... znala sam da si perverznjak i psihopata  ...   

tema 

Bre radikali, pustite pricu.
U Hagu se mora i za to nije kriv ni Tadic ni iko drugi iz danasnje garniture vlasti.
Oni su nasledili medjunarodnu obavezu.Tu medjunarodnu obavezu je inicirao tata Sloba da bi tamo poslao brata Radovana.
Bog je hteo da se ispuni: ko drugome jamu kopa sam u nju upada.

Ove jeftine poene sto sada trazite, nemate podrsku.
Podrska su vam tacno oni ljudi koji su za vreme rata bezali iz Bosne i trazili skroviste u Beogradu i ostalim mestima.
Tacno ti ljudi koji su svojevremeno izdali istog Radovana.
Pogledajte kako reaguju oni Srbi koji su se stvarno borili, oni u Srpskoj. Svesni da tu nema pomoci, dostojanstveno reaguju svojim protestima.
Da nije tih mladih ljudi, koje vaspitavate u mrznji normalno bi bilo za Srbiju da vas opkole lepo tenkovima i bez ikakve grize saveti sve pobiju.
Bez milosti i razmisljanja.Akcija: ciscenje Srbije od g*na.
Kad bi se to zavrsilo onda bi se kao poslasticu trebalo na mesarske kuke sve vase mentore: prodavca drvenih kaputa, Usta nojevo dupe, i onu babuskaru sto koristi kompresor u mesto vibratora kad onanise na Tadica.

To je jedina korisna, pametna i patriotska stvar koja bi se za dobrobit Srbije mogla uraditi.
Bre kako vas nije sramota da tu decu, osamnaestogodisnjake vucete u mrznji da startuju svoj mladi zivot u mrznji, nasilju i po zatvorima. Ko vam za to daje pravo?
Samo se pitajte skotovi, koliko ste ruznih reci izgovorili o tom istom Radovanu u svom zivotu?
Ako ista muskarac treba da mrzi u svom zivotu, to je dezerterstvo.Za to ne bi trebalo da se sudi.Presuda na licu mesta.

Radovan je najzaslužniji za to što danas imamo Republiku Srpsku i šta god da presudi onaj ''sud'' ja ću mu večno biti zahvalan na tome. Na žalost njegov uticaj na dogadjanja u ratu je bio dosta ograničen od strane Miloševića ( i njegovog generala Ratka ) - da nije bilo tako situacija danas bi bila dosta drugačija, verovatno bi smo imali nezavisnu Srpsku i možda bi se sprečio onaj pokolj u Srebrenici.

pokolj...dobro da neko priznaje da je bilo pokolja

Ja ne mogu da razumem kako neko ko se smatra zrelim, jelte nije neki balavac, moze da govori o međunarodnoj obavezi... Il smo svi budale i treba nas pobiti...
Ako taj sud dozvoljava i legalizuje ubistvo Srba time sto u vecini slucajeva, primeri očigledni: Orić i Hajradinaj, donosi oslobađajuće presude, o kakvoj je obavezi reč. Da legalizujemo lov na Srbe i da aminujemo sudsku amnestiju za te zločince. Ako taj sud nije sud pravde već politička institucija, to zaista već i budala vidi, dal neko zaista misli da se preko izdaje srpskih glava ide u srećnu budućnost. U EU, pogledajte koliko se po reakcijama zvaničnika te iste EU oseća gađenje prema ovim nasim izdajnicima.
Jeste li vi pametni Srbi svesni da ćete dočekati i svoju decu da prodajete, to je tako u zivotu. Sve se vraća i kada ukrades parče tuđeg hleba zagrcneš se nekad u zivotu zbog toga, ti ili neko tvoj.
Samo vi radite svoj posao.

a ko je to dezertirao?seseljewci...?ja mislim da su oni u ratu sam pljackali i dawali moralnu podrsku ostalim jedinicama...

Ako si im reko. Nek se sekiraju


To idi u njihovu kancelariju ( prestavnistvo stranke) i kazi im  

Sam sebe demantujes u ovom sto si napisao, nije tacno da je Radovan zasluzan za RS, uzmi malo procitaj literaturu pa ces znati ko je Najzaslizniji za koridor kroz RS bez kojeg RS ne bi postojala. Procitaj malo insformisi se, vidi se da mnogo ne znas sta se desavalo oko Bosne i ko je sve bio u pleten u tu pricu.

@sale_s
Od mene su se klonili ko djavo od krsta kad su menjali stranke, pa prelazili kod nas u dss.
U statutu kombi stranke je bilo da se ne primaju bivsi komunisti i socijalisti.
Ja sam ih svrstavao u isti kos, sto je bilo protivno statutu.
Jedan je isao kod Marsicanina pa se zalio na mene. izgleda da su popili zajedno pa me ovaj zvao da me pita: sta je, hoces da budes partijski policajac?

Više od 8000 ubijenih, 28 logora i progoni



Radovan Karadžić optužen je za genocid, progon i druge zločine u 40 općina u BiH 1992. godine te ubojstvo više od 7000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. i trogodišnju opsadu Sarajeva.

Karadžić je jedan od prvih haaških optuženika. Još 1995. Haaški je sud podigao dvije optužnice protiv njega, za Srebrenicu i zločine u dijelovima BiH s kojih su pobunjeni Srbi protjerali većinu muslimanskog i hrvatskog stanovništva. Carla Del Ponte je 2000. spojila te dvije optužnice u jednu.

Srpske, s Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić organizirao niz zločina s ciljem protjerivanja Bošnjaka i Hrvata s dijelova BiH koje su Srbi proglasili svojima. Haaško je tužiteljstvo prošli tjedan objavilo da proučava optužnicu i razmatra moguće izmjene. Najvjerojatnije će njegova optužnica biti prilagođena optužnici protiv Biljane Plavšić i Momčila Krajišnika, koji su već osuđeni u Haagu. Karadžić 2000. nije bio optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu niti se u njegovoj optužnici spominjala Miloševićeva uloga.

Optužnica iz 2002. tereti Krajišnika i Plavšićevu da su s Karadžićem sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Kao članovi tog pothvata navode se i drugi haaški optuženici: Ratko Mladić te Momir Talić i Radoslav Brđanin, optuženi za zločine u Bosanskoj krajini.

I Krajišnik i Biljana Plavšić i Brđanin bili su optuženi za genocid, ali za to nisu osuđeni: Biljana Plavšić priznala je krivnju pa je Tužiteljstvo povuklo optužbu za genocid protiv nje, a Krajišniku i Brđaninu genocid u Bosanskoj krajini nije dokazan.

Haaški je sud dosad potvrdio optužbu za genocid samo u Srebrenici, ali ne i u ostatku BiH.  

Tužiteljstvo će se u slučaju Karadžić moći oslanjati na dokaze izvedene u nizu postupaka protiv optuženika kojima se sudilo za djela za koja je i Karadžić optužen. Posebno će im značajno biti priznanje Biljane Plavšić.

Suđenje bez Ratka Mladića



Može li se kvalitetno suditi za zločinačke pohode bez čovjeka koji je taj zločin provodio?

Može li se Radovanu Karadžiću kao političkom vođi i kreatoru zločinačkih pohoda u kojima su tijekom rata u BiH stradale tisuće Muslimana i Hrvata kvalitetno suditi bez Ratka Mladića koji je kao zapovjednik vojske bosanskih Srba zločin provodio u djelo? Dio pravnika pribojava se da bi se suđenje Karadžiću, bez Mladića, moglo pretvoriti u svojevrsni spektakl kakav je suđenje Vojislavu Šešelju. Smatraju da se bez Mladića neće sagledati cjelina, odnosno isprepletenost političkog i vojnog vrha u izvršenju genocida nad nesrbima.

Problem - izlazna strategija

Kao prilog toj tezi ističu prvotnu optužnicu na kojoj su Karadžić i Mladić bili zajedno optuženi za zločine nad druga dva naroda u BiH.  Dr. Željko Horvatić, profesor kaznenog prava, smatra kako ova bojazan ipak ne treba biti na prvom mjestu. Ističe da je Haaški sud do sada već donio presude za zločine koje su počinili pripadnici srpskih snaga, kroz koje je dokazano da je to bio dio velikosrpske politike koju je vodio Karadžić. Dr. Horvatića brine izlazna strategija Haaškog suda i vrlo kratko vrijeme u kojemu bi se trebalo provesti suđenje Karadžiću.   - Ako se iz ovih pragmatičnih razloga optužnica svede na kostur i pritom izostave neki događaji, onda će povijesna istina koju piše Haaški sud biti na velikom gubitku - kaže dr. Horvatić.

Sažimanje optužnice

Za razliku od njega, dr. Ivo Josipović smatra da su najave iz haaškog Tužiteljstva da će sažeti optužnicu protiv Karadžića dobre. - Najgore bi bilo da se postupak vuče godinama - tvrdi dr. Josipović.

TOČKE OPTUŽNICE

Pokolj na Markalama nije u Karadžićevoj optužnici  



• optužen je za zločine u 41 općini od ožujka do prosinca 1992., u razdoblju kad su srpske snage preuzimale kontrolu nad tim područjima, kombinacijom vojnih napada, zastrašivanjem, ubojstvima, prebacivanjem u logore i deportacijom. Optužnica pokriva razdoblje do kraja rata 1995. i uključuje genocid nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. i zločine počinjene u trogodišnjoj opsadi Sarajeva. Nije optužen samo za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima, nego i prema pripadnicima UN-a: posebna točka optužnice odnosi se na zarobljavanje pripadnika UN-a koji su od svibnja 1992. držani kao taoci da bi se spriječio nastavak zračnih udara na položaje bosanskih Srba koji su odbijali povući topništvo

• optužen je za GENOCID nad Bošnjacima i Hrvatima ne samo u Srebrenici nego u još 17 općina u Posavini, istočnoj Bosni i Bosanskoj Krajini (širem području Banjaluke)

• za PROGON, protjerivanje nesrpskog stanovništva i druge ratne zločine u 41 općini u BiH

• posebna točka optužnice odnosi se na teroriziranje civila u opsadi SARAJEVA od 1992. do 1995., granatiranjem i snajperima. Nije optužen za pokolj na Markalama

• optužen je i za UZIMANJE TALACA kad su potkraj svibnja 1995. bosanski Srbi zarobili više od 200 pripadnika UN-a na Palama i drugim mjestima kako bi spriječili nastavak zračnih udara NATO-a

• dvije optužnice (za Srebrenicu i ostatak BiH) podignute su 1995., a spojene 2000. u jednu sa 11 točaka. Karadžić je u njima optužen da je djelovao zajedno s Momčilom Krajišnikom (2006. osuđen na 27 godina zatvora) i Biljanom Plavšić (priznala krivnju, osuđena na 11 godina zatvora 2003.)

• nije optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čelu s Miloševićem ni drugim čelnicima iz Srbije. Vjerojatno će Tužiteljstvo uvesti tu optužbu prije suđenja jer im je tako lakše dokazati odgovornost optuženog

Optužbe za genocid



Ubojstva

• Bijeljina, travanj 1992.: najmanje 48 ubijenih
• Bosanski Šamac, svibanj 1992.: 17 ubijenih u Crkvinama
• Brčko, svibanj 1992.: 10-ak ubijenih u hotelu Posavina
• Doboj, svibanj 1992.: 34 ubijena u selu Grapska
• Foča, svibanj 1992.: 60 ubijenih u selu Jeleč
• Ilijaš, lipanj 1992.: 18 ubijenih u Lješevu
• Ključ, svibanj 1992.: više od stotinu ubijenih u selima Prhovo i Velagići
• Kotor Varoš, svibanj - studeni 1992.: ubojstvo više od 200 Hrvata i Bošnjaka u selima Dabovići i Grabovica
• Prijedor, srpanj 1992.: 10 ubijenih u Čarakovu
• Sanski Most, svibanj 1992., 30 ubijenih u selu Hrustovo
• Višegrad, lipanj 1992.: više stotina ubijenih na mostovima na Drini i u selu Koritnik
• Vlasenica, svibanj 1992.: 12 ubijenih u selu Drum i 60 u Zaklopači
• Zavidovići, svibanj 1992.: 21 ubojstvo u selu Vozuća
• Zvornik, travanj 1992.: 15 ubijenih

Logori
Manjača, Bijeljina, Batković
Bratunac, škola ‘Vuk Karadžić’, Brčko, Luka
Doboj: 6 logora
Foča, KP dom
Prijedor: Omarska (150 ubijenih), Keraterm (150 ubijenih) i Trnopolje (150 odvedeno na Vlašić i ubijeno)
Rogatica, 2 logora
Sanski Most, Betonirka
Vlasenica, Sušica
Zvornik: Dom kulture u Čelopeku (30 ubijenih), Ekonomija i Tehnička škola u Karakaju (160 ubijenih).

Protiv Karadžića dvije optužnice u Hrvatskoj

Protiv Radovana Karadžića u Hrvatskoj su podignute dvije optužnice, i to za događaje u Hrvatskoj koji nisu obuhvaćeni haaškom optužnicom. Radi se o zločinima počinjenima nad civilima koje je istražilo Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu. Prema optužnici podignutoj u ožujku 1999., Karadžića se tereti da je 7. kolovoza 1995. osobno zapovjedio zrakoplovno raketiranje pograničnoga hrvatskog sela Mačkovac. Optužnica navodi da su po njegovoj zapovijedi dva zrakoplova tipa Orao izbacila četiri kazetne bombe i ispalila četiri rakete na selo te da su u tom napadu dvije osobe poginule, a osam ih je teško ozlijeđeno. U raketiranju je srušena crkva, oštećeno 20 kuća i 17 gospodarskih objekata. U drugom predmetu istraga je pokrenuta u studenome 1997., i to protiv Karadžića, Mladića, Momira Talića, Boška Kelečevića, Petra Kosića, Milenka Loića, Nenada Marčetića, Manojla Milanovića i Vladimira Arsića zbog raketiranja Požege. Oni su 8. rujna 1995. na Požegu ispalili rakete Orkan 262 i tada je ranjeno devet civila.

Jutarnji.hr