Bozanić držao misu u katedrali, biskup Perić kritizirao EU

Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić sinoć je predvodio misu u prepunoj katedraliNadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić sinoć je predvodio misu u prepunoj katedrali«Noćas se u ovu našu zagrebačku katedralu, kao i u sve crkve naše domovine Hrvatske i čitavoga svijeta, slijevaju želje i osjećaji svih onih koji pate, traže, nadaju se, bore se, muče i iskreno vole. Mojom biskupskom i našom zajedničkom molitvom budimo glas svakoga ljudskog bića od Boga ljubljenoga, što znači svekolikog napaćenog, izmučenog i strahom pritisnutog čovječanstva", ove su riječi koje je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić sinoć rekao u propovijedi tijekom tradicionalne mise polnoćke u zagrebačkoj katedrali.

Mostarsko-duvanjski biskup msgr. Ratko Perić, koji je predvodio polnoćku u Mostaru u crkvi Marije Majke Crkve, pozvao je vjernike da spas traže u betlehemskoj štalici gdje se Isus Krist rodio. tom je prilikom i oštro kritizirao načela Europske unije, koja se, kako je rekao, nudi kao obećana zemlja, dok u stvari samo štiti svoju sebičnu ekonomiju.
"Hrvatima katolicima Europska unija se nudi kao mesijska zemlja koja samo štiti svoju sebičnu ekonomiju, ima korijene u bezboštvu, a u Ustavu se ne smije spomenuti ime Isusovo. Povijest je bila puna grijeha i nepravde, a za kršćane predstavlja put kojim Bog vodi čovječanstvo prema budućnosti i konačnom cilju", kazao je.


Nacional 25.12.2007.

Hrvatski bum vojne industrije

IAKO SE TVRDI DA JE ULAZNICA ZA NATO kupnja zapadne vojne opreme, prava je istina da približavanje Sjevernoatlantskom savezu donosi pravi procvat hrvatskoj vojnoj industriji i šest tisuća novih radnih mjesta

MASKIRNE ODORE, jakne, košulje i vjetrovke proizvodi tvrtka Čateks iz Čakovca, a svečane i radne odore Varteks iz VaraždinaMASKIRNE ODORE, jakne, košulje i vjetrovke proizvodi tvrtka Čateks iz Čakovca, a svečane i radne odore Varteks iz VaraždinaNedavno je Ministarstvo obrane s hrvatskom tvrtkom HS Product iz Karlovca potpisalo ugovor o financiranju proizvodnje 50 jurišnih pušaka nulte serije vrijedan 4,5 milijuna kuna i tako dalo do znanja kako ozbiljno računa na opremanje hrvatskih vojnika domaćom puškom koja je već pokazala dobre rezultate na prvim testiranjima. Naravno, planira se i domaća proizvodnja streljiva kalibra 5,56 mm. Tako Hrvatska više nikad i ni o komu ne bi ovisila pri naoružavanju temeljnog i najznačajnijeg dijela vojske, Kopnene vojska.

HRVATSKA VOJSKA na misiji u Afganistanu: država koja pridonosi međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti, a ne samo konzument uslugaHRVATSKA VOJSKA na misiji u Afganistanu: država koja pridonosi međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti, a ne samo konzument uslugaTo će imati i velik ekonomski efekt jer će se na tom projektu zaposliti 500 novih radnika. Hrvatska jurišna puška samo je jedan od primjera uključivanja domaće vojne industrije u modernizaciju oružanih snaga. Hrvatska vojska će 80 posto vojne opreme i naoružanja dobivati od domaćih proizvođača, što je potpuno suprotno tvrdnjama da ulaznica za punopravno članstvo u NATO-u ima svoju cijenu, a to je kupnja zapadnog naoružanja i vojne opreme.

Premda se u modernizaciju i opremanje namjerava utrošiti velik novac i u javnosti se stvara dojam kako su oružane snage samo veliki potrošač, one su već nekoliko godina izravni pokretač otvaranja novih radnih mjesta u Hrvatskoj i velikih investicija, a sudeći po veličini svih projekata, na tim poslovima zaposlit će se, izravno ili posredno, u idućih deset godina približno 6000 hrvatskih državljana. Hrvatska vojska tako postaje inicijator razvoja hrvatske znanosti i gospodarstva, stranih investicija, a osobito domaće vojne proizvodnje.

TENK M-84D, prozivod Đure Đakovića iz Slavonskog Broda, bit će okosnica hrvatskih oklopnih snagaTENK M-84D, prozivod Đure Đakovića iz Slavonskog Broda, bit će okosnica hrvatskih oklopnih snagaUključivanje i jačanje angažmana domaće vojne industrije i tvrtki iz civilnog sektora u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske traje već nekoliko godina. To se osobito može primijetiti na primjeru opremanja hrvatskih vojnika. Borbene kacige proizvod su tvrtke Šestan-Busch iz Preloga, maskirne odore, jakne, košulje i vjetrovke radi tvrtka Čateks iz Čakovca, svečane i radne odore Varteks iz Varaždina, čizme Jelen iz Čakovca i Borovo iz Borova. Zaštitni borbeni prsluk domaće tvrtke Kroko International pod oznakom Kroko-M120, osim za zaštitu vojnika od streljiva raznih kalibara, služi i za nošenje naoružanja i osobne opreme na prsluku, a u osnovni komplet M120 pripadaju plašt prsluka, štitnici ruku, spremnik za radiouređaj i spremnik za zaštitnu masku. Dodatna oprema prsluka može obuhvaćati šest vrsta nosača spremnika, nosač streljiva, jednostruki i dvostruki džep za bombe, nosač granata, pet vrsta futrola, posudu za vodu, torbicu za sitni inventar i balističku zaštitu bedara. Naravno, svemu spomenutom treba pridodati i hrvatsku jurišnu pušku VHS i hrvatski pištolj HS2000. Posve je jasno da će hrvatski vojnici od glave do pete biti odjeveni, obuveni i naoružani proizvodima domaćih tvrtki, što nije često među članicama NATO-a. I ne samo to, sva dodatna oprema za vojnike na terenu također je dio hrvatskog proizvodnog programa. Može se reći da će Hrvatska vojska i kod većih projekata modernizacije i opremanja skupljim naoružanjem imati velikim dijelom opremu i naoružanje domaće proizvodnje. Tako će i najnovija verzija tenka M-84AB, a danas tenk M-84D, koji se proizvodio za potrebe bivše JNA u tvrtki Đuro Đaković iz Slavonskog Broda, biti nositelj oklopnih postrojbi Hrvatske vojske u budućnosti. Kad je riječ o Đuri Đakoviću i hrvatskom tenku, još je aktualna modernizacija 150 kuvajtskih tenkova M-84 i po potrebi proizvodnja 66 tenkova koji Kuvajtu nikad nisu isporučeni još iz vremena bivše SFRJ. To bi bio posao vrijedan približno 300 milijuna američkih dolara. Vrijednost modernizacije po tenku iznosila bi do milijun američkih dolara, ovisno o tome kakav paket opreme Kuvajt želi, a cijena novog tenka je približno 2,5 milijuna američkih dolara. Hrvatska je odlučila graditi vlastite brodove za potrebe Ratne mornarice i neki od projekata već se razrađuju na Brodarskom institutu. Patrolni brodovi zagrebačke tvrtke Adria Mar isporučuju se u Libiju, a u planu je izgradnja većih korveta za istog naručitelja. Da je hrvatska brodogradnja spremna raditi plovila za potrebe Hrvatske ratne mornarice, pokazalo se potkraj 2006. kad je floti Hrvatske ratne mornarice predan minolovac Korčula LM-51, izgrađen u brodogradilištu Montmontaža - Greben u Veloj Luci prema projektu Brodarskog instituta. Hrvatske oružane snage imaju vlastiti domaći sustav protuzračne obrane na srednjim visinama Strela CRO-10, ručni bacač granata 40 mm RBG-6 koji proizvodi riječki Mettalic u suradnji sa zagrebačkim Atirom, a očekuje se da za godinu-dvije počne i proizvodnja automatskog bacača granata koji će se montirati na oklopna vozila. Zagrebačka tvrtka Infomare ponudila je MORH-u cjelokupni projekt informacijskog sustava i njegove implemetacije, a nešto slično tvrtka je učinila za Ministarstvo unutarnjih poslova. Dok će domaća vojna industrija zbog svega spomenutog osigurati poslove modernizacije i opremanja Hrvatske vojske barem u idućih 20-ak godina, te povećati broj zaposlenih za nekoliko tisuća, od ove godine krenuo je i povećani priljev stranih investicija koji je primarno povezan s modernizacijom oružanih snaga i investiranjem u industriju obrane kroz offset program. Upravo je na jednom takvom vojnom projektu Đuro Đaković osigurao budućnost, jer je nedavno sklopljen ugovor s finskom Patrijom. Ministarstvo obrane i finsko poduzeće Patria te tvrtka Đuro Đaković - Specijalna vozila potpisali su 11. listopada u Ministarstvu ugovor o nabavi 84 oklopna vozila tipa Patria AMV 8x8 za hrvatske oružane snage.


Nacional

ma malo mi to djeluje pretjerano cirape gace prsluci i ostala sredstva koja imaju svoje strucno ime ali ja nisam sluzio vojsku pa ne znam
( ukinuta redovna vojna obaveza u RS)  sa tim se nesto znacajnija vojna industruja ne moze razviti ali ne kazem da to nije lose samo tesko je parirati i manjim zemljama kao sto je naprimjer Svedska ili Izrael

Hrvatska će teško proizvesti 66 tenkova za kuvajt i pritom modernizovati još 150. mislim da je već odlučeno da će uskoro da zamene M-84ke sa Abramsom, te hrvati džabe prave M-84D. Hrvatska je lepo krenula u modernizaciju vojske i iskreno zavidim hrvatiam.

"JA SAM HRVAT!"
~ Hrvat

"To je tvoj problem. I nemoj da se dereš!"
~ Kinez


Hrvati tvrde da Hrvatska postoji najmanje tisuću godina i da su oni narod tisućugodišnje kulture i euro-katoličke uljudbe (civilizacije). Takođe tvrde da nisu ni ukakvom srodstvu sa Srbima, i misle da žive u (srednjoj) Evropi. Evropa zna za Hrvate od 1941 i ne razlikuje ih od Srba. Geografski ih locira na Balkanu, a po standardu i kulturi - južno od Ugande. Kada Hrvati ne razgovaraju o Srbima, onda se prepiru o tome ko ume više i bolje da psuje na hrvatskom. Veoma su ponosni na činjenicu da je njihove psovke nemoguće prevesti na bilo koji strani jezik - jer su im psovke briljantne. Svaka je druga reč u kolokvijalnom hrvatskom - "kurac", i može da znači bilo šta - zavisno od konteksta razgovora.

Kada je Hrvatu preko glave zemlje u kojoj ga je Bog blagoslovio da živi, on ode da živi u Nemačku, u kojoj je već više Hrvata nego u samoj Hrvatskoj. Dok god živi u Nemačkoj - ne prestaje da govori kako je Hrvatska najlepša zemlja na svetu.

Istorija

Hrvatska nema istoriju, ona ima povjest. Povjest su počeli da pišu hrvatski povjesničari u sedamnaestom veku.

Geografija

Mapa Hrvatske liči na slovo S (iako neki tvrde da je to u stvari bumerang, ili čarobna banana), što takođe pokazuje kako su Hrvati vredan narod. Toliko su umorni posle rada da moraju leći i spavati još nekoliko sati svakoga dana. Ovo se dešava, naravno, svakom ako on/ona ne uspe da dobije pravu količinu narodne droge - trač kafu toga dana. Stvara se užasan osećaj "mrzi me" i "neću".
 
Dubrovnik, najverojatnije nisu sagradili Hrvati

Glavni grad Hrvatske zovu Zagreb, uglavnom naseljen studentima i ostalim vrstama ljudi koji nisu rođeni u Zagrebu. Postoji urbana legenda o ljudima koji se u stvari rađaju u Zagrebu, ali su svi svedoci nestali pod sumnjivim okolnostima. Ne postoji dokaz da su ljudi rođeni u Zagrebu u bilo kakvoj srodnosti sa dodo pticama. I, da se zna, Zagreb doim više nego 101 dalmatinca. Takođe, ne pokušavaj naći travu u Zagrebu! Svu je ispasla stoka misteriozno stigla sa istoka.

Stvarno postoje dve zemlje u Hrvatskoj, unutrašnja (aka Slavonija i Središnja Hrvatska), koja je bila deo Mađarske hiljadu godina i stoga misli da je u stvari Austrija, i priobalna zemlja (aka Dalmacija,Primorje i Istra), koja je bila deo Mletačke Republike tisuću godina i stoga misli da je u stvari Italija. Ova dva dela zavide jedna drugom; unutrašnjima se zavidi na bledoj koži i zavisnosti od kafe; priobalcima se zavidi na gostoprimstvu stranih turista i trajnom tenu. Oni nemaju ništa zajedničko osim religije (pričaju različitim dijalektima Hrvatskog) i gostoprimstva prema Srbima. Stranac može prepoznati u kom se delu zemlje nalazi samo gledanjem u lokalno stanovništvo. Ako sede ispred svojih kuća, verovatno je u Južnoj Hrvatskoj. Ako sede ispred svojih kuća, verovatno je na Islandu.

Hrvati imaju dugu istoriju otcepljivanja s kim kod da su bili ujedinjeni (Romani, Germani, Austrijanci, Česi, Mađari, Slovaci, Slovenci, Srbi, Makedonci, Montenegrinci, Bosanci, Klingonci, Štrumpfovi, Teletabisi, itd.).

Život u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se danas živi mnogo bolje nego u vreme eks-Jugoslavije. Danke Dojčland! Demokratija se vidi na svakom koraku (Kroz otvorena vrata demokratije prvo prođu lopovi - kaže Stanislav Ježi Lec, koji je bio Poljak). Možeš nesmetano obući ustašku uniformu, iđi na koncert Marka Perkovića Tompsona i pevati Jasenovac i Gradiška stara (Danke Dojčland!) i uživati u javnim tučama Torcide i Bad Blue Bojsa. Drogu možeš da kupiš baš svadge. (Nekad nam je bilo mnogo gore, danas nam je mnogo dolje - suvremena hrvatska pučka poslovica.)

Zli jezici, truli Zapad i srbokomunistička propaganda govore i pišu kako su ljudi u Hrvatskoj bez posla i novca i kopaju po kantama za smeće, terajući pri tom pse i lisice. Hrvatska vlada takve izmišljotine i laži demantuje redovno u svakom večernjem TV dnevniku (Što je više kleveta i laži - život im je miliji i draži). Gvozdena volja i duh Hrvata ih vodi napred, u snove o Četvrtom Rajhu i nemačkom standardu života.

Najveća stečevina hrvatske euro-katoličke uljudbe su slobodni izbori na kojima Hrvati mogu slobodno glasati za koga hoće. Ko će biti izabran - zavisi od toga ko i kako broji glasove.

Privreda

Privreda se na hrvatskom kaže gospodarstvo. Dolazi od ideje kako ne treba raditi nego samo gospodariti. Hrvati su, kaže ista teorija, raskrstili sa marksizmom koji tvrdi kako je rad merilo vrednosti. Otud su fabrike prestale da postoje, ili su prodane strancima. Hrana se takođe ne proizvodi nego uvozi jer se i njivama treba gospodariti a ne raditi na njima. Njive će takođe biti prodane ili će zarasti u korov. Glavne grane hrvatske privrede su:
zaduživanje u inostranstvu
uvoz
prodaja svega što se može da proda
droga
dušobrižništvo

Zaduživanje u inostranstvu je striktno u funkciji uvoza. Uvoziti samo mogu dokazani Hrvati, domoljubi i dobri rimokatolici. Po rezultatima zaduživanja i uvoza Hrvati su na samom svetskom vrhu. Glavni moto zaduživanja je: Bog i Hrvati - uzajmi a ne vrati. Država se brine za stalni dotok novca iz inostranstva. Ako zbog nečega nema novoga zajma, onda se nastoji nešto da proda kako bi uvoz nesmetano tekao. Prodaju se banke, fabrike, hoteli, telekomunikacije - dakle sve ono što zaudara na omrznuti komunizam i eks-Jugoslaviju. Cene nisu važne ukoliko hrvatski domoljub koji prodaje nešto u ime države - pri tome dobro zaradi. Svako ko nema mesta u vrlo unosnom biznisu zaduživanja, uvoza, ili pomenute prodaje, može se okrenuti biznisu sa drogom - bilo kao potrošač, bilo kao snabdevač. Ovaj biznis je toliko popularan da su u njemu kao snabdevači aktivni policija, vojska, popovi, učitelji. Potrošači su uglavnom omladina, ratni veterani i ostali deo nezaposlenog stanovništva. Dušobrižništvo je inovativna grana hrvatske privrede koju je uvela rimokatolička crkva kao zakonita naslednica komunističke partije Hrvatske, znane pod imenom SKH. Dakle, svaki građanin nezavisne hrvatske države mora platiti porez crkvi. Zauzvrat, crkva (rimokatolička) se brine o dušama svih hrvatskih građana nezavisno od njihove političke, nacionalne i verske pripadnosti. Crkveni je blagoslov potreban kad se rodiš, pođeš u školu, pođeš na studij bilo čega, tražiš posao, slaviš Božić (Ko bi reka da je bilo lani, da će Božić slavit partizani!). Kad umreš, proveriće se jesi li, kao dobar Hrvat i katolik, dolazio redovno na misu i koliko si ostavio u škrablicu. Pa tek onda tvoji najbliži mogu očekivati opelo i misu zadušnicu za tebe.

Uspesi hrvatskoga gospodarstva su ogromni:
Dug = 31 milijarda eura polovinom 2007 uz kamatu od 10.7%. (Neki Guste Santini tvrdi kako je realni hrvatski dug oko 35 milijardi eura [1]- ali tome ne treba verovati - sumnja se kako je ovaj nesrećni Guste neki srbo-četnik. Vrlo je verovatno kako će ovaj Guste ipak biti u pravu sledeće godine.)
Zahvaljujući uvozu cene su stabilne i na svetskom nivou. Plate su čisto hrvatske koje većini stanovništva garantuju uspešno gladovanje uz redovan blagoslov matere crkve.
Prodalo se dosta ali ima još toga dosta da se proda - ostale su šume, reke, njive, Jadransko more.
Broj ovisnika od droge je oko 250 000 i raste svakim danom.
Rimokatolička crkva je sagradila veliki broj crkava sa pozlaćenim tornjevima, dobila nazad sve što joj je pre nije bilo oduzeto.

Kultura
 


Krleža je jednom ustvrdio kako je kultura nešto što ne postoji kod Hrvata. Pročitajte ostatak teksta kako biste videli koliko je Krleža bio u zabludi.


Narod

Hrvati su veoma gostoljubiv i prijateljski narod (što nikako ne važi za Slovence ili Srbe - za neprijateljstvo prema njima postoje "povijestni" i "uljudbeni" razlozi). Svi su Hrvati pobožni, idu redovno u crkvu, mole se bogu i misle kako Bog nije na nebu nego je sišao na zemlju a živi u Rimu i da će se jednog dana "osobno" pojaviti u Međugorju ili u Mariji Bistrici. Svi Hrvati razumeju strane jezike. Na primer, ako ih upitaš "Do you speak English", ili "Sprechen Sie Deutsch?" ili "Parlez-Vous Français?" - dobićeš ljubazan, jedinstven i jasan odgovor "Ne!" sa pogledom uprtim u tebe (Jeli me ovaj zajebava ili je stvarno Englez-Nijemac-Francuz). Sasvim slučajno 40% muškaraca u Hrvatskoj se zove "Ante". (Živija nam Ante - prezime mu znate!) Sasvim slučajno je da su se dva oca hrvatske nacije zvala Ante - pa je razmljiva i gorepomenuta slučajnost. Solidarnost je među Hrvatima postala poslovična: "Ja sam tebi brate tada pomogo, a ti meni ovako sad!" Svi Hrvati veruju kako celi svet zna da je Nikola Tesla - Hrvat, hrvatski jezik nije iskvareni srpski a kravata - originalni hrvatski izum.

Jezik

Verovali ili ne, u Hrvatskoj je zvanični jezik hrvatski. Strancima se, interesovalo to njih ili ne, uporno objašnjava kako je hrvatski jezik potpuno različit od srpskog. Na primer, Englezu se objašnjava kako se čaj (tea) kaže na hrvatskom ćaj. Prihvati objašnjenje bezuslovno i ne očajavaj. Ako već znaš srpski, biće ti vrlo lako da naučiš hrvatski. Prelistaj malo zagrebački Večernji list, pokupi ne više od sto reči koje ti se čine čudne ili nerazumljive, izmisli još par novih - sledeći pravilo koje si koristio da 'prevedeš' čudne i nerazumljive reči iz Večernjeg - i ti si ekspert. Ako imaš priliku da koristiš ovako stečeno znanje - ne usteži se. Ispusti samoglasnike gde god misliš da još možeš samoga sebe da razumeš. Na primer - ako hoćeš da upitaš Hrvata: "Zašto nisi došao" onda prosto reci - Z'k'j n's' doš'. Ne zaboravi da na kraju svakog pitanja dodaš obavezno "ne", svako "č" zameni sa "ć" i nikad ne upotrebi reči "hljeb" ili "ostrvo" - sem ako nisi Slovenac. Pozdravi uvek sa "Bok" ili "Bok stari-stara" i poželi "Dobar tek" onome ko jede.

Nikako ne zaboravi da je hrvatski jezik postao nezavisan od srpskog i nije više srpsko-hrvatski, da se menja povećanom čestoćom a razume i prihvata (kod samih Hrvata) smanjenom brzoćom. Kupi si košarkaške tenisice i navijaj za žensku nogometnu hrvatsku momčad ako igra neku tekmu u inozemstvu. (Jebi si mater, izbornik, opet smo izgubili)

Reč "kurac" je zajednička i srpskom i hrvatskom - razlika je samo u "uporabi". "Uporabi" "kurac" kad psuješ, kad nisi siguran da li je neka srpska reč još uvek u "uporabi" u hrvatskom i koristi je umesto srpske uzrečice "bre". Na primer - u kafani umesto "Jeli, bre, hoću li ja već jednom biti poslužen kafom?" reci - "Ej ti, kurče, gdje je ta kavica što sam je već platio?" Ako se nađeš sa Hrvaticom u krevetu - "uporabi" nježnik ili čvrstnik - ovisno o temperamentu i godinama tvoje partnerice.

Iza svega ovoga što je već napisano je korijensko-natražnjačka teorija koja se najbolje objašnjava jednom jedinom rečenicom na čistome hrvatskom jeziku - Nemoj me činit smijat.

Muzika

Kažu da je hrvatska muzika u najmanju ruku - dobra - bar u susednim zemljama (osim u Mađarskoj i na Marsu, čiju građani uopšte ne razumeju hrvatski, ali uživaju u samoj muzici). Lokalna tradicionalna muzika se čuje po kafanama (jer su Hrvati uvek tamo) i po prirodi je horska, uz pratnju nacionalnog klap-klap instrumenta tj. udaranja dlana o dlan - od čega bez sumnjne potiče i ime ove muzike - klapa. Sledeći nacionalni instrument je tamburica, koja se inače u Hrvatskoj zove prim, i na kom obično sviraju uspaljeni homoseksualci. Posebna je institucija i proizvod Domovinskog rata bio Mile Krajina, hrvatski narodni pesnik i guslar čije je prezime u stvari Krapina. Ostao je upamćen po svojim mnogobrojnim pesmama a posebno po onoj - "Predsjednika i Bogu je žao/Da nastavimo gdje je Tuđman stao". Drugi znameniti čovek hrvatske muzike, odmah iza hrvatskoga barda Krapine, je Marko Perković Tompson. Nadimak "Tompson" je dobio po pušci marke "tompson" sa kojoj se je slikao jednom za vreme poslednjeg balkanskog rata. Najčuvenija mu je pesma "Jasenovac i Gradiška stara" koju su, kako on kaže, pevali "naši" dedovi. Kaže nema ništa zajedničko sa ustašama (osim ove pesme i U-domoljublja) ni sa vernom mu publikom koja se redovito oblači u ustaške uniforme. Osim pesmom, svoje domoljublje i "kršćanstvo" iskazuje slikom sa mačom u ruci. Neke već zaboravljene grupe (koje uporno najavljuju svoj kambek, tj. povratak - mada ih niko više ne želi slušati), kao što je Prljavo Kazalište, još uvek krstare zemljom pevajući već zaboravljene pop-rok balade. Izgleda kako neki ljudi se ne mogu pomiriti sa činjenicom da su već odavno "u kurcu" (fraza koju koriste i Hrvati i Srbi a koja označava stanje u životu/mišljenju kao što su depresija, nemaš posao, a već si prešao tridesetu, i još uvek živiš sa roditeljima)

Ali, daleko najvažniji izraz hrvatske muzikalnosti je - "Sviranje kurcu". Ipak, najpopularnija muzika u Hrvatskoj je srpski turbo-folk: Baja Mali Knindža, Ceca, TarmiRićmi, Dara Bubamara, Mile Kitić, Sinan Sakić, itd. Većina Hrvata će to negirati pozivajući se na tisućugodišnju hrvatsku kulturu, glasovitog hrvatskog kompozitora van Betovena, još neprevaziđenu hrvatsku rok grupu Bitlse, itd, itd.

Običaji

Najoriginalniji i najnoviji običaj koji dolazi iz Hrvatske je - hrvatsko rukovanje. Osoba se "rukuje" sa drugom osobom gurajući joj srednji prst u analni otvor. Ovaj je običaj prvi praktikovao hrvatski domoljub i dobar rimo-katolik Joso Mraović iz Gospića. "Rukovana" osoba je bila američka košarkašica Iliša Garet. Sudija Milanović je u Gospiću sudski potvrdio ovaj čin komunikacije između dve osobe kao rukovanje. Dakle, jasan dokaz da je Hrvatska kulturno pozicionirana južno od Ugande.

Sport

Hrvatska je izuzetna sportska nacija. Najveći uspeh ove nacije u istoriji njenog postojanja su 26 medalja na specijalnim olimpijskim igrama (mentalno retardiranih) u Groningenu 2000. Još više je Hrvatska poznata po svojim navijačima čiji su najveći sportski uspesi - svastika u Livornu, razbijeni izlozi i automobili u Austriji i redovne masovne tuče navijača Torcide i Bad Blue Bojsa.

Najpoznatija hrvatska sportistkinja je bez sumnje Janica Kostelić. Njezina velika guzica je glavni razlog zašto se ona spušta niz brdo tako brzo. Ali velika guzica i upotreba druge vrste štapa, puno manjeg i nježnijeg, učinili su da Janica napusti skijanje. Janica ima brata Ivicu, koji je takođe skijaš. Strance zbunjuju dve stvari - njihova ženska imena i muške face.

Vrlo je zanimljivo primetiti da Hrvati slave poraz bilo koga srpskog tima ili sportiste kao njihovu sopstvenu pobedu - i kad srpski protivnik nije ni Hrvat ni hrvatski tim.

Ali, u samoj zemlji i među običnim svetom, najpopularniji sportovi su kafenisanje, pušenje i trač. Sva tri sporta zahtevaju mnogo svakodnevnog treninga. Zbog toga se kafeniše, puši i trača na svim mogućim mestima i u svako doba, a posebno u radno vreme kada Hrvati redovno ostavljaju posao za račun ove vrste treninga i sporta.

Sledeći po popularnosti sport u Hrvatskoj je "lokanje" piva po birtijama i kafićima što navodi strance da pomisle kako su Hrvati i Česi u nekom genetskom srodstvu. Najodaniji tom sportu su starci i tinejdžeri koji sede po ceo dan u birtijama i kafićima pijući pivo i bareći neuspešno kelnerice.



 

Како смарају ове теме о хрватској! 

KARLOVAČKA TVRTKA PRODUKT OSVAJA
SVIJET SUPERKVALITETNIM ORUŽJEM
Hrvatski pištolji za američke specijalce
Danas je HS 2000 jedan od dva najprodavanija pištolja u SAD-u s tendencijom da u idućih nekoliko godina u potpunosti preuzme svjetsko tržište - Trenutačno ga već upotrebljavaju i neke američke specijalne jedinice, koje se nalaze u Iraku i Afganistanu

Malo komu je poznato da je, samo u 13 godina otkako postoji, karlovačka tvrtka HS Produkt sa svojim pištoljem HS 2000 postala jedna od vodećih u svijetu, nadmašivši tako i mnogo poznatije proizvođače. Nije pretjerivanje. Danas je HS 2000 jedan od dva najprodavanija pištolja u SAD-u s tendencijom da u idućih nekoliko godina u potpunosti preuzme svjetsko tržište pištolja. U samo dvije godine HS 2000 brojem prodanih primjeraka, većim od 50 tisuća, daleko je nadmašio u svijetu mnogo poznatije tvrtke poput Valthera, Berette i Heckler&Kocha.
Ostvarenje "hrvatskog sna" vlasnici tvrtke Ivan Žapčić i Marko Vuković, te direktor HS Produkta Željko Pavlin, ponajprije mogu zahvaliti vrhunskom proizvodu, ugovoru koji su potpisali s američkim partnerom Springfield Armory, ali i svojoj upornosti, znanju, skromnosti i samozatajnosti. Pomalo nevoljko pristali su na razgovor s novinarima Slobodne Dalmacije: nije im stalo da budu u središtu medijske pozornosti, a za razliku od američkih, kažu, imaju i loših iskustava s nekim hrvatskim novinarima. Pri tom nam pokazuju naslovnice najuglednijih američkih časopisa, specijaliziranih za oružje, poput "Guns&Ammo" i "American Handgunner", u kojima su glavne stranice posvećene upravo hrvatskom pištolju.
Hit na tržištu

Direktor Željko Pavlin u proizvodnom pogonu pištoljaNo, činjenica da je jedna mala tvrtka uspjela napraviti svjetski tržišni hit, probiti se na najzahtjevnije i konkurencijom najžešće tržište i Hrvatsku dovesti na sam vrh svjetske proizvodnje pištolja, govori sama po sebi.
— Izlazak na zapadno tržište za bilo koju tvrtku u Hrvatskoj znači da morate imati vrhunski proizvod, a mi smo to imali. Domaće tržište bilo je poprilično zasićeno pištoljima i smatrali smo da nam je jedina šansa izići na svjetsko tržište — uvodi nas u priču o uspjehu HS Produkta direktor Željko Pavlin. Krajem 90-ih stručnjaci u tvrtki napravili su analizu svih pištolja u svijetu. Kao svjetski trend tada se pojavio prvi polimerni rukohvat, pa su u HS Produktu u suradnji s institutima u Hrvatskoj i Fakultetom strojarstva i brodogradnje, korisnim savjetima iz MORH-a, a najviše svojim razvojem, uspjeli napraviti originalnu recepturu. Početkom 2000. godine proizveden je novi pištolj, koji je svojim konstrukcijskim rješenjima, malom težinom i velikom pouzdanošću pri rukovanju dobio ponajprije priznanja struke - vojske i policije.
— Situacija na tržištu pištolja u svijetu specifična je: možete izići s jeftinim, lošim proizvodom i uz potporu države pokušati se plasirati na tržišta nekih nezahtjevih zemlja u svijetu npr. istočnog bloka ili u afričke zemlje. No, tu je upitan i uspjeh i ekonomska isplativost. Ali ako ste uvjereni da imate vrhunski proizvod, najbolje je krenuti na američko tržište, gdje je i najjača konkurencija. Ako tamo napravite uspjeh, onda nećete imati problema s prodajom bilo gdje u svijetu", napominje Pavlin i nastavlja:
"Da smo krenuli prvo na europsko tržište, morali bismo osvajati zemlju po zemlju. Problem je i u tome što svaka europska zemlja maksimalno štiti svoje proizvođače oružja bez obzira na cijenu i kvalitetu. Nema šanse da će talijanska vojska i policija imati bilo koji drugi pištolj osim berette, Njemačka valther ili heckler&koch, Austrija glock, bez obzira na to što je naš HS 2000 po svim testiranjima višestruko bolji. SAD je u tom smislu najotvoreniji, ali je tu i najjača konkurencija. Međutim, uspjeh koji napraviš u Americi, referenca je za cijeli svijet!"
Prvi ugovor HS Produkt sklopio je 2000. godine s američkom tvrtkom Intrac Arms Int, kada je isporučena i prva količina od 10 tisuća pištolja. No, pokazalo se HS Produkt ima izuzetno dobar pištolj, ali da tvrtka Intrac nema dovoljo razgranatu mrežu trgovina, pristup vojnim i policijskim institucijama, putem kojih bi mogla napraviti veći proboj na američko tržište.
Milijuni za reklamu

— Imali smo sreću što su nas već s prvim prodanim primjercima ljudi uočili i da je HS 2000 od početka slovio kao izuzetno kvalitetan pištolj. Uočila nas je tako i jedna od najpoznatijih tvrtki za proizvodnju kratkog i dugog pješačkog naoružanja Springfield Armory, koja u SAD-u, kao najstarija predstavlja sinonim za tradiciju i kvalitetu — napominje Pavlin. Nakon što su godinu dana ispitivali HS 2000, pozvali su ih na razgovor i jedno što ih je zanimalo bio je odgovor na pitanje koliko brzo hrvatska tvrtka može reagirati na zahtjeve tržišta.
— Rekli su nam: "Da nismo sigurni da imate vrhunski proizvod, uopće ne bismo došli do vas" — prisjeća se Pavlin. Već te 2001. godine HS Produkt potpisao je ugovor sa Sprinfieldom na 15 godina. Koliko vjeruju u hrvatski pištolj dovoljno govori i činjenica da je Springfield prošle godine u reklamu ukupno uložio dva milijuna dolara, od čega milijun dolara za HS 2000, dok u 2004. godine samo u reklamu hrvatskog pištolja planiraju uložiti čak tri milijuna dolara, što je definitivno najveći iznos uložen u reklamu nekog pištolja u SAD-u.
Jedan od marketinških trikova bio je i novi naziv za HS 2000. On se, naime, na američkom tržištu pojavljuju pod nazivom SA-XD (Springfield Armory - Extreme Duty).
— Željelo se time istaknuti da naš američki partner stoji iza tog projekta, da daje doživotno jamstvo i da stoje iza kvalitete. Kratica XD znači da se radi o pištolju za službene svrhe, koji može proći najekstremnije uvjete. Naime, mi smo od samoga početka ciljali na vojno-policijski segment. Svugdje u svijetu, a naročito u SAD-u vrijedi nepisano pravilo da ako vrhunske specijalne postrojbe policije ili vojske upotrebljavaju neko oružje, onda i civili smatraju da je to nešto vrhunsko. Testiranja oružja u tim institucijama vrlo su rigorozna, opsežna, duga i temeljita i odabiru se samo najbolji primjerci, osobito u SAD-u cijena nije presudni faktor, nego kvaliteta — pojašnjava Pavlin.
Iako u najvećoj mjeri trenutačno količinom pokriva civilno tržište, sve veći broj policijskih departementa poput onih u New Yorku, Salt Lake Cityju i Chicagu zainteresirano je za uvođenje upravo tog pištolja, a veliko zanimanje pokazali su i FBI, američka pravosudna policija te zaštitarske agencije.
— U posljednjih godinu i pol prisutni smo na nekoliko velikih tendera u SAD-u, gdje smo u najužem odabiru. To su konkretno ugovori za graničnu službu, FBI, civilne pilote i air marshale, novu službu osiguranja u zrakoplovima uvedenu nakon 11. rujna — ističe Pavlin. Iako službeno još nisu prisutni u američkoj Hrvatski pištolj krasi naslovnice svjetskih revija za oružjevojci, HS-ov pištolj već upotrebljavaju neke američke specijalne jedinice, poput jedinica koje se trenutačno nalaze u Iraku i Afganistanu.
— Mi smo u posljednje dvije godine udeseterostručili proizvodnju. Do 2000. godine imali smo oko 120 zaposlenih radnika, a sada ih imamo više od 400. Uskoro nam dolaze i novi strojevi, pa ćemo već ove godine zaposliti još 100 do 200 novih radnika. No, bez obzira na povećanje proizvodnje, to još nije ni približno dovoljno da bismo zadovoljili potrebe američkog tržišta, a kamoli još tržišta u ostatku svijeta — ističe Pavlin, napominjući kako su još tijekom prošle godine krenuli u kupnju nove opreme i strojeva, obuku ljudi ..., investiciju vrijednu 100 milijuna kuna. Novom opremom, među kojom se nalaze i strojevi za kovanje cijevi, HS Produkt riješit će i dosadašnji problem njihova uvoza, čime će, smatra Pavlin, osigurati i stratešku neovisnost države o uvozu za kompletnu paletu pješačkog naoružanja. No, sve se čini, kako je to ujedno i strateški plan za ulazak u proizvodnju jurišne puške, što Pavlin ne negira. Ističe kako tvrtka već razvija vlastiti prototip puške, ali da će u idućih nekoliko godina u suradnji sa Springfieldom vjerojatno krenuti u proizvodnju puške koja bi se isporučivala isključivo na američko tržište.
Četrdeset modela

— Ove godine praktično prelazimo sa serijskog u masovni način proizvodnje. I kada to sve profunkcionira, postat ćemo druga tvrtka u svijetu po broju proizvedenih pištolja. Trenutačno proizvodimo 40 modela pištolja, od čega su tri modela osnovna, u tri kalibra. Naša je strategija da svake godine predstavimo jedan novi model, uz to da svaka tri-četiri mjeseca na tržište "izbacimo" poboljšanu inačicu. To je jedini uvjet kako opstati na svjetskom tržištu — ističe Pavlin.
Iako su na europskom tržištu prisutni tek u nekoliko zemalja, u osvajanje tog tržišta namjeravaju planski ući u drugoj polovici 2005. godine.
— U planu nam je da posao koji smo počeli u SAD-u, gdje smo se u godinu-dvije etablirali kao vodeći proizvođač, proširimo na Europu, pa onda i cijeli svijet. Smatramo da ćemo u idućih pet godina postati apsolutno jedno od najpoznatijih imena u svijetu, a sigurno i najpoznatiji hrvatski proizvod — uvjereno najavljuje ambiciozne planove direktor HS Produkta.

Izvor: slobodna Dalmacija

Ulazak u NATO savez i ukidanje vojnog roka ce doprinjeti Hrvatskoj da napravi od svoje vojske jos bolji i profesionalniju....iskustva imaju mnogo, sto iz rata u Ex Yu tako i na drugim podrucijima na svijetu...

Uglavnom NATO ce doprinjeti da se i na razini vojske Hrvatska dobro razvija!

Комби јел ти ово познато? 

Ovo ti je najace .... u Njemackoj zivi oko 250.000 Hrvata....daleko od toga da je vise nego u Hrvatskoj....a ovo da je Hrvatska Hrvatu najlijepsa zemlja mozes za svakog stranca pisati, svaki Srbin ce reci da je njemu Srbija nalijepsa, tako i Bosanac za Bosnu i Slovenac za Sloveniju i Crnogorac za CG....

"smaraju" sve teme o bilo kome ko pokušava da napreduje na bilo koji način 

Ljudi se trude da napreduju, a u Mega-Giga-Velikoj Srbiji vreme stoji....