Imam jednu kartu o Rimskom carstvu, sa latinskim nazivima, i jedno sam primetio, da mi mahom sve nase velike reke nazivamo ( skoro ) istim recima kao nekad stari Rimljani.

Dunav jeste Danuvius, Sava Savus, Driva je Drivus, Vrbas Urbanus, Una je Einas, Drava Dravus itd..!

Onda sam pomislio da makar u Moravi imamo neko narodno ime, jesu ovu reku Rimljani nazivali Margus.
Ali onda se ja setih da i Cesi imaju jednu svoju Moravu, i da Nemci, koji su skoro hiljadu godina vladali nad Ceskoj, Moravu nazivaju 'March', sto se cita kao Marh. Neznam kako se na latinskim zove ceska Morava, ali mislim da Marh i Margus ne stoje daleko.

I to me je zacudilo, znamo da su nasi stari za sve ostalo imali svoja imena, nazvavsi skoro svaki breg i livadu, i najmanji grad i naselje domacim recima.

Ali za reke da nismo imali svoja imena, to me malo cudi..

Onda sam pogledao na jednu drugu 'rimsku' kartu koju sam odnegde bio kopirao, i primetim da makar reka Bosna da se zvala 'Valdasus'.

Ali zato gle, naselja 'Servitium' kraj danasnje Bosanske Gradiske, 'Urbate' u blizini gde Vrbas tece u Savu, i pokraj danasnjeg Brcka imamo 'Basante'. I ova naselja sve uz reku Savu.
Da li Servitium ima ipak sta zajedno sa Srbima, pominje Urbate Hrvate. Govori nam Basante o Bosni, takodje i 'Bassiana' u Sremu, pored 'Sirmiuma' za Srbe?

Sta mislite vi?

Da su Srbi, Hrvati - i sa ovima i 'Bosnjaci' etnicki identicni narodi - to znamo, a ovo zvanicno predpostavljamo zbog jake medjusobne mesavine ovih naroda..
Ili smo vise narodi, izasli od ranih zitelja Balkana, koji se mozda pominje, i ako sakriveno ali ipak, u toponimima i nazivima starih vremena?
Bili su mozda neka drevna plemema nekih drevnih Srba, Hrvata, pa cak mozda i Bosanaca, jos u rimsko vreme na Balkanu i Panoniji?

Sa druge strane, jedan od najvaznih trzista gde su Rimljani snabdevali svoje 'sclavini', robove, bese njihova provincija Moesia inferior, danasnje severna Bugarska, i susedne zemlje severno od Dunava.
A zar se zvanicno prvi Sloveni Balkana ne pominju bas u tom delu Balkansko-podunavskog podrucja?

Zeleo bih da citam vase misljenje i argumente...

To nije ništa neobično. Npr. svi znate za primjer Srba i Lužičkih Srba. Iako nemaju nikakve bliže veze nego npr. Srbi i Česi, ili Hrvati i Bjelorusi.
Jednostavno etimologija i onomastika su jako zeznute stvari. A za razliku Srba i Lužičkih Srba dobro nam dođe i njemački. Srbi = Serben, Lužički Srbi = Sorben (ili koji put i Soraben). Lingvistika će nam pak reći da su Lužički Srbi ipak najbliži Slovacima.



Da Srbi potječe od Servi stara je, ali ipak kriva pretpostavka. Najvjerojatnija je od staroslavenskog "pesarb". Urbatus bi pak na latinskom bilo nešto tipa "gradski" (Gradiška, jel), a i Konstantin Porfirogenet nam lijepo kaže: "Hrvati, što na njihovom jeziku znači oni koji imaju monogo zemlje." Što pak s Darijevim natpisom? Lijepo piše "Haravathi". Ili s nadgrobnim spomenicima s Kavkaza? Chorobati.
Srijem pak vuče naziv od Sirma, nekog tračkog kralja kojeg su Rimljani potukli. Zašto bi inače Slaveni promijenili ime grada Sirmiuma u Mitrovica?




Najveća zabluda žestokih nacionalista je da je jedan narod doselio u neku zemlju i onda se kroz 10 ili 15 stoljeća ženio isključivo međusobno, a prije toga je istrijebio sve koje je zatekao tamo.
Paradoksalno asimilacija nije proces samo najranijeg razodblja. Čika Jova Zmaj ili Sterija Popović nisu bili porijeklom Srbi, nego Vlasi. Ljudevit Gaj i Vatroslav Lisinski su bili Nijemci. Roditelji Šandora Petőffya do kraja života nisu naučili pravilno govoriti mađarski, jer su bili Slovaci. A je li zbog toga manja uloga bilo koga od njih u srpskoj, hrvatskoj, mađarskoj povijesti. Pa i tvoj libling Szkorzeny? Jel ti to zvuči kao bavarsko prezime?

Srbi u Hrvatskoj i zapadnoj Bosni isto tako porijeklom nisu isti Srbi kao Srbijanci. Doselili su kao Vlasi, slavenizirali se, a kako su bili pravoslavci postali su Srbi. I danas ih ipak katolici u tim krajevima zovu Vlasi. Pa i obitelj Drašković, staro hrvatsko plemstvo je vlaškog porijekla, al su oni bili katolici.

A tko su Vlasi? E oni su upravo to romanizirano stanovništvo ilirsko-tračko-dačkog porijekla, kasnije slavenizirano i potom uklopljeno u hrvatsku, srpsku ili danas bosansku naciju. Malo ih je preostalo. Dio se čak "utopio" u Grcima i Albancima. Bugari su uzeli svoj dio.

Znaš li da je u Zagrebu u 19. stoljeću živjelo i armensko (jermensko) stanovništvo? Pravoslavizirali se pa postali Srbi. A u Puli grčko? Katoliciziralo se, al su oni postali Talijani.

I naravno da je svaka ta grupa nečim obogatila naciju u koju je ušla. Sava, Drina, Dunav......zar možda nisu ilirsko-tračko naslijeđe kod današnjih Slavena? Kao što je riječ Nemet za Nijemca, slavenski dar Mađarima, kao uostalom i kcsma (krčma), utca (ulica), a Mađarima su nešto dali i Nijemci haz (kuća <- Haus.)

Eto nekoliko mojih misli...

Ovo je jako zanimljiva tema.
I prili;no nejasna. Ja sam pre par godina čitao kako su na Kosovu pronašli nadgrobnu ploču iz 3 veka. To je bio sahranjen neki jevrejski trgovac, a ono što je zaprepastilo arheologe je tekst napisan na nekoliko jezika, a jedan od njih je slovenski. To odmah postavlja pitanje kada su Sloveni 1. put došli na Balkan.

Mnogi nazivi su i keltskog porekla. Profesor dokror Ranka Kujić je to istraživala i našla gomilu toponima keltskog porekla. Planina Juhor znači nešto kao lovište sa puno jelena, a skoro su tu pronađeni predmeti Kelta. Sva mesta koja se završavaju na dun ili din su keltska (Varadin...). A pronađeno je i mnogo reči koje ljudi svakodnevno koriste a keltskog su porekla.


Pa u tom gradu na mostu preko Save ubijen je Dimitrije tj. sv. Mitar. A sremska je jer postoji i Kosovska (Titova) Mitrovica na Ibarskom Kolašinu koji pripada AP Kosovo i Metohija (ali ne i Kosovu). Ta je dobila ime po hajduku Mitru. (btw: odakle NK Hajduku ima to ime? Nešto mi nije poznato da su tamo postojali hajduci, doduše bilo je uskoka)


Ovde su pisali da Petefi ima srpsko poreklo, kao i Janoš Hunjadi, pa Skenderbeg vuče crnogorsko, a i Ivan IV Grozni je imao mater Srpkinju (od onih Jakčića iz narodnih pesama). Čak su se i srpski i hrvatski vlastelini sparivali. Mislim da su to bili Zrinski i li Šubići proveriću. Znam da je jedn princeza bila glavna u Zagrebu i da se nije ni konvertovala u katoličanstvo, a da su je podanici ipak gotivili. Zaboravio si da napomeneš da Branislav Nušić nije bio po narodu Srbin (ali jeste po naciji). On je uglavnom bio Cincarin a jedna baba mu je bila Albanka. Takođe ni Pavle Jurišić ni braća Ribnikar ni Stevan Filipović...



Ima toga dosta. Kako inače objasniti Hrvate na Kosovu nego da ih je katolička crkva konvertovala u Hrvatsku naciju iako su po narodu Srbi. Takođe su se mnogi Bugari, Makedonci, Manđari, Albanci i Nemci prebacili u srpsku naciju. A tek ljudi koji su bili muslimani srpskog i hrvatskog naroda a nisu napustili Srbiju u 1. i 2. ustanku su masovno prešli u srpsku naciju pa čak i u pravoslavlje, duk su oni koji su se povukli postali Bošnjacima i Turcima. A nastanak Bošnjačke i Crnogorske, Srpske i Hrvatskenacije na osnovu spskog i hrvatskog naroda je jasna stvar.

Moram priznati da za taj slučaj nisam čuo, ako me možeš uputiti na neku literaturu.
Inače s tim natpisima treba biti oprezan. Čuven je slučaj jednog prstena nađenog u Albaniji  za koji se vjerovalo da sadrži natpis na ilirskom jeziku, što bi onda bio jedini takav primjerak. I ta je legenda dosta dugo živjela, što je pravo čudo obzirom na konačnu istinu. Natpis je bio na grčkom, a prsten je bio iz bizantskog doba.







Za Mitrovicu naravno znam. Samo sam htio naglasiti da "sirmium" nema veze sa "srbijom", znači Slaveni su dali novo ime.

Uskoci su bili na Žumberku (nedaleko Zagreba) i oko Senja i pod Velebitom. U Dalmaciji su također bili hajduci. Razlika uskoka i hajduka je u tome što su hajduci živjeli na teritoriju pod turskom kontrolom, za razliku od uskoka koji su bili pod Austrijom.



Pa u prilog Toga da je Petőffy bio možda srpskog porijekla bi govorila činjenica da je on autor nadaleko poznate pjesme Na kraj sela čađava mehana, prepjev je napisao čika Zmaj.

Za ovu srspku princezu u ZG ne znam na koje razdoblje misliš. U vrijeme hrvatskih kraljeva domaće krvi to sigurno nije moglo biti, jer je Zagreb osnovan već u ono doba kad je Slavonija u širem smislu pala pod Mađare.

Janos Hunyady nije bio srpskog nego rumunjskog porijekla, ali iz katoličke obitelji, tako da se ta obitelj brzo mađarizirala.

Što se Nušića tiče, to mi je poznato, al sam samo naveo par imena da ne dužim previše.




Što se tiče Hrvata na Kosovu, situacija je ipak malo drugačija. Naime oni su doselili iz Hrvatske (Dubrovnika) zna se točno i kada. Sigurno da je bilo miješanja s katoličkim Albancima, a i ostalim narodima, ali nekakva svijest (ne toliko hrvatska u modernom smislu) o doseljenju i pradomovini sigurno je postojala kod njih.


Bilo bi zanimljivo da dodaš još takvih primjera. Recimo mene bi zanimalo ako znaš nešto o Armencima u Srbiji, jer mi je teško vjerovati da ih tamo ne bi bilo, ako ih je bilo kod nas.
Isto tako nikad mi nije bilo jasno dokraja tko su Aškalije?

O toj ploči sam čitao u novinama, čini mi se u Novostima ili Politici, znači ne nekim tralala listovima. Prikazana je slika te ploče, nju su tumačili neki lingvisti...

Jermeni su se stopili sa Srbima, što im nije bilo teško obzirom da imaju religiju kojoj pripada većina Srba. Ne znam neke bliže detalje.

Aškalije koliko znam su romsko pleme koje se naselilo na teritoriji Egipta. To su oni trbušni plesači za koje glupi turisti veruju da su Arapkinje ili čak Turkinje. Znaš šta bi se desilo kada bi se neka Arapkinja/Turkinja onako skinula i igrala pred drugim mukarcima. Zanimljivo je da su se oni ljutili kada bi ih neko nazvao Romima, a čak su se pri popisu izjašnjavali kao Egipćani.

Što se tiče Hrvata na Kosovu... Čuo sam i ja tu teoriju. Ali nisam nikada verovao u nju iz logičkih razloga. Prvo ti Dubrovčani nisu imali kolonije od nekoliko hiljada ljudi. Koliko je ukupno stanovnika brojao Dubrovnik u srednjem veku? Verovatno manje od 30 000. Drugo ti ljudi su bili građani, a ovi Hrvati su seljaci i to oni srednjevekovni. Pa oni su doživeli kulturni šok kada su se doselili u Hrvatsku i zgražavanje lokalnih Hrvata i Srba. Drugo, zar bi se ti ljudi koji su bili malobrojni održali toliko dugo u srpskom a kasnije i albanskom okruženju. Treće dubrovačkih kolonija je bilo svuda po Srbiji. Gde su sada ti Dubrovčani? Nije valjda da su se održali samo na Kosovu. Postojao je i rudnik Brskovo i to bliže Dubrovniku pa tamao nema Dubrovčana. Četvrto Dubrovčani su bili Dubrovčani. Tada nije ni postojala nacija Hrvati, kao ni Srbi, Crnogorci i Bošnjaci. A kom su oni narodu pripadali istoričari se spore. Neki Dubrovčani su i u 20. veku tvrdili da su Srbi (npr. slikar Marko Murat), a drugi (većina) da su Hrvati.

Situacija s janjevačim i letničkim Hrvatima ipak nije tako jednostavna.

Da odmah na početku razjasnimo, oni na Kosovo nisu doselili kao Hrvati u današnjem smislu. Recimo da su bili katolici, slavenskog jezika i s nekakvom do danas sačuvanom svješću da su odnekud doselili, da nisu starosjedioci Kosova.
Primjedba o gradskom karakteru stanovnika Dubrovačke republike ne stoji, jer je ona obuhvaćala i seoska područja Konavala, a u kolonije obično i idu seljaci i općenito siromašniji slojevi.

Što se pak udaljenosti tiče više je primjera da geografska blizina ne igra nekakvu ulogu u očuvanju neke skupine. Npr. prije 1. svj. rata Njemačka je imala kolonije u današnjim Namibiji, Kamerunu, Togu, Tanzaniji i Novoj Gvineji, gdje su se naselile i određene slupine njemačkog stanovništva. Danas njemačka etnička zajednica postoji jedino u Namibiji iako je ona geografski udaljenija od npr. Toga.  Razloge tome možemo samo nagađati, ali povijest je prepuna "nelogičnih" situacija. Npr. vojno-politički slabi Portugal je najduže sačuvao svoje kolonije, dok su Velika Britanija i Francuska puno brže izgubile svoja kolonijalna carstva (mada ni neokolonijalizam nije zanemariv proces).

Ako uzmemo da je karakter Dubrovčana bio ponajprije trgovački, ne treba smetnuti s uma da su Janjevci ponajprije obrtnici. I danas u ZG trguju igračkama, odjećom.....koju sami proizvode.

U početnom razdoblju sigurno je bilo i "priljeva" još stanovništva iz matice. Isto tako kasnije su živjeli u kraju gdje su jezično bili u većoj izolaciji, nego stanovnici dubrovačkih kolonija drugdje, a opet s vjerske strane je bilo dovoljno istovjeraca (najveći dio katoličkih Albanaca živi na sjeveru Albanije i na Kosovu) da se broj stanovnika može održavati miješanim brakovima i obratnom asimilacijom: udanih Albanki (Mirditkinja) ili priženjenih Mirdita. U kolonijama u Srbiji je taj proces mogao ići samo u pravcu pravoslavizacije i asimilacije(naravno ne nasilne), ili izumiranja.
Kad smo već kod ovoga zanimljivo je napomenuti da npr. među Hrvatima u Gradišću u Austriji ima jako puno prezimena kao Schultz ili Schmidt ili Müller, jer su u selima gdje su Hrvati bili većina čak i mnogi Nijemci gubili svoj identitet ženeći se Hrvaticama. Asimilacija je plod i ide ruku pod ruku s modernizacijom, barem u mjestima gdje živi kompaktnija i brojem veća  manjina.

Jesu li Dubrovčani uglavnom poreklom iz plemena Neretljani?

Teško. Neretljanksa kneževina se protezala od otrilike Omiša do samo Neretve, možda malo dalje. Dubrovčani su dijelom slavenizirani Romani, dijelom doseljeni Slaveni.

Ispada da su Vlaje potomci Neretljana. A od koga su Boduli?

Vlaj je svaki katolik (za razliku od Vlaha- zanimljivo kako bas u tim krajevima gdje je h u dijaletkima uglavnom ispalo: Rvatska, rabar....toliko čvrsto i tvrdoglavo sačuvano u tom nazivu Vlah...da se razlikuje od Vlaja) koji živi na području Dalmatinske Zagore, tj. koji kako se to u šali kaže "ne vidi more kad se ujutro probudi". Dakle Vlaji sigurno nisu samo od Neretljana potekli.
Boduli su pak otočani (a koji put im se krivo pribrajaju i stanovnici gradova uz more) isto tako raznorodnog porijekla. Neki su Romani, neki Neretljani, a neki i Hrvati (u srednjovjekovnom smislu).