očituju u kulturama Sredozemlja  negoli u onima iz Severne Evrope. Poslenici u društvenim naukama neprijateljski se odnose prema takvim psihološkim karakterizacijama kultura, ali ove su, na kraju krajeva, i neizbezne i potrebne.

Izvor:
Edvard Sapir, Ogledi iz kulturne antropologije
« Poslednja izmena: 20. Jul 2007, 12:23:51 od Livingston »
IP sačuvana
social share
         

Ко не  жели да чује плач сиромашних, плакаће и сам, али га нико неће чути.

Ви  сте сви плодови истог стабла. Не поносите се љубављу према својој земљи, радије се поносите  љубављу за цели људски род.

Мудар  човек ништа не сакупља: што више направи  за друге то више има.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Svedok stvaranja istorije


through stars we will navigate

Zodijak
Pol Žena
Poruke 20552
Zastava On an island in the sun...
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.5
Jako zanimljiva licnost. Nisam znala da je tako svestran, meni je bio poznat po svom lingvistickom radu. On je jedan od prvih znastvenika koji je proucavao povezanost antroplogije i lingvistike, a i opcenito je bio jedan od prvih antroploga u Americi. Glavni predmet njegovih istrazivanja, sto se tice lingvistike, su bili domorodacki jezici koji se mogu pronaci na prostoru cijelog americkog kontinenta.
« Poslednja izmena: 20. Jul 2007, 13:01:01 od nela_1601 »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 09:52:40
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.082 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.