U prvoj godini svojega života dijete najviše raste i razvija se. U tom periodu djetetu moramo osigurati pravilnu prehranu! Dijete mora spoznati nove vrste i nove okuse hrane, te usvojiti zdrave prehrambene navike.Svaki roditelj uz stručno mišljenje liječnika treba odlučiti da li će dijete hraniti majčinim mlijekom (ono je ujedno i najzdraviji način prehrane) ili ne.

Ukoliko ne, u tom slučaju se mora točno odrediti vrsta dohrane (koja vrsta hrane) i kada.
   
U prvoj godini života djetetova prehrana ima tri razdoblja:

1.Mliječna prehrana (prvih 4 do 6 mjeseci)
2. Dohrana(miješana prehrana) između 4 i 6 mjeseca
3. Postepeno se prelazi na prehranu sa svim vrstama i okusima hrane koju konzumiraju odrasle osobe (od 10 mjeseca
nadalje)   

Što je mliječna prehrana dojenčadi?   

Prvenstveno se to odnosi na dojenje majčinim mlijekom, ili konzumiranje dvovrsne prehrane (dojenje uz dohranu dojenačkim mlijekom, u slučajevima kada majka nema dovoljno vlastitog mlijeka) ili hranjenje dohranom (dojenačkim mlijekom).   

Dojenje   

Tek rođeno dijete je do svoje prve godine dojenče, te nam taj naziv govori koja je njegova osnovna hrana – majčino mlijeko. Ono je najbolji način hranjenja i nema tih preparata koji bi ga mogli zamijeniti, jer ono u potpunosti zadovoljava sve potrebe za normalan rast i razvoj, svojim sastavom prilagođeno je potrebama dojenčeta. Djetetu koji siše dovoljnu količinu majčinoga mlijeka nije potrebno davanje dodatne količine tekućine (vode) jer je voda jedan od glavnih sastava u mlijeku. Mlijeko osim vode sadrži i ugljikohidrate, bjelančevine, vitamine, minerale, enzime te imuno aktivne tvari koje povećavaju otpornost djeteta protiv različitih infekcija (probavnih) te su preventiva u nastanku raznih alergija. Mnoga moderna istraživanja su dokazala da su djeca koja su se hranila isključivo majčinim mlijekom inteligentnija te da bolje vide u odnosu na djecu koja nisu. Dojenje ne osigurava samo hranu djetetu već i pruža osjećaj zaštite, ljubavi, brige majke prema djetetu.
S dojenjem treba započeti odmah nakon poroda i prvih dana bi trebalo biti što češće, te će se na taj način mliječne žlijezde poticati da proizvode što više mlijeka.
Dojenče je dvovrsno hranjeno ukoliko mu majka uz svoje vlastito mlijeko dodaje i neko od dojenačkih mlijeka (mora biti primjereno dobi i težini djeteta) koje majka ne može davati na svoju ruku nego se mora konzultirati sa liječnikom. Liječnik će pratiti kako dijete napreduje da li se razvija i raste i dobiva na težini, te na temelju toga procjenjuje da li je dvovrsna prehrana uopće potrebna ili nije.

Hranjenje dojenačkim mlijekom   

To je način umjetne prehrane kojim ćemo hraniti dijete ukoliko majka ne može ili postoje slučajevi u kojima ne želi dojiti. Dojenačka mlijeka su industrijski pripremljena na bazi kravljeg mlijeka, u kojima je sastav i količina masi, ugljikohidrata, bjelančevina, minerala i vitamina prilagođen majčinom mlijeku. Razlikuju se takva mlijeka početna s kojima dojenče hranimo do napunjenih 4 i 5 mjeseci, te prijelazna dojenačka koje preporučujemo nakon napunjenog 4 mjeseca života (u njima je veća koncentracija masti i bjelančevina ), te su dodani ugljikohidrati (škrob, maltodekstrin) ,te minerali i vitamini. Modernim tehnologijma neka dojenačka mlijeka su obogaćena prirodnim prebioticima, koji potiču rast pozitivnih bifido bakterija i time sprečevaju infekcije probavnog sustava, i podižu imunitet dojenčeta. Upravo ta dojenačka mlijeka su se pokazala izuzetno dobrim proizvodom za dojenčad koja ima probavne probleme (zatvor, grčevi i nadutost).   
Kravlje mlijeko je odlična hrana za bebe od krava ali ne i za bebe ljudi.

Ono sadrži previše bjelančevina i minerala koji predstavljaju veliko opterećanje za bubreg dojenčeta koji se jos razvija; premalo nezasićenih masnih kiselina (oleinska,linolna,linolenska) nužnih za normalan rast i razvoj, premalo vitamina C, E i joda; premalo željeza; bjelančevine iz kravljega mlijeka mogu uzrokovati razvoj alergija na to isto mlijeko jer su nerazgrađene.
   
Što je to dohrana?   

To je miješana prehrana, dakle sve ono čime se dojenče hrani a nije mlijeko. S njom se ne bi trebalo početi prije kraja četvrtog mjeseca života, a moralo bi se početi najkasnije do navršenog šestog mjeseca života (poslije toga perioda samo mlijeko ne može zadovoljavati sve rastuće potrebe djeteta za raznovrsnom hranom). Dijete postepeno treba upoznavati sa novim i još njemu neistraženim namirnicama. Postepeno znači u razmacima od po nekoliko dana da bismo vidjeli kako ih dijete podnosi (preporučljivo je 1-2 puta tjedno). Nove namirnice je preporučljivo unositi ovim redom; voćni sokovi, voćne kašice, povrće, žitne kašice na mlijeku, meso i riba. Djeci kojoj bliži krvno srodnici u obitelji imaju alergije, nove se namirnice uvode znatno kasnije s agrumima, jajima, ribom, dok s komercijalnim kravljem mlijekom i glutenskim žitaricama ne bi trebalo početi prije kraja prve godine života.

Voće:

Namirnica bogata vitaminima, mineralima i vlaknima koji su nužni za pravilnu probavu. Voće je nezaobilazni izvor energije u organizmu. Dojenčetu ga smijemo staviti na jelovnik tek nakon 4 mjeseca života. U počecima u mliječne obroke dodajemo voćni sok, a kasnije i voćnu kašicu (pripravljamo lagani frape). Voće bi trebalo davati djetetu u prijepodneva, zbog mogućnosti nastajanja neželjenih reakcija na novu hranu. Konzumiranje agruma (limuna, naranče, grejpa i mandarine) bi trebalo izbjegavati u obiteljima koje boluju od raznoraznih alergija.
   
Povrće:

Sadrži puno vitamina, minerala, vode i balastih tvari, koje su od iznimne važnosti za pravilnu i redovitu probavu. S povrćem bismo dijete trebali upoznati nakon navršenih pet mjeseci, i to najbolje u vrijeme ručka sa konstantnim povećanjem količine u slijedećim tjednima do trenutka potpune zamjene jednog mliječnog obroka.
   
Žitarice:
    
Čine važan izvor ugljikohidrata, vitamina B skupine i biljnih bjelančevina.Prehranu dojenčadi obogaćujemo njima jer su važan izvor energije, u trenutku kada mliječni obrok nije više dovoljan da bi dijete bilo sito. Namirnice ovoga tipa koje ne sadrže gluten dodajemo u prehranu djeteta koje je staro između 4 i 6 mjeseci (rižu i kukuruz), a one koje sadrže (pšenica, ječam, raž) tek nakon navršenog šestog mjeseca i u nekim zemljama tek nakon prve godine života.Dojenčetu bi trebali davati žitno-voćni obrok u jutarnjim satima, a žitno-mliječni u popodnevenim i večernjim.
   
Meso i Riba:
   
Čine važan izvor željeza, životinjskih bjelančevina i vitamina B skupine. Meso bi se trebalo naći na dječjem jelovniku tek nakon navršenih 6 mjeseci života (bijelo pileće i pureće, mladu teletinu), bijelu ribu tek nakon 9 mjeseca, a plavu nakon navršene godine dana života.
   
Jaje:
   
Tvrdo kuhani žumanjak dojenče smije konzumirati tek nakon navršenih 9 mjeseci, a bjelanjak tek nakon godinu dana. U prehranu se treba dodavati postepeno, kao dodatak povrću u iznimno malim količinama, i tek nakon dva mjeseca takvog konzumiranja dojenče može dobiti jednom tjedno i cijeli žumanjak.   
S obzirom da dojenče brzo raste i razvija se , njegov sićušan organizam ima trajnu potrebu za vitaminima i mineralima koje dodajemo svakodnevno u prehrani. Od vitamina C i D, od minerala željezo i fluor. Vitamin D je od izuzetne važnosti za poticanje iskorištavanja kalcija i fosfata iz hrane putem probavnog trakta. Stabilna koncentracija tih iona u plazmi nužna je za normalnu funkciju podražajnih stanica i mineralizaciju kosti i njegov nedostatak može  rezultirati bolešću (rahitisom).

Dodaci vitamina i minerala:   

Dojenačka prehrana je oskudna vitaminom D, stoga ga je potrebno dodavati u svakodnevnoj prehrani. U drugoj godini tijekom zimskoga perioda djetetu je potrebno dodavati taj vitamin u prehrani obavezno s dovoljnom količinom kalcija (mlijeko i mliječni proizvodi) te bi dijete trebalo boraviti na svježem zraku. Vitamin C ima značajnu ulogu u metabolizmu glukoze, željeza, razgradnji kolesterola, nekih aminokiselina te sudjeluje u stvaranju eritrocita. Majčino i industrijska mlijeka koja su obogaćena vitaminom C zadovoljavaju djetetove potrebe prvih šest mjeseci.   
Željezo je od iznimne važnosti pri prijenosu kisika i elektrona, najviše ga ima u hemoglobinu, posljedica nedostatka je anemija. Dojenče do navršene jedne godine života treba unijeti u organizam oko 10 mg željeza dnevno. Da ne bi dijete oboljelo od slabokrvnosti potrebno je; dojiti majčinim mlijekom najmanje pola godine ili ga hraniti obogaćenim kupljenim mlijekom za dojenče; uvesti dohranu između 4 i 6 mjeseca života i hraniti ga žitaricama koje sadrže željezo (meso, riba….) i vitamin C (limun, rajčica, naranča….). No nužno je i djetetu kojega majka doji vlastitim mlijekom u periodu koji je dulji od šest mjeseci, dodavati željezo.   
Fluor ima funkciju koja je od iznimne važnosti za zdravlje zubi, flor se ugrađuje sam u caklinu i remineralizira ju i to sve u svrhu antibakterijskog djelovanja. Ukoliko je koncentracija florida u vodi manja od 30 mikrograma na 100 ml (takva je u cijeloj Hrvatskoj) potrebno je dodavati fluor djetetu u hranu. Nutricionisti preporučaju dnevno uzimanje tableta natrij-fluorida po 0.25 mg od navršenih 6 mjeseci do druge godine života. S tri dvije, a s četiri do pet godina tri tablete, a od šest godina jedna tableta od 1 mg na dan, te je obavezno koristiti zubne paste s fluorom i redovita higijena poslije svakog obroka radi preventive u borbi protiv karijesa.

KAŠICA OD BANANE

Sasvim je neshvatljivo zašto roditelji sve češće kupuju gotove kašice od banana za svoje bebe, kad je banana voće koje se izuzetno lako pretvara u kašicu. Pri tom gotove kašice sadrže malu količinu prave banane, uglavnom su to mješavine drugih sastojaka i arome banane. Ako vaša beba tek počinje konzumirati ovo voće onda u kašicu dodajte malo kupljenog ili majčinog mlijeka , tako da kašicu razrijedite.


1 oljuštena zrela banana
kupljenog ili majčinog mlijeka

Bananu oljuštite i usitnite je, pa je malo miksajte mikserom ili je jednostavno stavite u sokovnik. Kašicu od banane par trenutaka zagrijavajte na pari da bi otpustila sto više soka. Po potrebi je razrijedite kupljenim ili majčinim mlijekom i nahranite vašu bebu.

Kašica od jabuke

1 jabuka

Jabuku oljuštite, očistite i nasjeckajte na manje komade, pa stavite u posudu i nalijte vode da omekša. Kuhajte sve dok jabuka ne omekša i dolijevajte vodu po potrebi. Jabuku ocijedite i podrobite viljuškom dolijevajući vodu u kojoj se jabuka kuhala i to onoliko koliko je potrebno da dobijete laganu kašu.

Možete dodati žitarice ukoliko je beba starija. Konzultirajte se s Vašim pedijatrom da li smijete bebi dodati malo cimeta, koji je izuzetno zdrav za organizam!

Kašica od breskve

100 gr sušenih breskvi
2 šalice mješavine soka od jabuke i vode

Kuhajte breskve u mješavini vode i soka dok ne provrije. Tada maknite sa vatre i ostavite da odstoji 15 minuta. Stavite u sokovnik breskve i dio mješavine vode i soka i napravite laganu rijetku kašicu. Ukoliko nije dovoljno rijetka dodajte još mješavine uu kojoj su se kuhale breskve. Ako je smjesa prerijetka dodajte malo žitarica.

Kašica od borovnice &banane i jogurta

1 šalica borovnica
1 cijela banana
1 šalica jogurta
2 žlice pšeničnih klica

Bananu isjeckajte na kolutiće. Borovnicu stavite u pećnicu i pecite sve dok ne nastane sok. Stavite bananu, borovnice i jogurt u mikser i napravite kašu.

Ukoliko je beba starija, u kašicu dodajte pšenične klice.