Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 07:56:26
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Golubački grad – Stameni čuvar Đerdapa  (Pročitano 29869 puta)
14. Mar 2020, 17:42:34
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
mob
Apple iPhone SE 2020
Uzidane u samu stenu uzvišenja Radana, deset kula Golubačkog grada već vekovima brane prolaz kroz Gvozdenu kapiju Dunava. Iako se ne zna ni ko ga je ni kada izgradio, ovo utvrđenje je mnogim vladarima bilo poslednja linija odbrane, a osvajačima možda i najveći vojnički izazov.

Danas ovaj srednjovekvni grad predstavlja najbolje očuvano srednjovekovno utvrđenje u Srbiji i nesvakidašnju turističku atrakciju koja svake godine privlači sve više radoznalaca.

Delo nepoznatog naručioca

Kao i mnoga mesta u Srbiji, tako i Golubački grad ima zanimljivu predistoriju koja ide nekoliko hiljada godina u prošlost. Iako se danas ne zna ko je i kada sagradio samo utvrđenje, arheološkim istraživanjima u prethodnim decenijama utvrđeno je da su prve ljudske naseobine na tom području nastale u vreme Rimljana i sagrađeno utvrđenje Vico Cuppae. Nastupiće deset vekova u kojima je područje Đerdapa prelazilo iz ruku Vizantije u ruke Bugara i nazad.

Prema zapisima iz ugarskih izvora i na osnovu stila gradnje, smatra se da je prvobitni deo utvrđenja, takozvani Gornji grad, sazidao nepoznati srpski velikaš krajem XIII ili početkom XIV veka. Na ovo ukazuje pravoslavna kapela, koja je uzidana u jednu od kula. Ipak, prvi spomen imena se vezuje za Ugare i kralja Ludovika I, čiji je garnizon zauzeo grad, verovatno posle smrti kralja Dragutina. Ovaj podatak o Golubačkom gradu nalazi se u povelji u kojoj se navodi da je vlastelin Nikola Banfi boravio u Golupcu 1335. godine. Za vreme ugarske vladavine, grad je značajno proširen, dobivši devet od deset kula koje su lepezasto postavljene po obroncima uzvišenje, prateći tako konfiguraciju terena. Ovi dozidani delovi poznati su kao Prednji i Zadnji grad.

Konačni izgled tvrđava dobija posle 1480. godine kada pada pod tursku vlast. Turci grade još jednu dodatnu, desetu kulu i pristanište za šajke.

Legenda o imenu

Pored nepoznate graditeljske istorije, nije poznato ni kako je utvrđenje dobilo ime. Jedna od legendi govori o neuzvraćenoj ljubavi koja se završila tragično. Naime, priča kaže da je u davna vremena gradom upravljao turski zapovednik, koji se zagledao u lepu i mladu seljančicu Golubanu. Ipak, Golubana nije bila zainteresovana da se pokori zapovedniku i pored svog njegovog udvaranja i obasipanja pažnjom.

Razljućen zbog odbijanja, zapovednik naredi da se Golubana uhapsi i zakuje za stene kako bi se pokajala. Ni ovo nije bilo dovoljno da se devojka privoli, te izdahnu na stenama. U njenu čast stena je ponela naziv „Babaj-kaj“ („Pokaj se“ na turskom), a grad Golubac.

Zanimljivo je da je ovaj grad kroz vekove grad nosio razna imena: Galambas, Columbaz, Columbarum, Taubersburg, Tawbenstein, Peristerin, koji su svi u sebi nosili ime naziv „golub“.


Grafika: Wikipedia - British Library - Stena  Babakaj 

Grad na vetrometini 

Tokom vekova, Golubačka tvrđava menjala je mnoge gospodare. Prvi zabeleženi srpski vladar bio je knez Lazar, koji je posle Ludovikove smrti 1382. godine pokušao da osvoji Golubac. Status grada ostao je nerešen sve do 1389. godine, kada Lazar sklapa mirovni ugovor sa Žigmundom. Njegovu pogibiju iskoristiće upravo Žigmund koji kneginju Milicu i Srbe proglašava pobunjenicima i započinje napade sa leve strane Dunava.

Uslediće sukobi između Bajazita i Žigmunda, koji na smenu osvajaju i gube Golubac u poslednjim decenijama XIV veka. U srpske ruke Golubac prelazi još jednom 1402. godine, ovaj put za vreme vladavine despota Stefana Lazarevića, koji grad proširuje, gradi palatu i dodatno utvrđuje. Njegov naslednik, Đurađ Branković, vraća Golubac Ugarima 1427. godine u zamenu za despotsku titulu.

Ipak, ovaj prelazak nije prošao tako lako. Naime, protiv ove razmene pobunio se zapovednik grada Jeremija, koji je od Žigmunda tražio 12.000 dukata, koliko je tvrdio da je dao despotu Stefanu kako bi nad gradom dobio upravu. Posumnjavši u istinitost tvrdnji, Žigmund odlučuje da na suprotnoj obali sazida utvrđenje Lasovar koje služilo kao polazište za napad na Golubac. Ispostaviće se da je ovo bio pogrešan potez u pogrešno vreme. I dok je 30.000 ugarskih trupa početkom 1428. lomilo opsadu Golupca, sa leđa su im prišle turske snage koje su gotovo pregazile Ugare. O žestini sukoba govori podatak da je i sam Žigmund jedva izvukao živu glavu.

Golubac je nakratko pao u ruke Turaka, ali Žigmund nije odustajao. U narednoj deceniji je više puta pokušavao da osvoji grad i potisne Turke, i u tome je zamalo uspeo 1437. kada osvaja i spaljuje do temelja golubački kraj. Ipak, već dve godine kasnije, despotivina je pala u turske ruke.

Prodat za šaku dukata

Sudbina utvrđenog Golubačkog grada ovim nije bila rešena. Poslednji put u srpske ruke pada 1444. godine. Ovaj put je grad dobijen za stolom, kada je potpisivanjem Segedinskog mira, Golubac prešao u ugarske ruke, koji su dalje u nameri da obnove Srpsku despotovinu, grad predali despotu Đurađu Brankoviću. Nezadovoljan odlukom, Mehmed II 1454. traži da mu se vrate Golubac i Smederevo, ali despot to odbija. Dogovor je ipak sklopljen posle Đurađeve smrti, kada njegov naslednik Lazar Đurđević postaje turski vazal.

Kao ni u ranijim prilikama, ni ovo nije bilo zadovoljavajuće rešenje. Konačni pad Golupca u turske ruke desio se 1458. godina, ali je ovaj put umesto vojskom zauzet lakomošću i lukavstvom. Naime, prema svedočenju turskih biografa, sultan je bogatim poklonima i obećanjima podmitio sve članove posade tvrđave, sem kapelana koji se zaključao u najvišu kulu. Ostavši bez vode, pošto su mu osvajači sekli lance na kofama kojima je pokušavao da zahvati vodu iz Dunava, zaposednik se na kraju predao ne zbog novca, već zbog žeđi.

Golubac ostaje pod turskom vlasti sve do kraja XVII veka. Privremeno prelazi u mađarske ruke, da bi Požarevačkim mirom bi ponovo vraćen Turcima. Bio je i važno utvrđenje ustanika u Prvom svetskom ustanku, ali pod srpsku upravu se vraća posle Drugog.

Golubački grad je zvanično i trajno prešao u srpske ruke 1867. godine, kada je turski sultan naredio povlačenje turske vojske iz utvrđenih gradova u Kneževini Srbiji.

Nesvakidašnji spomenik kulture

Izgubivši vojni značaj, Golubački grad prepušten je zubu vremenu. Ovom je doprinelo i probijanje magistralnog puta kroz utvrđenje posle Ptvog svetskog rata. Tom prilikom je glavna kapija srušena bez ikakve dokumentacije. Problem je nastao i posle izgradnje HE Đerdap, kada je nivo Dunava porastao i potopio najniže delove utvđenja.

Iako je u pitanju spomenik kulture od izuzetnog značaja, posao na ozbiljnoj zaštiti započet je tek početkom XXI veka. Radovi na opsežnom projektu izmeštanja saobraćajnice, te obnovi i zaštiti zidina započeti su 2010. godine i završeni su početkom 2019. godine, kada je Golubačka tvđava po prvi put otvorila svoja vrata za posetioce koji nisu bili motorizovani.

 

Izvor: 381info
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma


Americki patriota

Zodijak Pisces
Pol Muškarac
Poruke 75692
Zastava
mob
I-mate 30 Pro
Opet ova mitomanija sa turcima...

Ima li kraja?

IP sačuvana
social share
ni bog ne prasta sve...

celavi oces cokoladicu...
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
mob
Apple iPhone SE 2020
Kakvi crni Turci?  Smile
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 07:56:26
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.081 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.