Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Apr 2024, 14:22:05
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 3 4 ... 6
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Ima li granice falsifikovanje istorije  (Pročitano 8669 puta)
Svakodnevni prolaznik

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 276
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
mob
Nokia 6270
Citat: niksa517 link=topic=317611. msg4935725#msg4935725 date=1203947569
Pogledaj klip.  Vidis kako pomocu slike "Kosovka devojka" na kojoj je nacrtan stit sa crnim dvoglavim orlom, kako predstavljaju da su se 1389 borili Madjari, Hrvati i Albanci.  Kako ces sada objasniti nekom strancu koji pogleda ovaj klip da je ovo prevara? Mislim vec su poceli sa Kosovarsko-Vizantijskim stilom, sada su poceli i sa time da su nasi slikari toga bili svesni.  Gde je kraj? Kako se boriti protiv toga jos ako iza toga stane i americka propagandna masinerija?


Ma daj ne pali se ovo je klip na you tubu, mislim ne kazem da i mi trebamo da pravimo nase klipove sa istinitim istorijskim cinjenicama, ali ne moze ovo imati veci efekat, niti mogu da izbrisu nasu istoriju sada kada je ona davno ustanovljena i priznata.  Cak je i Ahtisari u svom planu naveo da su hramovi i manastiri izricito SRPSKI
IP sačuvana
social share
Srbija je Majka, cuvajmo je braco!!!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice

Zodijak
Pol
Poruke 831
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.11;
svasta od ovih albanaca , dosadni su vise
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice


Zodijak Leo
Pol Muškarac
Poruke 684
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
mob
HTC 
Slatko sam se nasmejao...
samo kako su se siptari borili protiv turaka kad su i iste vere (a to se navodi kao razlog "ujedinjena balkanskih naroda") a i kad su ih oni i doveli na one vrlete po albaniji sa kavkaza  Smile Smile

ma budalastina
IP sačuvana
social share
My dream is to fly over the rainbow so high...
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 21103
Zastava Ту негде...
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.21
Опет шитпари сањају да су неки стари народ.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

...члан секције младих трезвењака...

Zodijak Pisces
Pol Muškarac
Poruke 37273
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
Опет шитпари сањају да су неки стари народ.
Ako je 1913. stara godina, ondak jesu...
IP sačuvana
social share
Prefer a feast of friends to the giant family
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 21103
Zastava Ту негде...
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.21
Опет шитпари сањају да су неки стари народ.
Ako je 1913. stara godina, ondak jesu...
Немој тако, они тврде да су директни потомци Илира.
« Poslednja izmena: 25. Feb 2008, 20:58:29 od Ghost »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije


Sreća je kada ti smrt zakuca na vrata a ti nisi tu

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 15304
Zastava Сремска Митровица
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
mob
Alcatel 
Sto se tce falsifikovanja istorije 'rvati su tu bez konkurencije pa tek onda siptari koji se nesto trude ali im ne ide jer su polupismeni!

Mislim ipak da su Bošnjaci  bez konkurencije.
« Poslednja izmena: 25. Feb 2008, 21:06:06 od Perudji »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

...члан секције младих трезвењака...

Zodijak Pisces
Pol Muškarac
Poruke 37273
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
Sto se tce falsifikovanja istorije 'rvati su tu bez konkurencije pa tek onda siptari koji se nesto trude ali im ne ide jer su polupismeni!

Mislim ipak da su Bošnjaci  bez konkurencije.
definitivno...
IP sačuvana
social share
Prefer a feast of friends to the giant family
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


De profundis clamavi ad te,Domine!

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 2727
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
Preko 20 godina proučavam istoriju i to mi je strast i tu,bez lažne skromnosti,sam kao riba u vodi...to je moj teren! Čovek koji izjavi da su šiptari potomci ilira ili je neznalica ili zlonameran!!! Svi istoričari sveta(od najranijh vremena do danas...sa izuzetkom predstavnika,nemojte da se iznenadite,Berlinsko-bečke istorijske škole koja je tek od 1878 g.počela da širi priču o šiptarima kao starosedeocima)nalaze ovde,na Kosmetu,po celoj Albaniji(nekada Epir),Makedoniji,Bosni,Crnoj Gori ili tada Zeti,najvećem delu Dalmacije,Slavonije,Današnje Vojvodine SAMO SRBE i nikoga više,da li vam je to jasno?! To govore bezbroj istoričara,lingvista i arheologa.Šiptari su došli na Hem ili današnji Balkan tek u 11-om veku.U 8-om veku su bili stacioniani na Siciliji kao pomoćne trupe Arapa koji su osvojili njihovu domovinu na Kavkazu(oni su u stvari bliski srodnici čečena,dagestanaca i još nekih plemena)i poveli ih kao svoje pomoćne trupe,gde su ovi vukli svoje žene i decu sa sobom.Kako je Sicilija prelazila iz ruku Vizantije u arapske i obratno tako su i oni menjali strane a i religiju.U 11-om veku pobunjeni vizantijski general Georgije Manijakos(Djordje Manijak poznat u epskoj svesti srpskog naroda na Kosmetu)ih je poveo na Carigrad i iskrcao se u Draču i to sa dozvolom prolaska dobijenom,šta mislite od koga? Od srpskog kralja lično,od Stefana Vojislava koji je stolovao u Baru! Šta mislite da su Nemanjići prva dinastija u Srba? Mogao bih o ovome do sutra i nazad! Georgije je poražen od svoje Vizantije a ovi su se našli u nebranom groždju...gde će i šta će sad? Srpski kralj im je dao dozvolu da žive u sreduni današnje Albanije odakle su se oni po dolasku turaka i po primanju (po ko zna koji put) islama počeli da ubijaju pljačkaju,proteruju i arnautizuju srpska plemena.Pogledajte stare karte tih područja,sve srpski toponimi i hidronimi! Elbasan se zvao Konjuh na primer itd.Skender-beg,kako ga oni zovu je niko drugi nego Djuradj Kastriotić najbliži rodjak dinastije Crnojevića to celokupna istoriografska gradja vezana za tu ličnos potvrdjuje,samo glupi Srbi to ne znaju! Mogao bih o ovome do u beskraj ali to nema smisla jer mi Srbi sami sebe ne interesujemo.
« Poslednja izmena: 25. Feb 2008, 21:32:37 od bulajka »
IP sačuvana
social share
 

Православна вера наша;она је богатство наше,она род,она венац,она похвала.Нећемо те се одрећи љубљено Православље,нећемо те издати веро од отаца нам предана,нећемо одступити од тебе мајко побожности.У теби смо рођени и у теби живимо.У теби ћемо се и упокојити а ако време позове и хиљаду пута за тебе ћемо умрети.
               (блажени Јосиф Вријеније)

Non praevalebunt, non praevalebunt portaе inferni!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

...члан секције младих трезвењака...

Zodijak Pisces
Pol Muškarac
Poruke 37273
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
Jovan R. Bojović

O stanovništvu slovenskog porijekla u Albaniji

Teze

Izvor: "Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji" - Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa održanog na Cetinju 21, 22. i 23. juna 1990. godine


Albanci kao etnička grupa javljaju se u istorijskim izvorima od sredine XI vijeka. Takođe je poznato da albanska teritorija od XIII do XV vijeka nije značila određeni etnički i istorijski pojam. U tom periodu Albanija se javlja samo kao geografski pojam. Središte toga prostora bio je grad Kroja, raniji vizantijski Arzavov a srpski Rabn. U XIV vijeku prostor Albanije nalazio se u četvorouglu koji su činili gradovi: Valona – Ohrid – Prizren – Skadar. Najvažniji gradovi na prostoru srednjovjekovne Albanije bili su: Skadar, Drivast, Lješ, Drač, Berat, srednjovjekovni Belgrad, Valona i Kanina. Njih su do XIII vijeka naseljavali ostaci starog romanskog stanovništva, a u primorju Grci. Od XIV vijeka većinu stanovništva u ovim gradovima činili su Sloveni, a kasnije Albanci.


U političkoj istoriji XIII vijeka Albanija nije imala samostalnu ulogu. Poslije 4. krstaškog rata ona se dijelom našla pod vlašću Epirske Despotovine, a dijelom u sastavu srpske države. Tada je Mletačka Republika držala Drač. U tom periodu se javlja prva značajnija ličnost albanske istorije, kao samostalni vladar u Kroji i okolini, Progonov sin Dimitrije, ali je njegova samostalnost bila kratkotrajna. Jedno vrijeme epirski uticaj u Albaniji zamijenjen je bugarskim, a ovaj ponovo epirskim.


Sredinom XIII vijeka Nikejsko Carstvo se širilo na račun Epirske Despotovine, u čiji sastav su ušli i gradovi Kroja (1252) i Drač (1256). Početkom druge polovine XIII vijeka u Albaniji se ponovo obnavlja sicilijanska normanska vlast. Pod nju padaju i gradovi Drač i Valona, ali ona nije bila duga vijeka. Poslije 1268. godine Kraljevina obiju Sicilija potpala je pod vlast Anžujaca. Epirska Despotovina se raspala na dva dijela, na Epir i Tesaliju. Tokom 1272. godine i srednja i južna Albanija potpale su pod vlast Anžujaca (Karla I). Uskoro je obnovljena Vizantija, pod carevima Mihailom VIII Paleologom II (1281-1328), povratila teritorije u Albaniji, među kojima i gradove Belegrad, Butrint, Drač, Valonu, Kroju i Kaninu. Tako se 1282. godine Albanija ponovo našla pod vlašću vizantijskog cara Andronika II i srpskog kralja Milutina.
Kralj Milutin je Drač zauzeo najvjerovatnije 1296. godine, pa je u svojoj kraljevskoj tituli počeo da navodi i Albaniju. Taj grad je u sastavu srpske države ostalo do 1304. godine, kada je ponovo potpao pod vlast Anžujaca.


Tokom XIV vijeka sve je više jačao i učvršćivao se srpski uticaj u Albaniji. U tom periodu se izdvajaju i pojedini albanski feudalci, koji su priznavali vrhovnu vlast Vizantinaca, Srba ili Anžujaca, zavisno od njihove moći.
U periodu vladavine srpskog kralja a zatim cara Stefana Dušana (1331-1355) čitava Albanija osim Drača bila je sastavni dio srpske države. Srpska arhiepiskopija uzdignuta je na rang patrijaršije, a nakon toga je, na saboru, Dušan proglašen za cara (1346) a srpska država za carevinu. Bio je to vrhunac uspona srednjovjekovne srpske države.


Dušan je vezivao za sebe Albance iz planinskih krajeva i albanske feudalce uzimajući ih u vojsku i angažujući ih u osvajanju vizantijskih teritorija Epira i Tesalije. On je albanskoj vlasteli u novoosvojenim krajevima dodjeljivao posjede i razne počasti. Tako albanska vlastela, u Dušanovo vrijeme prvi put postaje značajniji politički faktor u tom dijelu srpske države. Poznato je, inače da su se Albanci pretežno bavili stočarstvom, pa se time i objašnjavaju njihovi ondašnji pokreti u pravcu Tesalije, Epira, Makedonije, Srbije, Zete i Hercegovine. Car Dušan im je posvećivao značajnu pažnju (kao stočari pravno su bili izjednačeni sa vlasima), pa se o njima govori i u Dušanovom Zakoniku.


Proces slabljenja Srpskog carstva i osamostaljivanja krupnih feudalaca zahvatio je i Albaniju. Tako je Jovan Komnen u Valoni stao uz Dušanova polubrata Simeuna, koji se proglasio za cara. Nekadašnji epirski despot Nićifor zavladao je Epirom i Tesalijom. (On je bezuspješno pokušao /1356-1358/ da povrati doseljene Albance i da njihova imanja vrati Grcima.) Poslije 1371. godine kao gospodar Ohrida istakao se Andrija Gropa. U sjevernom dijelu Albanije, između rijeka Drima i Bojane, osamostalio se srpski feudalac Žarko. Od 1361. godine u Zeti se izdvajaju braća Balšići (Stracimir, Đurađ i Balša II), koji su svoju vlast proširili i na sjevernu Albaniju. Tada je u sastav njihove države, pored ostalog, ušao i Danj. U svom širenju prema jugu Balšići su se sukobili s albanskim feudalcem Karlom Topijom, koji je prvo vladao okolinom Drača a kasnije i samim Dračom. Poslije 1372. godine Balša II je ženidbenim vezama proširio vlast u Albaniji nad Valonom, Belegradom i Himarom. Tokom 1385. godine Balša II je u svoj posjed uveo i Drač ali ga je iste godine i izgubio (nakon pogibije u borbi s Turcima). Dračom je ponovo zavladao Karlo Topija (umro je 1387. godine i sahranjen u crkvi Sin Đin, kod Elbasana, koju je sam obnovio i o tome ostavio tri natpisa – na srpskom, latinskom i grčkom jeziku).


Krajem XIV vijeka nad Albaniju se nadvila smrtna opasnost od Turaka, koji su sve češće napadali i pustošili osvojena mjesta. Nesloga i razjedinjenost feudalaca u srpskoj državi omogućavala im je sve dublji prodor. Poslije kosovske bitke (1389) put u Albaniju bio im je otvoren. Mletačka Republika je strah od turske najezde koristila za jačanje svog uticaja i u Zeti i u Albaniji. Posljednji feudalac Topija, sin Karlov Đorđe, predao je Drač Mlečanima 1392. godine, kada je i umro. Njegov posjed naslijedile su sestre Jelena i Vojislava, ali je on uskoro potpao pod tursku vlast.
Krajem XIV vijeka tursku vlast su priznali i feudalci Leka i Pavle Dukađini, koji su upravljali Lješom i Zadrimljem.


Sve dublji turski prodori, pustošenja osvojenih mjesta i pokolji stanovništva uvjerili su i albanske feudalce da je svaki oslonac na Turke beskoristan, pa je na prostoru od Skadra do Valone 1433. godine pod vodstvom Arijanita Spate otpočeo ustanak protiv Turaka. Ovu akciju su pomagale istaknute albanske porodice Topija, Musakija i druge, ali su, i pored toga, Turci 1436. godine savladali ustanike. Međutim, uskoro je ponovo došlo do ustanka, a podigao ga je poturčeni sin Ivana Kastriota, Đurđe Skenderbeg, koji je došao u Kroju i oslobodio je od Turaka 1443. godine. Ženidbenim vezama uspostavio je veze s Arijanitom. Sa nekim albanskim feudalcima sklopio je savez protiv Turaka. Odmah po dizanju ustanka Skenderbeg je došao u sukob sa Mlečanima, ali je kasnije sklopio primirje sa njima. Skenderbeg se hrabro borio, ali je poslije njegove smrti (1468. godine) čitava Albanija pala pod tursku vlast. Tako će ostati sve do balkanskih ratova, kada je na sastanku albanskih begova i plemenskih glavara, uz punu podršku Austro-Ugarske i Italije, u Valoni krajem 1912. godine proglašena nezavisnost Albanije.


U nauci je poznato da je ranofeudalna srpska država Duklja, odnosno Zeta, obuhvatala djelove današnje teritorije Crne Gore i sjeverne Albanije. Od 1043. godine Skadar je bio prijestonica srpskih vladara iz Zete. Krajem druge decenije XII vijeka on je ponovo potpao pod vlast Vizantije, a povratio ga je Stevan Nemanja (1185) i tako će Skadar u sastavu srpske države sa kraćim prekidima ostati sve do 1479. godine, kada su ga definitivno osvojili Turci.
U najstarijem dijelu Skadra bila je saborna crkva (svetoga Stefana, kasnije pretvorena u džamiju) i još nekoliko pravoslavnih i katoličkih crkava. U Skadru su sahranjeni zetski vladari iz dinastije Vojislavljevića, i to u Crkvi sv. Srđa i Vakha –Mihailo (1050-1082), Bodin (1082-1101), Vladimir, Gradinja.
U periodu dinastije Nemanjića Zeta je sa Skadrom pripadala srpskim prestolonasljednicima. Oni su u Skadru imali svoj dvor. Skadar je, kao i ostali srpski gradovi u primorju (Ulcinj, Bar, Budva i Kotor), imao povlastice. Bio je značajan trgovački centar i u njemu je kovan bakarni i srebrni novac. Skadarski trgovci držali su trgove u Danju, Drivastu i Lješu.


U vrijeme dinastija Vojislavljevića i Nemanjića, a zatim Balšića (1360-1421) i Crnojevića (1426-1499), Skadar je u većini bio naseljen slovenskim stanovništvom pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti. Romanizovano zatečeno i doseljeno trgovačko i zanatlijsko stanovništvo bilo je malobrojno, a kasnije se tu javljaju i Albanci.


Kao što je poznato, druga polovina XIV i čitav XV vijek na Balkanskom prostoru protekli su u znaku turskog osvajanja i odbrane balkanskih država: Grčke, Bugarske, Srbije, Zete, Bosne i Mletačke Republike. U tom periodu turskih osvajanja, Skadar je počeo da gubi ulogu jednog od ekonomskih, trgovačkih, administrativnih i kulturnih centara srpske države. Sve više je bio izložen opasnosti od Turaka. Zbog njegove bogate srpske tradicije branili su ga poslije raspada Srpskog carstva zetski vladari Balšići i Crnojevići. Za njega se borila i Mletačka Republika, pa se u njenom sastavu i nalazio jedno vrijeme.


Skadar je pod tursku vlast definitivno potpao 1479, i tako će ostati sve do 1913. godine, kada se poslije opsade predao crnogorskoj vojsci. U vrijeme turske imperije (1479-1913) bio je vojni, administrativni, ekonomski i kulturni centar Skadarskog sandžakata. Nakon gubitka nezavisnosti i pada pod tursku vlast, u sastavu tog sandžakata jedno vrijeme se nalazila i Crna Gora, što je moglo samo doprinijeti još dubljem ukorjenjivanju žive tradicije o Skadru kao ekonomskom, trgovačkom, kulturnom i administrativnom srpskom gradu i viševjekovnoj prijestonici zetskih vladara Vojislavljevića, Balšića i Crnojevića. Na toj tradiciji se utemeljilo kod crnogorskog naroda osjećanje da on polaže istorijsko pravo na ovaj grad, pa je crnogorska vrhovna komanda u balkanskom ratu odlučila da ga oslobodi ispod turske vlasti i pripoji ga Crnoj Gori. Međutim, iz ličnih interesa i uz punu podršku Njemačke, austrougarska diplomatija je od evropske Konferencije ambasadora u Londonu 1913. godine ultimativno zatražila da se Skadar dodijeli Albaniji, kako bi na taj način ostvarila svoj uticaj u ovoj zemlji. Ambasadorska konferencija je tako i odlučila: Skadar sa okolinom oduzela je Crnoj Gori i pripojila ga Albaniji.


Da bi obezbijedila dotur savezničke pomoći (životnih namirnica i ratnog materijala) u borbi protiv Austro-Ugarske i Njemačke, krajem juna 1915. godine crnogorska vojska je ušla u Skadar. On je ostao u sastavu Crne Gore do januara 1916. godine, kada je i njega i Crnu Goru okupirala austrougarska vojska. Pod austrougarskom okupacijom ostao je do kraja oktobra 1918. godine, kada ga je oslobodila jedna jugoslovenska dobrovoljačka jedinica iz sastava srpske vojske sa Solunskog fronta. Versajskim mirom 1919. godine ostao je u sastavu Albanije.


Tako je izgledala srednjovjekovna istorijska prošlost srpskih i albanskih zemalja. Skadar sa sjevernim dijelom današnje Albanije od XI vijeka pa do pada pod tursku vlast (1479) bio je u sastavu srpske srednjovjekovne države.


Što se pak tiče ostalih savremenih balkanskih država – Grčke, Bugarske i Rumunije – i one su, manje ili više, imale burnu srednjovjekovnu prošlost. Kao što je poznato sve su balkanske zemlje krajem XIV i tokom XV vijeka potpale pod tursku vlast. Slovenija i Hrvatska čine u ovom pogledu izuzetak, ali su i one još ranije potpale pod tuđinsku vlast, pod kojom će ostati sve do formiranja jugoslovenske države 1918. godine. Svi balkanski narodi, neki kraće a neki duže, ostali su, dakle, po nekoliko vjekova pod tuđinskom vlašću. Svima je zajedničko viševjekovno mukotrpno i teško ropstvo.
Prekid državnog kontinuiteta, migraciona kretanja slovenskog, grčkog, albanskog i drugih naroda ispred turskog osvajanja, islamizacija a kasnije (u manjem broju) i katolizacija pravoslavnog življa, nasilno protjerivanje sa starih ognjišta, etničke i vjerske istovjetnosti ili sličnosti, etnička i vjerska izmiješanost, viševjekovno ropstvo, oslobodilačka borba i postepeno oslobođenje ispod tuđinske vlasti pojedinih balkanskih naroda i stvaranje svojih država tokom čitavog XIX i početkom XX vijeka – ostavili su duboke korijene i od uticaja su i na savremene međudržavne odnose na balkanskom prostoru, posebno u odnosu na nacionalne manjine.


U oslobodilačkoj borbi protiv turske vlasti tokom XVIII, XIX i prve dvije decenije XX vijeka balkanski narodi su formirali svoje samostalne države: Crnu Goru, Srbiju, Grčku, Rumuniju, Bugarsku i Albaniju. Neke od njih nijesu bile zadovoljne svojim statusom, pa su pokušavale da izmijene međudržavne granice. Tih je pokušaja bilo u Drugom balkanskom, Prvom i Drugom svjetskom ratu, ali su svi propali. Na žalost, uz velike ljudske žrtve i materijalna razaranja. Kada je krajem Prvog svjetskog rata ujedinjenjem do tada samostalnih država Crne Gore i Srbije i novooslobođenih jugoslovenskih krajeva (dijela crnogorskog primorja, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Vojvodine) koji su do tada bili pod vlašću Austro-Ugarske monarhije došlo do formiranja zajedničke jugoslovenske države – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918, a od 1929. godine nazvane Kraljevina Jugoslavija), ostale su neizmijenjene (ili sa malim korekcijama) ranije uspostavljane državne granice Srbije i Crne Gore prema Bugarskoj, Grčkoj i Albaniji.


Naučno izučavanje prošlosti balkanskih naroda i država potvrđuje da su njihovi međusobni odnosi i njihova kultura veoma povezani. Uza sve razlike i posebnosti, zajedništvo i sličnosti njihove prošlosti, kao i savremene nacionalne manjine u njima, čvrsti su mostovi prijateljstva i dobrosusjedstva.


Prošlost nas upozorava a savremenost uči da bi svaki pokušaj promjena međudržavnih granica na Balkanu bio bezumlje i zločin, u prvom redu prema sopstvenom narodu a zatim i prema svim balkanskim i evropskim narodima i državama.


Poučena prošlošću i okrenuta razumu i budućnosti, savremena svjetska politika opredijelila se za nepromjenljivost međudržavnih granica u Evropi, pa i na Balkanu. Tu politiku u potpunosti podržavaju svi naučnici i stvaraoci u Jugoslaviji, a uvjereni smo da su takvog mišljenja i svi naučnici i stvaraoci svijeta. Dosta je bilo trvenja, sukoba i ratova. Potrebni su nam mir, sloga i saradnja. Za dobro svih, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.
Kretanje granica srpske srednjovjekovne države pratili su i odgovarajući društveni procesi. I pored viševjekovnog prekida u državnom kontinuitetu i pored teškog ropstva, propadanja i uništavanja pisanih i materijalnih izvora ostali su duboki istorijski tragovi srpskoga življenja i njegove kulture na prostoru današnje Albanije, o čemu govore i brojni radovi sa naučnog skupa »Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji"


Pad Skadra (1479), a zatim i Zete, odnosno Crne Gore, kao posljednjeg dijela srpske srednjovjekovne države pod tursku vlast (1499), označava završetak prvog perioda slovenskog življenja na prostoru današnje Albanije. Kao što je poznato, u periodu turskog osvajanja mnogi gradovi i naselja razrušeni su, a njihovo stanovništvo masakrirano ili odvedeno u ropstvo. Tako je bilo i u Albaniji. Stanovništvo je bježalo iz ravničarskih u planinske krajeve ili na teritoriju koju je držala Mletačka Republika. Masovno je bježalo i u Italiju, naročito u južnu. Dio stanovništva je primio islam i time sebi omogućio miran život.


Tokom osvajanja, a i kasnije, mnogi istorijski izvori i spomenici materijalne kulture su propali ili su uništeni. No, ipak je sačuvano ponešto što nam govori o slovenskom življenju na prostoru Albanije u srednjem vijeku. Pored ostalog, to su istorijski, lingvistički, toponomastički, etnografski, izvori materijalne kulture i drugi.


U nauci je poznato da se Albanija od kraja XV vijeka pa do kraja 1912. godine kada je stvorena albanska država nalazila u sastavu turske osmanske imperije. U pogledu položaja, strukture, etničke i vjerske pripadnosti stanovništva toga perioda razlikuju se u osnovi dva perioda. Prvi obuhvata vrijeme od početka XVI pa do kraja XVIII vijeka, a drugi od početka XIX vijeka pa do proglašenja Albanije za nezavisnu državu.
Što se tiče slovenskog stanovništva u Albaniji u prva tri vijeka turske vladavine (XVI-XVIII vijek) potrebno je ustanoviti: u kom broju se ono iseljavalo sa tog prostora, u kom broju se islamiziralo i albaniziralo i u kom broju je preživjelo taj period. O svemu tome u literaturi postoje samo nepotpuni podaci. Da bi se ovo pitanje izučilo, potrebna su istraživanja u arhivima Turske, Vatikana, Italije, Jugoslavije i drugih zemalja. U novije vrijeme sve je više radova zasnovanih na turskim i vatikanskim izvorima, u kojima ima podataka i o ovom pitanju.


O slovenskom stanovništvu (bilo ono iz Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske) ili stanovništvu slovenskog porijekla (kada se radi o muslimanima) na prostoru Albanije XIX vijeka u literaturi su podaci potpuniji. O tome su u XIX početkom XX vijeka pisali i jugoslovenski i inostrani naučnici i putopisci. Na žalost, o tome je najmanje pisano poslije Drugog svjetskog rata.


Za izučavanje pitanja slovenskog življa u Albaniji veoma su važni dokumenti koji se čuvaju u arhivima u Turskoj, Vatikanu, Italiji, Francuskoj, Austriji, Sovjetskom Savezu, Jugoslaviji, Grčkoj i Albaniji.
__________________
IP sačuvana
social share
Prefer a feast of friends to the giant family
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 3 4 ... 6
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Apr 2024, 14:22:05
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.095 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.