Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 15:20:26
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Hormoni - Bioregulatori  (Pročitano 3174 puta)
17. Dec 2005, 06:16:48
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Hormoni su organska jedinjenja razlicite hemijske prirode, koji djeluju u mali kolicinama. NJihovo djelovanje je specificno pa nedostatak dovodi do karakteristicnih pro-mjena u organizmu. Rijec hormon potice od grcke rijeci koja znaci "nadraziti" ili staviti u "pokret, pokrenuti".

Covjekov organizam se sastoji iz veceg broja organa, a organi iz raznih tkiva i celija posebne gradje. Da bi organizam dobro funkcionisao, potrebna je dobra medjusobna uskladjenost raznih procesa, koji se cesto odvijaju u raznim medjusobno udaljenim tkivima i organima. Da bi se ovakva koordinacija ostvarila, neophodan je prenos potrebnih "poruka" od jednog do drugog organa, od jednog do drugog mjesta u organizmu. Prenos ovih "poruka", ostvaruje se posebnim signalima nervnog i endokrinog sistema. Ovi sistemi, iako se po mnogo cemu medjusobno razlikuju, imaju osobinu da sintetizuju i izlucuju posebna hemijska jedinjenja. Ova se jedinjenja prema potrebi prenose do nekog drugog dijela organizma i predstavljaju "poruke". Ovakva jedinjenja nazivaju se hemijski glasnici. Hemijski glasnici, koje sintetizuju neuroni cine neuro-hormone, a druge posebne celije sintetizu-ju "klasicne" hormone.

Hormoni se krvlju prenose do mjesta gdje treba ostaviti "poruku", to jest do mjesta djelovanja. To su posebna tkiva, specificna za svaki hormon, tzv. ciljana tkiva. Na celijama ciljanih tkiva nalaze se specificne molekulske strukture, receptori. Oni se mogu nala-ziti i u samim celijama. Hormoni "pronalaze" ciljana tkiva "prepoznavajuci" svoje re-ceptore, reaguju sa njima na specifican nacin i nizom hemijskih reakcija izazivaju meta-bolicki efekat u celiji.

PODJELA HORMONA:
prema zlijezdama u kojima se sintetisu
prema hemijskoj strukturi

Prema zlijezdama u kojima se sintetisu

Sintetisu se u razlicitim zlijezdama sa unutrasnjim lucenjem (tzv. endokrine zli-jezde), odakle se luce u krv i krvotokom prenose do tkiva ili organa (tzv. ciljana tkiva ili organi), u kojima ispoljavaju svoju regulatornu ulogu. Zljezdane ili opste hormone luce specijalne zlijezde organizma, koje nazivamo endokrine zlijezde ili zlijezde sa unutrasnjim lucenjem.

U EDOKRINE ZLIJEZDE SPADAJU:

hipofiza
stitna zlijezda
parastitna zlijezda
pankreas
nadbubrezne zlijezde
polne zlijezde

Prema hemijskoj strukturi:

oligopeptidi i proteini (tzv. proteohormoni)
derivati aminokiselina
steroidni hormoni

PROTEOHORMONI

ova grupa hormona se moze podijeliti na dve podgrupe:

hormoni hipofize
hormoni pankreasa

HORMONI HIPOFIZE

Hipofiza je mala zlijezda. Lezi iza hijazme optickih zivaca u turskom sedlu (sella turcica) svenoidne kosti. Anatomski se hipofiza sastoji od prednjeg i zadnjeg reznja i sva-ki od njih luci specificne hormone.

Prednji rezanj

Luci nekoliko hormona koji djeluju na druge endokrine zlijezde stimulisuci sintezu drugih hormona. Ovi hormoni se nazivaju tropni hormoni ili tropini. Upravo zbog toga, poremecaj rada hipofize izaziva poremecaj velikog broja u razlicitih procesa u organi-zma.

ADRENOKORTIKOTROPIN (ACTH) ILI KORTIKOTROPIN

Po hemijskoj strukturi ACTH hormon je polipeptid, molekulske mase 4500 daltona, a sadrzi 39 aminokiselina. Biolosku aktivnost ovom hormonu daju prve dvadeset i cetiri aminokiseline. Glavna uloga ACTH je ubrzavanje sinteze kortikosteroidnih hormona u nadbubreznoj zlijezdi, i to putem stimulacije prevodjenja holesterola u pregnenolon, kao i povecanjem lucenja ovih hormona. ACTH stimulise sintezu proteina nadbubrezne zlijezde, odnosno dovodi do rasta tkiva ove zlijezde. ACTH stimulise i prenos holeste-rola iz lipoproteida krvi u celije nadbubreznih zlijezda.

TIREOTROPNI HORMON (TSH) ILI TIREOTROPIN

Po hemijskom sastavu je glikoproteid, molekuske mase oko 30000 daltona. TSH ubrzava sve faze biosinteze tireoidnih hormona. Podstice rast i lucenje hormona stitne zli-jezde. Kada TSH hormon iz adenohipofize cirkulacijom dodje u stitnu zlijezdu, on se ve-ze na specificni membranski receptor celija ove zlijezde. Receptor celijske membrane glikoproteid koji sadrzi sijalicnu kiselinu. Ova kiselina je neophodna za funkciju re-ceptora. Poslije vezanja za receptore TSH hormon reaguje sa specificnim gangliozidom, koji je sastavni dio receptora. Rezultat ove reakcije je konformacijska promjena hormo-na. Tako izmijenjen TSH hormon stimulise aktivnost adenilat-ciklaze, koja se nalazi u celijskoj membrani. Povisenje aktivnosti adenilat-ciklaze ubrzava se sinteza cAMP. Hipotelamus kontrolise lucenje svih trapina, a medju njima i TSH hormona. Lucenje TSH hormona kontrolise posebni tripeptid hipotalamusa, koji se naziva hipotalamicki-ti-reotropni-regulatorni hormon (TRH).

PROLAKTIN ILI LUTEOTROPNI HORMON (LTH)

Molekulska masa prolaktina iznosi oko 25000 daltona. Za razliku od FSH i LH, pro-laktin nije glikoproteid, jer ne sadrzi ugljikohidratnu komponentu. Stimulise stvara-nje mlijeka u mlijecnim zlijezdama, a pored toga djeluje i na lucenje progesterona. U tru-dnoci se luce male kolicine prolaktina iz adenohipofize, a on stimulise razvoj mlije-cnih zlijezda. Nakon poroda lucenje ovog hormona se naglo povecava, jer prestaje inhibi-torno djelovanje hormona placente na lucenje prolatina iz aminohipofize. Prolaktin aktivira corpus luteum, po cemu je dobio ime luteotropni hormon.

GONADOTROPNI HORMONI

Folikulstimulirajuci hormon (FSH), koji se sintetise u organizmu muskaraca i lu-teinizirajuci hormon (LH), koji nastaja u hipofizi zena, oznacavaju se zajednickim ime-nom gonadotropni hormoni. Oba hormona su glikoproteidi, molekulske mase 25000 odno-sno 40000 daltona. Sastoje se od dva polipeptidna lanca (a - i b -). a - lanac je isti kod oba hormona dok se b - lanci razlikuju u primarnoj strukturi.

FOLIKULSTIMULIRAJUCI HORMON (FSH)

Podstice nastajanje i sazrijevanje folikula u ovarijumu zena, a ubrzava i lucenje estrogenih hormona. Kod muskaraca FSH hormon stimulise razvitak i funkciju sjeme-nih kanalica, rast testisa, a ima i znacajnu ulogu a raznim fazama spermatogeneze.

LUTEINIZIRAJUCI HORMON (LH)

Kod zena ovaj hormon stimulise sazrijevanje folikula, ovulaciju i razvitak zutog tijela (corpus luteum), a stimulise i sekreciju estrogena i progesterona. Kod muskaraca LH hormon stimulise sintezu testosterona u intersticijskim celijama testisa (Leydigove celije). LH hormon se veze na specificne receptore locirane u membranama intersticijskih i luteinskih celija.

HORMON RASTA, SOMATOTROPNI HORMON (STH) ILI KRESCIN

Hormon rasta covjeka sastoji se iz 191 aminokiseline, a molekulska masa mu je 21500 daltona.

STH hormon stimulise anabolizam proteina i nukleinskih kiselina, pospjesu-je aktivni transport aminokiselina kroz celijsku membranu, a istovremeno smanjuje ka-tabolizam aminokiselina i proteina, smanjuje utilizaciju glukoze, stimulise mobiliza-ciju masti iz depoa. U tkivima STH hormon pospjesuje b - oksidaciju masnih kiselina, pri cemu nastaje acetil-KoA, cije dalje razlaganje organizam koristi za dobijanje energije. Ako se uporede djelovanje STH hormona i inzulina, onda se vidi da STH hormon djeluje suprotno inzulinu. STH hormon pospjesuje rast hrskavica i kostiju, i to indirektno pu-tem somatomedina. STH hormon stimulise sintezu somatomedina u jetri i bubrezima. Ako ademohipofiza prekomjerno luci STH hormon u mladosti prije spajanja epifize i dijafize kostiju, dolazi do xinovskog rasta (gigantizma). Medjutim, ako se povecanje lu-cenja ovog hormona javi poslije spajanja epifize i dijafize, onda dolazi do pojacanog rasta perifernih dijelova tijela (saka, stopala, nosa, donje vilice i jezika), sto se na-ziva akromegalija. U slucaju da adenohipofiza u djetinjstvu luci malo ovog hormona, onda dolazi do zaustavljanja rasta i do pojave hipofiznog kepeca.

Zadnji rezanj

Luci dva hormona: oksitocin i vazopresin. To su dva manja ciklicna oligopeptida. Ra-zlikuju se samo u dve aminokiseline, izoleucin u oksitocinu je kod vazopresina zamije-njen fenilalaninom, a umjesto leucina, koji se nalazi u oksitocinu, u vazopresinu se ja-vlja arginin.

OKSITOCIN

Pojacava trudove i pospjesuje kontrakciju muskulature uterusa. Upotrebljava se u po-roditeljstvu za izazivanje trudova. Pojacava tonus glatkih misica crijevnog trakta, mo-kracne i zucne besike. Izaziva, takodje, lucenje mlijeka. Oksidocin, kao i vazopresin, povecava koncentraciju sAMR u celijama. Ciklicni AMR stimulise oksidaciju glukoze.

VAZOPRESIN ILI ANTIDIURETICKI HORMON (ADH)

Povecava krvni pritisak i smanjuje lucenje mokrace preko bubrega. Koristi se u kli-nickoj praksi (npr. kod hirurskih sokova) radi povisenja pritiska.

HORMONI PANKREASA

Pankreas (gusteraca) luci dva hormona: glukagon i insulin.

GLUKAGON

Po hemijskom sastavu je polipeptid cija molekula sadrzi 29 aminokiselinskih osta-taka. Glukagon, za razliku od insulina, luce a - celije Langerhansovih ostrvaca. Sekreciju glukagona stimulisu jonski kalcijum i arginin, a koce glukoza i somatostatin. Glukagon utice na povecanje koncentracije glukoze u krvi, aktivirajuci enzime, koji katalizuju razlaganje glikogena. Isto tako, ovaj hormon aktivira i unutarcelijske lipaze.

INZULIN

Sastoji se od dva polipeptidna lanca, koji se oznacavaju sa A i V. Lanac A sadrzi 21, a lanac V 30 aminokiselinskih ostataka. Polipeptidni lanci su povezani disfluidnim vezama. U molekuli inzulina postoje tri disfluidne veze, i to dvije izmedju A i V lanca, a treca se nalazi u A lancu. Raskidanjem disfluidnih mostova gubi se aktivnost insuli-na.

Pankreas sintetise neaktivni oblik insulina, tzv. proinsulin, koji cini polipe-ptidni lanac sastavljen od 84 aminokiseline. Prije njegovog prolaska iz pankreasa u krv, jedan proteoliticki enzin katalizuje raskidanje lanca proinsulina na dva mjesta i izdva-janje peptidnog fragmenta, koji sadrzi 33 aminokiseline.

Glavni efekat djelovanja insulina je smanjenje koncentracije glukoze u krvi. Poveca-nje koncentracije glukoze u krvi, iznad odredjene vrijednosti je signal za lucenje insuli-na. Insulin zatim ubrzava unosenje glukoze iz krvi u celije misica i masnog tkiva i nje-no dalje razlaganje. U jetri, cije su celijske membrane popostljive za glukozu, insulin indukuje sintezu enzima. Ti enzimi katalizuju bilo degradaciju glukoze, bilo njenu poli-merizaciju u glikogen. Najzad, insulin ingibira i enzime koji katalizuju razlaganje gli-kogena na glukozu. Nedostatak insulina u organizmu izaziva secernu bolest (Diabetus me-litus). Ovo oboljenje moze biti nasljedno (kada se javlja vec u ranoj mladosti) ili se moze pojaviti u kasnijim godinama zivota (tzv. staracki dijabetes). Bolest se lijeci tako sto pacijenti svakodnevno uzimaju insulin, i to u obliku injekcija. Kad bi se u organizam unosio preko usta, proteoliticki enzimi u probavnom traktu bi ga veoma brzo razlozi-li. U terapiji se koristi zivotinjski insulin, najcesce onaj koji se dobija iz pankreasa svinja. Svinjski insulin je najslicniji ljudskom. Od njega se razlikuje samo u prirodi posljednje aminokiseline u V lancu. Zbog toga ne djeluje kao strana supstanca i ne izazi-va stvaranje antitijela. Adrenalin je vrlo znacajan inhibitor sekrecije insulina, bez obzira na koncentraciju u krvi. Sekrecija insulina znatno se uvecava pri unosenju hrane bogate proteinima, i to takvima koji sadrze dosta arginina i leucina. Receptor insuli-na je u membranama celija jetre i masnog tkiva je glikoproteid. Insulin stimulise tran-sport aminokiselina u celije kroz celijske membrane neovisno od transporta glukoze. Ovaj hormon podstice anabolizam proteina, odnoso proces translacije.

HORMONI - DERIVATI AMINOKISELINA

Hormone derivate aminokiselina sintetisu tiroidea i srz nadbubrezne zlijezde.

TIROIDNI HORMONI

Stitna zlijezda ili tiroidea proizvodi i luci dva hormona, tiroksin (T4) i trijodotironin (T3). Ovi su hormoni jedinstvenog hemijskog sastava jer u svom molekulu sadrze jod.

Sinteza tiroidnih hormona je slozena a da bi se ostvarila neophodno je da se odredje-ne kolicine joda, koncentrisu u celijama tiroidee i da se pretvaraju u oblik pogodan za ugradjivanje u molekul tiroidnih hormona. Za pocetak sinteze, kao i kod drugih hormona koje kontrolise hipofiza, neophodan je signal tireotropnog hormona. NJegovim veziva-njem za specificne receptore tiroidee procesi sinteze tiroidnih hormona su pokrenuti. Pocetak sinteze tiroidnih hormona se odigrava uvodjenjem joda u aminokiselinski osta-tak tirozina koji se nalazi u sastavu posebno glikoproteina tiroidee, tireoglobulina. Ovaj veoma veliki protein se nalazi u tiroidnim folikulama ispunjenim tecnoscu koja se naziva koloid. Jod se u organizam unosi hranom, a u tiroidei postoji veoma efikasan mehanizam za njegovo koncentrovanje. Tireotropni hormon stimulise ulazenje joda u ce-lije tiroidee. Ovaj proces se odvija uz utrosak energije i nasuprot koncentracionom gradijentu. U medjusloju, izmedju celije i koloida, apsorbovani jodid se oksiduje u jod i ugradjuje u tirozinske ostatke tireoglobulina. Ugradjivanje joda se vrsi postepeno ugra-djivanjem jednog ili dva atoma joda, a spajanjem dva molekula jodovanog tirozina nastaju tiroidni hormoni. Hormoni tiroidee se pod uticajem tireotropnog hormona oslobadjaju iz depoa endocitozom koloida. Spajanjem vezikule sa lizozomima, pod uticajem lizozo-malnih enzima nastaje katalizovana proteoliza i oslobodjeni hormoni tiroidee prelaze direktno u krv. U krvi se hormoni tiroidee vezuju za poseban protein, tiroksin vezujuci globulin, sve dok ih ne apsorbuju ciljana tkiva. Hormoni tiroide imaju veoma znacajnu ugolu u metabolizmu. Stimulisu mnoge metabolicke procese, sintezu i katabolizam pro-teina ili lipolizu. Djeluju na metabolicke procese ulaskom u celije ciljanih tkiva gdje se vezuju za specificne unutarcelijske receptore. Usljed povecanog lucenja hormona ti-roidee nastaje hipertireoidizam. Ovo stanje karakterisu povecane aktivnosti oksida-tivnih procesa, katabolizam proteina, masti i ugljenih hidrata. Najduze poznata bolest tiroidee, nastala kao posljedica povecane sekrecije tiroidnih hormona je Bazedovljeva (ili Graveova) bolest. Usljed smanjene sekrecije hormona tiroidee nastaje hipotrioidi-zam. uzrok ove smanjene sekrecije moze biti urodjeni nedostatak tireotropnog hormona ili poremecaj u radu hipofize, ali i nedostatak joda u ishrani. Posljedice su povecanje stitene zlijezde i gusavost (struma). U zemljama gdje se javlja endemska gusavost preve-ntivno se u kuhinjku so dodaje jod.

HORMONI SRZI NADBUBREZNIH ZLIJEZDA

Nadbubrg je endokrina zlijezda koja se sastoji od srzi i kore. Ova dva dijela se ra-zlikuju anatomski i funkcionalno, a sintetizuju i razlicite vrste hormona. Tako kora nadbubrega sintetise steroidne hormone, a srz hormone derivate aminokiselina. Iz aminokiselina fenilanina i tirozina u srzi nadbubrega sintetisu se dva hormona:

epinefrin (adrenalin) i
noreprinefrin (noradrenalin)

Hdroksilovanjem tirozina dobija se dihidroksiderivat, dopa a njegovim dekarboksi-lovanjem norepinefrin. Metilovanjem norepinefrina nastaje epinefrin. Epinefrin, norepinefrin i njihov prethodnik dopa nazivaju se zajednickim imenom kateholamini. Kateholamini aktiviraju unutarcelijske lipaze (enzime koji katalisu hidrolizu trija-cilglicerola), a s druge strane uticu na razlaganje glikogena, odnosno povecanje glukoze u krvi. U ovom drugom slucaju djeluju posredno; naime adrenalin (noradrenalin) stimuli-se enzim ademilat ciklazu, koja omogucuje gradjenje 3’, 5’-cAMP iz ATR, a nastali cikli-cni adenozinmonofosfat stimulise enzime koji razgradjuju glikogen.

Noradrenalin, za razliku od adrenalina, vrlo slabo djeluje na metabolizam ugljicnih hidrata. Adrenalin i noradrenalin se dobijaju sinteticki i koriste se u lijecenju astma-tickih napada, za ubrzanje srcanog rada, kao i za povisenje krvnog pritiska (izazivaju su-zavanje krvnih sudova).

STEREOIDNI HORMONI

Mnogi hormoni su po hemijskom sastavu stereoidi. Svi stereoidni hormoni sadrze u osnovi stereoidno jezgro, a medjusobno se razlikuju po vrsti i broju supstituenata. Svi oni nastaju iz holesterola. Na osnovu strukture i bioloske funkcije, steroidni hormo-ni se mogu podijeliti na:

hormoni kore nadbubreznih zlijezda
hormone zutog tijela
polne hormone

HORMONI POLNIH ZLIJEZDA

Polne zlijezde su parni organi, a po funkciji su i egzokrine i endokrine. U testisi-ma osim polinh hormona nastaju i spermatozoidi, a u jajnicima jajne celije.

MUSKI POLNI HORMONI ILI ANDROGENI (od grckog andors = muskarac)

Glavni hormoni muskih polnih zlijezda su testosteron i androsteron. Testosteron i androsteron se sintetisu u intersticijskim celijama (Leydigove celije) testisa. U krvnoj plazmi oko 99% testosterona je vezano na glikoproteid koji se zove testosteron - vezujuci globulin. Lucenje androgenih hormona iz testisa regulisano je djelovanje dva gonadotropina, koje luci adenohipofiza, a to su (FSH) hormon i (LH). FSH hormon stimu-lise razvoj i funkciju sjemenih kanalica i rast testisa, a LH hormon stimulise sintezu testosterona u intersticijskim celijama (Leydigove celije). U zdravog odraslog muskar-ca se luci 4-12 mg testerona. U djecijoj dobi do oko 12 godina zivota polni hormoni se gotovo i ne proizvode. Pocetkom puberteta njihova produkcija pocinje naglo, sto dovodi do visestrukog povecanja sjemenika, mosnica, prostate, sjemenih vezikula i penisa. Osim tog, djelovanjem ovih hormona razvijaju se sekundarne seksualne oznake: kosmatost muskog tipa (brada i brkovi), razvujena muskulatura i kostur, sira ramena, dublji glas, veci bazalni metabolizam nego kod zena. Androgeni stimulisu anabolicke procese u organizmu, uticu na promet azota i kalcijuma, ubrzavaju rast i razvitak organa kod mla-dih organizama. Oni podsticu sintezu DNK i RNK, translokaciju RNK iz celijskog jedra u citoplazmu, a stimuliraju i sintezu specificnih ribozomalnih bjelancevina. Testo-steron povecava aktivnost DNK - polimeraze. Na kraju svoje funkcije androgeni hormoni podlijezu procesu katabolizma. U katabolicke produkte androgena koji se susrecu u uri-nu spadaju 17-ketosteroidi. Metabolicke transformacije androgena se vrse uglavnom u jetri.

ZENSKI POLNI HORMONI

Jajnici su parni organi, koji se sastoje iz dvije endokrine tvorevine: Grafovi foli-kuli i zuto tijelo (corpus luteum). Grafovi folikuli luce estrogene hormone, a zuto ti-jelo progesteron. Trebalo bi naglasiti da estrogeni nisi iskljucivo zenski hormoni. Oni se sintetisu i u organizmu muskaraca, ali u mnogo manjoj mjeri. Estrogeni hormoni predstavljaju jedan od faktora koji omogucava normalnu cirkulaciju krvi zahvaljujuci njihovom vozodilatorskom efektu (sirenje krvnih sudova). Pored toga uticu na smanjenje koncentracije lipida u krvi, a odgovorni su i za zadrzavanje natrijuma, kalcijuma i fos-fora u organima. Stimulacijom sinteze proteina estrogeni podsticu sazrijevanje foli-kula, ovocitogenezu, razvitak mlijecnih kanalica u mlijecnim zlijezdama, kao i razvi-tak primarnih i sekundarnih polnih osobina koji karakterisu zenski pol. Estrogeni stimuliraju razvoj vagine, uterusa, proliferativni rast endometrijuma kao i rast uteri-nih zlijezda. Oni uticu na razvoj i gradju kostura (posebni izgled karlice). Raspored dlakavosti zenskog tipa, razvoj mlijecnih zlijezda, itd. Jetra je glavni organ u kojem se vrse metabolicke transformacije estrogena. Estrogeni i njihovi derivati iz organiza-ma se luce prvenstveno konjugirani sa glukurunskom kiselinom i sulfatnom kiselinom. Najpoznatiji predstavnici ove grupe stereoidnih hormona su: esteron i estradiol.

HORMONI ZUTOG TIJELA

Zuto tijelo (corpus luetum) razvija se iz folikula nakon ovulacije. Kada Grafov fo-likul sazri, on puca i iz njega izlazi jajna celija (ovulacija). Na mjestu prsnutog foli-kula razvija se zuto tijelo, koje luci dva hormona: progesteron i relaksin.

PROGESTERON

Sintetise se u zutom tijelu, a i u lacenti u zadnjim fazama trudnoce. Posto se luci poslije ovulacije, progesteron stimulise razvoj endometrija i na taj nacin priprema uterus za primanje i prehranu oplodjene jajne celije. Progesteron, zajedno sa estrogenima, stimulise i razvoj polinh organa zene. On koci ovulaciju i lucenje LH hormona iz ade-nohipofize. Ako ne dodje do oplodnje jajne celije, koncentracija progesterona naglo opa-da oko 26. dana menstrualnog ciklusa. Za vrijeme trudnoce progesteron luci i posteljica, odnosno placenta. Uloga progesterona za vrijeme graviditeta je odrzavanje trudnoce. On smanjuje kontratilnost uterusa u toku graviditeta. NJegova koncentracija pred kraj tru-dnoce opada. Progesteron koji nastaje u kori nadbubreznih zlijezda, zutom tijelu i pla-centi ima dva pravca eliminacije iz organizma. Jedan dio se redukuje u pregnandiol. Pre-gnandiol kao neaktivno jedinjenje luci se putem bubrega, u sastavu urina. Drugi put eli-minacije progesterona je zuc.

RELAKSIN

Susrece se u jajnicima i placenti. Po hemijskom sastavu je polipeptid, cija molekul-ska masa iznosi 6000 daltona. Molekula ovog hormona se sastoji iz dva polipeptidna lan-ca. Jedan lanac sadrzi 22, a drugi 32 aminokiseline. Lanci su povezani bisilfidnim ve-zama. Po hemijskoj strukturi relaksin je slican insulinu. Relaksin olaksava sirenje karlice za vrijeme porodjaja.

HORMONI KORE NADBUBREZNIH ZLIJEZDA

U kori nadbubrezne zlijezde se sintetisu dva hemijski srodna, ali funkcionalno razlicita tipa hormona: glikokortikosteroidni i mineralhortikoidi.

U glikokotrikosteroide spadaju kortizol (hidroksikortizon) i kortizon. Kora nad-bubreznih zlijezda luci mnogo vise kortizola nego kortizona. Kortizon se, medjutim lako sintetise, pa ima vecu primjenu u terapiji. Glikokortikosteroidi nastaju iz pro-gesterona. Pod katalitickim djelovanjem steroid-17-hidroksilaze progesteron prelazi u 17-a -oksiprogesteron, koji je prekursor za sintezu glikokortikosteroida i polnih hor-mona. Pri sintezi glikokortikosteroida, 17-a -oksiprogesteron pod uticajem steroid-21-hidroksilaze, hidroksilacijom na S 21 prelazi u 11-dezoksikortizon. Hidroksilacijom 11-dezoksikortizona na S 11, nastaje kortizol ili hidroksikortizon. Prevodjenjem alko-holne grupe kortizola na S 11 u keto-grupu kortizol prelazi u kortizon. Glikokortiko-idi se jos oznacavaju kao pleotropni hormoni jer su neophodni za funkcionisanje gotovo svih celija i raznih sistema u organizmu. Neophodni su za odrzavanje normalnog nivoa glikoze u krvi (odakle im potice ime). Jer se suprodstavljaju dejstvima insulina spadaju u grupu antagonista insulina. U perifernim tkivima, ovi hormoni ubrzavaju katabolizam masti, te u krvi ima vise cirkulisuceg glicerola, koji se koristi za sintezu glikoze.

U mineralokortikosteroide spadaju: aldosteron i dezoksikortikosteron (DOCA). Aldosteron iz progesterona nastaje na dva nacina: putem 17-b -oksiprogesterona i putem dezoksikortikosterona. U prvom slucaju progesteron, pod katalitickim uticajem ste-roid-17-hidroksilaze, prelazi u 17-b -oksiprogesteron. Procesom hidroksilacije na S 18 i S 21, 17-b -oksiprogesteron prelazi u aldosteron. U drugom slucaju aldosteron nastaje iz progesterona putem dezoksikortikosterona i kortikosterona. Pod katalitickim dje-lovanjem steroid-21-hidroksilaze, progesteron dobija alkoholnu grupu na 21. S-atomu i prelazi u dezoksikortikosteron. Dezoksikortikosteron pod uticajem steroid-11-hidro-ksilaze dobija ON-grupu na 18. S-atomu i prelazi u aldosteron. Aldosteron se javlja u aldehidnoj i poluacetalnoj formi. Aldosteron djelujuci na funkciju bubrega, stimulise resorpciju natrijumovih i hloridnih jona odnosno sekreciju jona kalijuma.

ZNACAJ HORMONA KAO BIOREGULATORA

Hormoni regulisu i odrzavaju cjelokupan metabolizam, sastav krvi i drugih tjele-snih tecnosti, normalno funkcionisanje organa, vrse kontrolu i obezbjedjuju rast i raz-voj razlicitih tkiva, organa i cjelokupnog organizma. Skoro da nema procesa koji nije neposredno ili posredno pod uticajem jednog ili vise hormona. Svaki hormon ima spe-cificne uticaje na metabolizam i funkciju posebnih organa. Polni hormoni uticu na razvoj primarnih i sekundarnih polnih karakteristika, kortizol utice na metabolizam ugljenih hidrata, aldosteron na sadrzaj elektrolita itd. Usljed nedostatka, smanjenje sinteze ili povecanog stvaranja hormona mogu nastati promjene u hemijskim reakcijama koje remete metabolizam i tako izazivaju razne poremecaje i bolesti.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 15:20:26
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.079 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.