Hrvatska i Turska zajedno u EU

U poslednjem trenutku, šefovi diplomatija 25 zemalja članica EU juče su postigli sporazum o otpočinjanju istorijskih pregovora sa Turskom o ulasku u evropsku porodicu. Međutim, kako se naglašava, pregovori bi mogli da traju i više od deset godina. Dozvolu za početak pregovora o pridruživanju juče je dobila Hrvatska.

U tekstu sporazuma o otpočinjanju pregovora Turske i EU stoji da je zajednički cilj dve strane „punopravno članstvo Turske u EU“.

Sastanak u šefova diplomatija pretio je da se pretvori u pravi fijasko. Austrija je insistirala da se u tekstu dokumenta za pregovore EU i Turske naglasi da je kao krajnji cilj pregovora pored punopravnog članstva moguće i „privilegovano partnerstvo“. Na toj definiciji je, po cenu da se sporazum ne postigne, insistirala ministarka spoljnih poslova Austrije Ursula Plasnik. Zvanična Ankara je energično odbacila tu mogućnost.

Usledio je veliki pritisak na austrijsku delegaciju koja je promenila stav i konačni tekst sporazuma je posle usaglašavanja poslat Ankari, kako bi ga potvrdili turski zvaničnici. Tekst sporazuma šef diplomatije Abdulah Gul odneo je u sedište vladajuće partije na razmatranje.

„Sada sve zavisi od Turske. Ako pristanu na tekst sporazuma, postigli smo dogovor i pregovori će početi“, rekao je jedan diplomata koji je želeo da ostane anoniman.

Iz Ankare je stigao potvrdan odgovor i istorijski pregovori o ulasku Turske - koja ima 72 miliona stanovnika i koja se dobrim delom nalazi u Aziji - u EU mogu da počnu. Zbog kašnjenja, svečana ceremonija, koja je bila je zakazana za 17 sati, pomerena za uveče, kako bi iz Turske stigla delegacija sa šefom diplomatije na čelu.

Tokom jučerašnjih napornih pregovora u Luksemburgu stigla je intervencija sa (ne)očekivanog mesta - iz Amerike. Naime, državni sekretar SAD Kondoliza Rajs telefonom je razgovarala sa turskim premijerom Erdoganom, ubeđujući ga da se ishod pregovora Turske i EU neće odraziti na NATO, čiji je Ankara zvanični član. Iz Turske je najavljena mogućnost da bi Ankara u slučaju negativnog ishoda o početku pregovora sa EU mogla da kao vid osvete blokira ulazak Kipra u NATO.

„Rajsova je razgovarala sa Erdoganom i dala garancije da se sporazum oko pregovora EU i Turske nikako ne odnosi na buduće proširenje NATO“, rekao je jedan diplomata iz Vašingtona koji je želeo da ostane anoniman.



Izvor: Blic \ A. Petrović

Austrija zakočila raspravu šefova diplomatije EU u Luksemburgu

Beč ne da Turcima punopravno članstvo

LUKSEMBURG - Ministri inostranih poslova zemalja članica EU nastavili su juče u Luksemburgu raspravu o početku pregovora za prijem Turske, ali sastanak Saveta ministara upao je u krizu još pre nego što je formalno počeo - još nema saglasnosti o početku pregovora s Turskom.

Početak pregovora s Turskom bio je zakazan za juče, ali problem je nastao zbog upornog odbijanja Austrije da pristane na pregovore o punopravnom članstvu Turske u EU.

Čelična Plasnikova

Džek Stro, šef diplomatije Velike Britanije, predsedavajućeg EU, pet puta se preksinoć i juče ujutro sastajao sa austrijskom kolegnicom Ursulom Plasnik, ali Austrijanci i dalje insistiraju na formuli "privilegovanog partnerstva" Turske s Unijom, umesto na punopravnom članstvu. Evropske diplomate nadale su se da će Austrija popustiti posle poraza Narodne partije kancelara Volfganga Šisela u Štajerskoj. Šisel ima oštar stav prema Turskoj i navodno je povezivao pitanje Turske s početkom pregovora EU s Hrvatskom. Ti pregovori su zamrznuti dok Zagreb ne ispuni zahteve Haškog suda i izruči generala Gotovinu.

 
  Ankara koči

Turska je juče dodatno otežala postizanje dogovora o početku pregovora sa EU odbacujući predloženu tačku kojom je predviđeno da Ankara prestane da blokira učešće Kipra u "bezbednosnim aranžmanima", javlja Tanjug.
   
 
 
 
Tako će zbog zapleta u pregovorima o Turskoj kasniti i razgovori o Hrvatskoj, jer - kako je novinarima izjavila Kristina Galjak, portparol visokog predstavnika EU za spoljnu politiku - o Hrvatskoj se neće razgovarati pre no što bude rešen problem početka pregovora s Ankarom. Sam visoki predstavnik EU Havijer Solana izjavio je da je optimista u pogledu povoljnog rešenja, ali Džek Stro je izjavio da su "razgovori u teškoj fazi". - Ne mogu reći da garantujem uspeh - rekao je Stro, čija zemlja predsedava EU.

Svih 25 članica moraju da odobre mandat za pregovore pre početka razgovora Turska-EU. Desničarske partije širom Evrope po svojoj prirodi su protiv "istanbulizacije" EU, ali činjenica je da i veliki broj onih koji nisu na desnici strahuju od posledica ulaska Turske u "evropski klub" i kažu da to ne sme da se desi. Turska je znatno siromašnija od evropskog proseka, a ako bi ušla u EU, postala bi najveća članica, što bi znatno uticalo na način donošenja najvažnijih odluka u Briselu. Uz to, reč je o muslimanskoj zemlji koja se najvećim delom nalazi u Aziji, a ne u Evropi.

Neće ih narod?

Pitanje da li Turska pripada i Evropi i da li treba da uđe u EU mori stari kontinent već decenijama, i gotovo uvek izaziva kontroverze. - Još, da tako kažem, nismo svarili ni prijem zemalja centralne i istočne Evrope, koje su nam se pridružile prošle godine. Dozvolite mi da vam ukažem na još jednu stvar: mi ne možemo da idemo protiv volje naroda! Samo 35 odsto Evropljana podržava ulazak Turske u Uniju, ostali su protiv. Čak i da s Turskom potpišemo ugovor u pristupanju Uniji, više evropskih zemalja najavilo je da će organizovati referendume na kojima će građani odlučiti da li Turska može, ili ne može da bude primljena.

Tako bismo se našli u situaciji da mi Turskoj obećamo da može da uđe u Uniju, a da onda građani kažu "ne" - rekao je Bi-Bi-Siju Andreas Kon, predsednik austrijskog parlamenta i član vladajuće Narodne stranke Austrije. Na drugoj strani su zemlje poput Britanije, koje odlučno podržavaju Tursku. Vlada Tonija Blera u više navrata je saopštavala da čini sve da obezbedi da pregovori počnu trećeg oktobra. - Turska je potrebna Evropi zbog svoje odbrambene uloge - rekao je juče Stro. Britanski političar Kris Paten, bivši komesar za međunarodne odnose, rekao je Bi-Bi-Siju da bi odbijanje Turske imalo negativne posledice po odnose Evrope sa islamskim svetom.

Mislim da je to što trenutno rade Austrijanci za žaljenje - kazao je Paten.
Vest da su u Turskoj i političari i građani prilično ljuti zbog svega ovoga, naravno, ne predstavlja iznenađenje - ta zemlja je u čekaonici EU od 1963. Portparol turskog MIP-a Namik Tan izjavio je da je Ankara odbacila predložene izmene okvirnog sporazuma za otvaranje pregovora s EU i da turska delegacija neće otputovati za Luksemburg ako ne počnu pregovori o punopravnom članstvu. Broj građana Turske koji podržavaju ulazak u EU opao za 10 odsto.

 
  Zagreb počinje pregovore tek 7. novembra?

Hrvatska javnost s nestrpljenjem očekuje odluku radne grupe EU za procenu saradnje Hrvatske i Haškog suda na osnovu koje će Savet ministara doneti odluku o mogućem početku pregovora o članstvu ili bar da odredi datum njihovog početka. Hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je od prekjuče u Luksemburgu, sastao se s nekoliko šefova diplomatija članica EU, a juče u četiri oka i s glavnom haškom tužiteljkom Karlom del Ponte, čija je ocena o saradnji Zagreba i Haga ključna za dalje stavove EU o pregovorima. HTV javlja, pozivajući na diplomatske izvore, da bi Hrvatska mogla da dobije novi datum - 7. novembar - ako Del Ponteova oceni da je saradnja poboljšana i da plan za hvatanje Gotovine daje dobre rezultate. Inače, procurele su i nezvanične informacije da je Austrija uslovila svoje popuštanje u pregovorima o prijemu Turske, odlukom EU da istovremeno otvori pregovore o prijemu s Hrvatskom, čija je kandidatura zamrznuta u martu zbog nedovoljne saradnje s Hagom.
   
 
 
 



Izvor: Glas Javnosti \ Vesna Popović

Euforija u Hrvatskoj, kritike u Europi

Hrvatski tisak vrlo je euforičan, europski kritizira Austriju, a cijela hrvatska priča ostala je u sjeni otvaranja pregovora s Turskom. Austriju svi smatraju hrvatskim sponzorom.

"Dobro jutro građani Europske unije", stoji na naslovnici Jutarnjeg lista. Izvještaj Carle Del Ponte o potpunoj suradnji Hrvatske s Haagom trijumf je premijera Ive Sanadera", piše u komentaru Davora Butkovića u Jutarnjem. List ocjenjuje da je riječ o "najvažnijem i najpozitivnijem događaju za Hrvatsku od priznanja 15. siječnja 1992. godine". Komentator Jutarnjeg navodi da ocjena Carle Del Ponte ne bi bila presudna da se nije podudarala s pretežnom političkom voljom u Europskoj uniji, a Hrvatska, "mora i dalje pokazivati da ne posustaje u naporima da se zaista pretvori u pravnu državu".

Premijer Sanader u diplomatskoj je ofenzivi u početak pregovora uvjerio i Britance, piše Večernji list, dodajući da je ključnu ulogu za početak pregovora odigrala Austrija. Večernjak prenosi i riječi vođe SDP-a Ivice Račana koji očekuje "teške pregovore u obrani nacionalnih interesa". "Hrvatsku pregovori odvajaju od zapadnog Balkana", prenosi Večernji list izjavu predsjednika HSP-a Ante Đapića.

"I Turska i Hrvatska bit će zemlja europska", piše komentator Novog lista Branko Mijić. Dvije su zemlje, a da nisu ni znale, možda ni htjele, postale saveznice zahvaljujući "vezanoj trgovini" Velike Britanije i Austrije. To da su i Turska i Hrvatska profitirale komentator Novog lista pripisuje dijelom želji Britanije da kao predsjedateljica EU pokaže svoju diplomatsku moć.

"Pregovori za novu stranicu hrvatske povijesti", naslov je Vjesnikova komentara. Napokon, zasluženo i očekivano, jer sve ostalo bilo bi nepravedno, piše list. "Početak pregovora podrezat će krila euroskepticima u Hrvatskoj te će vrlo brzo otvoriti vrata stranim ulaganjima. Zeleno svjetlo za pregovore dosad je najveća potvrda zrelosti hrvatske demokracije", zaključuje Vjesnik.

Otvaranje pregovora o hrvatskom punopravnom članstvu u Europskoj uniji svjetski tisak je u utorak uglavnom prenio samo u nekoliko rečenica, budući da je glavna vijest bila otvaranje pregovora s Turskom, prvom muslimanskom zemljom, koja je započela pregovore s EU nakon više od 40 godina čekanja.

"Austrija je tražila puno, a dobila malo", ocjenjuje austrijski Der Standard pa se pita jesu li sve to uzbuđenje i rat živcima bili vrijedni cijene koju će Austrija platiti. Naime, piše, Austrija je pokazala da baš i nije partner koji je u stanju postići dogovor.

Die Presse misli sasvim različito ili - kako je napisao - Beč je odigrao igru visokog rizika i pobijedio! To Die Presse pripisuje podršci koju uživa kancelar Wolfgang Schüssel. On je "pokazao kako se ne slaže s Unijinom politikom prema Turskoj, a u slučaju Hrvatske Austrija je podržavajući ju ojačala svoju ulogu u jugoistočnoj Europi".

Za njemački Die Tageszeitung način na koji je Austrija htjela da se uredi položaj Turske u zadnji čas već je naštetio Uniji i njezinu kredibilitetu.

Za Berliner Zeitung austrijsko protivljenje početku pregovora bilo je "bizarno".

Francuski Le Figaro tvrdi "da 25 članica nije uspjelo postići dogovor, kriza Unije začeta odbacivanjem Ustava u Francuskoj i Nizozemskoj bi se produbila".

Londonski The Times piše, kao i većina medija koji su početak pregovora s Hrvatskom usput spomenuli u tekstovima o Turskoj, da je Austrija prihvatila pregovarački okvir za Tursku "u zamjenu za otvaranje pregovora o članstvu s njezinom bliskom saveznicom Hrvatskom". Dogovor s Austrijom oko Turske postignut je gotovo istodobno kada je Carla Del Ponte dala ocjenu o punoj suradnji Hrvatske s Haškim sudom, navodi Times. "Postoje spekulacije da je Austrija popustila oko Turske tek kada je Hrvatska dobila zeleno svjetlo. Izvještaj Del Ponte, za koji su diplomati priznali da je bio iznenađujuće pozitivan, otvorio je put za trenutačno otvaranje pregovora s Hrvatskom", piše Times. "Britanski diplomati ustrajali su na tome da ta dva događaja nisu bila povezana, ali drugi su bili skeptičniji", dodaje list.

BBC je Hrvatskoj posvetio odvojen tekst u kojem navodi da je prolaznu ocjenu Zagrebu osigurao pozitivan izvještaj glavne tužiteljice. Uz priznanje da Zagreb u posljednjih nekoliko tjedana gotovo školski uzorno surađuje s njezinim uredom, nastavio je BBC, Del Ponte ipak nije zaboravila podsjetiti na kariku koja još uvijek nedostaje. "Nemojte zaboraviti da sam naravno i dalje razočarana što Gotovina nije u Haagu, ali nadam se da će doći brzo i ne zaboravite da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić još uvijek na slobodi", prenosi BBC Del Ponte, dodajući kako se u zaključcima Vijeća kaže da svaki negativni bod i zastoj u suradnji može ugroziti pregovore, odnosno potpuno ih obustaviti.

Glas Amerike javlja da se na početak pregovaranja neće dugo čekati, jer su već spremni i hrvatski i pregovarački tim Europske komisije pa se brzo može prijeći na prvu fazu pregovora, screening ili provjeru usklađenosti hrvatskih zakona s pravnom stečevinom EU. "I rokovi obavezuju - 2009. godina je nekakav cilj, pogotovo stoga što je to godina izbora za Europski parlament i novu Europsku komisiju, s hrvatskim predstavnicima. No to je daleka budućnost. Postoje i ograde s još uvijek aktualnim Haagom: ako se ne dogodi sve osim potpune suradnje, aktivira se paragraf 12. pregovaračkog okvira koji omogućuje europskoj Komisiji brzu suspenziju pregovora", javlja Glas Amerike.

Britanski Independent spominje da je EU "dala zeleno svjetlo za pokretanje pregovora o članstvu s Hrvatskom - saveznicom Austrije". "Izgledi za pregovore o članstvu sa Zagrebom omogućili su da Austrija popusti oko Turske", piše Independent.

USA Today piše da je Hrvatska imala snažnu potporu susjedne Austrije. "Zbog iznenađujuće pozitivnog izvještaja Carle Del Ponte bilo je sugestija da je ona možda bila pod pritiskom dok ga je sastavljala. Međutim, ona je ustvrdila da nije bila pod pritiskom i da ljudi znaju da ju pritisak ne može natjerati da promijeni mišljenje", piše USA Today.

Sve vodeće svjetske agencije izvijestile su da je EU otvorila pristupne pregovore s Hrvatskom. France presse navodi da je upravo Carla Del Ponte, koja je još u petak bila "razočarana", "u spektakularnom obratu Hrvatskoj otvorila vrata Europske unije". Francuska agencija primjećuje da je Hrvatska u Luxembourgu izišla kao pobjednica, premda nije izručila odbjeglog generala Antu Gotovinu, što se dosad postavljalo kao conditio sine qua non.

Reuters navodi izjavu povjerenika za proširenje Ollija Rehna kako će duljina pregovora s Hrvatskom ovisiti o provedbi reformi u zemlji. Upitan pak o ranijim prognozama Europske komisije da bi Hrvatska u EU mogla ući 2009., Rehn je odgovorio: "Mislim da točan datum nije toliko bitan", prenosi Reuters.

Svi naslovi u svim talijanskim listovima posvećeni su Turskoj, a u podnaslovima se ističe da je DA rečeno i Hrvatskoj. Repubblica navodi da je "Hrvatska prekinula odnos s ratnim zločincima". Italija je podupirala otvaranje pregovora s Hrvatskom i ta je odluka stoga dobro prihvaćena, ali talijanski listovi pišu da je glavni sponzor Zagrebu bio austrijski kancelar Wolfgang Schüssel koji je, kako prenosi Repubblica, kazao: "Ako vjerujemo Turskoj da će učiniti napredak koji obećaje, onda moramo vjerovati i Hrvatskoj".

Corriere della Sera na naslovnici donosi karikaturu o otvaranju pregovora s Turskom. Parafrazirajući staru uzrečicu iz doba osmanskog osvajanja Europe (Ajme, dolaze Turci), karikaturist je nacrtao Turčina koji uzvikuje: Ajme, dolazi euro. Kod talijanskog vladajućeg desnog centra postoji protivljenje ulasku Turske u EU. Sjeverna liga je protiv otvaranja pregovora s Turskom, a europarlamentarac te stranke Mario Borghezio je izjavio da "Turska u Europi znači kraj Europe" i da je "ulazak toga islamskog trojanskog konja u Europu tragičan znak našeg vremena. Vladari koji su donijeli takvu odluku ući će u povijest kao izdajice naših naroda".

Odluka o otvaranju pregovora s Hrvatskom u slovenskom je tisku dočekana s iznenađenjem i podsjećanjem da je Del Ponte nedavno u Zagrebu izrazila "razočaranje" hrvatskom suradnjom, no političari u svojim izjavama tvrde da se radilo o "očekivanom scenariju" i da je takav razvoj događaja povoljan i za Sloveniju s kojom Hrvatska ima neka otvorena pitanja.

Kako u svom središnjem komentaru ocjenjuje Delo, odluka o početku pregovora s Turskom važna je u prvom redu za Europsku uniju, osobito predsjedavajuću Veliku Britaniju. Ta je zemlja, navodi se u komentaru, time ispunila jedan od ključnih ciljeva svog polugodišnjeg predsjedavanja. Eventualno uključenje Turske u Uniju bit će "ne samo trošak" nego i "strateška prednost" koju će Europa dobiti utjecajem na Bliskom istoku, procjenjuje komentatorica Darja Kocbek. Kad je riječ o početku pregovora s Hrvatskom, ta zemlja, "unatoč zelenom svjetlu, nije bitno bliže punopravnom članstvu nego što je bila dosad", navodi komentatorica koja podsjeća da će Hrvatska i dalje morati surađivati sa sudom u Haagu i da će "generala Gotovinu svakako morati poslati u Haag prije zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja".

Srpski NIN piše da stav Carle Del Ponte o potpunoj hrvatskoj suradnji s Haagom proizlazi iz činjenice da je "Bruxelles već nekoliko dana imao čvrstu namjeru početi pregovore sa Zagrebom, pa Carli Del Ponte nije ostalo ništa drugo nego da svoj autoritet ne umanjuje prijedlogom koji EU ne bi prihvatila".

Komentirajući austrijsko inzistiranje na početku pregovora s Hrvatskom, NIN navodi da "to samo pokazuje do koje je mjere važno u EU imati podršku neke zemlje-članice". "Ne treba zaboraviti da Beograd nema takve saveznike, nema članice EU koja će se tako žestoko boriti za SCG kao što Hrvatska ima saveznika u Austriji", piše NIN.

IskonInternet|B92|BBC|Hina

Izvor: Beta 
Luksemburg -- Šefovi diplomatija EU noćas su s Turskom počeli pregovore o članstvu.

Šef diplomatije Abdulah Gul doputovao je oko ponoći u Luksemburg na svečano otvaranje pregovora, a tom ceremonijom su završeni dvodnevni dramatični pregovori, tokom kojih je Austrija zahtevala da Turska dobije specijalno partnerstvo, a ne puno članstvo u EU.

Austrija je u ponedeljak posle podne popustila, što je omogućilo evropskim diplomatama da najave početak pregovora sa Ankarom. Procenjuje se da će primanje većinski muslimanske zemlje i širenje na istok značajno promeniti EU.

Ministar spoljnih poslova Velike Britanije Džek Stro, čija je zemlja predsedavajući EU, izjavio je da je to istorijski dan za Evropu i celu međunarodnu zajednicu.

Turska je još 1963. podnela zahtev za članstvo u EU, a očekuje se da će pregovori o članstvu trajati najmanje 10 godina. 

Tesko da ce Turska u blizoj buducnosti uci u EU

 

Mada i Hrvatska ako ne ispuni obaveze sa Haskim tribunalom nece brzo uci. Dzaba ultimatumi od strane Austrije.

Moji demanti za Hrvatsku!

Hrvatski mediji: Danke Österreich!
   
4. oktobar 2005. | 10:18 -> 18:41 | Izvor: B92    

Luksemburg, Zagreb, Beograd -- Ministri spoljnih poslova EU juče su odlučili da odmah počnu pregovore o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji.

Tokom posete Hrvatskoj Karla Del Ponte rekla je da je razočarana što Ante Gotovina još nije u Hagu, a samo dva dana kasnije pred čelnicima Evropske Unije je izjavila da Hrvatska u potpunosti saradjuje sa Haškim tribunalom. Dok naglu promenu raspoloženja i stava glavne tužiteljke analitičari ocenjuju kao rezultat nagodbi, premijer Hrvatske Ivo Sanader nije primetio nikakvu promenu.

“Pa nije bilo nikakve promjene raspoloženja, već naš sastanak u petak je bio vrlo konstruktivan. Ja sam rekao da je sastanak bio konstruktivan, bez obzira na izjave mogli ste vidjeti da smo i predsjednik Mesić i ja bili apsolutno sabrani, mirni, da smo očekivali odluku u ponedjeljak sa optimizmom”, kaže Sanader.

Zahvalnost Austriji iskazali su danas i zagrebački dnevnici, pa su tako dominantni naslovi u novinama: “Hvala Austrijo", "Austrijski ključ za EU" , "Austrijska podrška ključna za Hrvatsku.”

"Imati prijatelja u EU"

Novinarka NIN-a Ljiljana Smajlović ocenjuje da stav Karle del Ponte da Hrvatska u potpunosti sarađuje s Hagom proističe iz činjenice da Brisel već nekoliko dana ima čvrstu nameru da počne pregovore sa Zagrebom, pa Karli del Ponte nije ostalo ništa drugo nego da svoj autoritet ne umanjuje time što će predložiti nešto što EU ne bi prihvatila. "Ona je pre samo tri dana bila dosta nezadovoljna Zagrebom, a danas je nglo postala zadovoljna. Mislim da je Karla del Ponte pokazala da je dosta dobar političar i da ume da spozna političku nužnost. Ona je odbila mogućnost da je reč o pritisku na nju, ali i novinari svetskih agencija joj postavljaju slično pitanje jer su neke stvari očigledne", kaže Ljiljana Smajlović.

Ljiljana Smajlović dodaje da je za svaku državu čiji je cilj da postane članica EU veoma bitno i da ima dobre prijatelje među zemljama-članicama. "To samo pokazuje do koje je mere različito kada u EU imate podršku neke zemlje-članice. Kada jednom dođe do nekog kompromisa, onda su vrata odškrinuta za drugi, vrlo sličan kompromis. Međutim, ne treba zaboraviti da Beograd nema takve saveznike, nema članice EU koje će se tako žestoko boriti za SCG kao što Hrvatska ima saveznika u Austriji", kaže ona.

Ljiljana Smajlović kaže da je rano govoriti o tome da li će u jednom trenutku princip koji je primenjen u slučaju Hrvatske i Gotovine biti primenjen i na Srbiju.

"Pogubno cenkanje Evrope"

Češki dnevnik Lidove novini navodi da političko cenkanje u EU počinje da zadire u evropske vrednosti, kao što je nemirenje sa zločinima protiv čovečanstva. Komentarišući stav Karle del Ponte prema Hrvatskoj, list navodi da je odustajanjem od insistiranja da Hagu bude izručen Gotovina uklonjena velika barijera na putu Hrvatske ka EU. "Karla del Ponte će do kraja života ponavljati da mišljenje nije promenila zbog političkog pritiska, ali ko će joj poverovati? Samo političari sa obrazom kao đon ili posebno glupi mogu da se pretvaraju da je oštra dama omekšala samo slučajno u kritičnim trenucima kada je Austrija vezivala saglasnost s pregovorima o pristupanju Turske za predusretljivost prema Hrvatskoj", navodi list, javlja Beta.

"Bilo bi naivno uverenje da je život EU moguć bez političkih cenkanja, ali ta cenkanja sada zadiru u evropske vrednosti, kao što su efikasnost prava ili nemirenje sa zločinima protiv čovečanstva. Dalja integracija je trebalo da pomogne da se vrednosti šire, a sada ide protiv njih", zaključuje češki dnevnik.

"Hoće li kriterijumi EU biti isti za SCG i Hrvatsku"

Slovenački Dnevnik pita da li će za SCG važiti isti kriterijumi kao za Hrvatsku na putu u EU. "Na samitu u Briselu se dogodilo ono o čemu se po kuloarima govori već duže, politička trgovina, koja je Hrvatskoj, zbog jednostrane pretnje Austrije vetom, dala zeleno svetlo za početak pregovora", piše ljubljanski Dnevnik, prenosi Beta.

"Hrvatska će početi pregovore bez obzira na to hoće li se Gotovina pojaviti u Hagu, čak i pošto je Karla del Ponte za skrivanje Gotovine optužila sam vrh Vatikana", konstatuje list. "Hoće li sutra slični kriterijumi važiti za hrišćansku, ali pravoslavnu Srbiju i Crnu Goru, koja međunarodnim sudijama duguje dva optužena za ratne zločine većeg kalibra. Neprincipijelne trgovine koje se sklapaju u Briselu pucanj su u poštovanje međunarodnog prava, koje brane svi evropski političari", konstatuje list.

Dimitrij Rupel, slovenački ministar inostranih poslova, je rekao da je prerano govoriti o ulasku Hrvatske u Evropsku uniju 2008. godine: "Zagreb mora zatvoriti 35 pregovaračkih poglavlja, što bi Hrvatskoj, slično Sloveniji, moglo uspeti za četiri godine".

Hm... pa pregovori ce trajati bar 3-4 godine.. Znaci, bice u EU za nekih 5 godina.. Tesko ce Hrvatska da ispuni uslove.. Totalna nesaradnja sa Hagom, privreda u rasulu, nizak standard (visi nego ovde, ali ipak nizak), povratak desnice u politicku elitu, inflacija... Raduju se, ali su ocekivanja ipak previse velika, a mogucnosti male..