Novosti iz voljenog kluba:

FK Sarajevo - FK Modriča
Utakmica između Sarajeva i Modriče koja se igra na Koševu, zbog kvalifikacionog turnira juniorske reprezentacije, pomjerena je za nedjelju i igra se sa početkom u 14:00 sati. Utakmicu sudi Antonio Blažević (Višići) sa pomoćnicima Goranom Lepirom (Banja Luka) i Matom Stanićem (Prud). Četvrti sudija je Edin Golać (Banovići).

Doqi i Džakmić nemaju pravo nastupa
Trener Husnija Arapović neće moći računati na Patrika Doqija i Muhameda Džakmića za utakmicu sa Modričom. Doqiju je žuti karton u Mostaru bio treći dok je Džakmić na istoj utakmici dobio crveni karton tako da će obojica pauzirati naredno kolo. Upitan je i nastup Harisa Handžića koji sutra ima veoma važnu utakmicu za reprezentaciju protiv Crne Gore.

Handžić najbolji strijelac na turniru mladih selekcija
Haris Handžić sa tri gola najbolji je strijelac prvog kruga kvalifikacija juniorskih reprezentacija. Handžić je jedan gol postigao Grčkoj a dva Poljskoj reprezentaciji. Vrijedno je spomenuti da je napadač Sarajeva i kapiten reprezentacije.

Muminović počeo trenirati
Nakon povrede koju je zaradio na prvenstvenoj utakmici sa Slobodom , Milan Muminović je počeo lagano trenirati sa ekipom. Muminović neće konkurisati za meč sa Modričom a pod znakom pitanja su utakmice sa Laktašima i Željezničarom.

FC Sarajevo

Dana, 24. oktobra 1946. godine u velikoj dvorani Fiskulturnog doma u Sarajevu (popularni “Fis”), došlo je do spajanja Omladinskog sportskog društva “Sloboda” i Radničkog sportskog društva “Udarnik” u novo društvo, zvanično nazvano Sportsko društvo “Torpedo”. Ideju za ovaj naziv dao je Šefik Maglajlić koji je nakon povratka iz Rusije, bio zadivljen igrom fudbalera istoimenog tima iz Moskve.

Ipak u augustu 1947. godine, na prijedlog Mirka Ostojića, tadašnjeg glavnog urednika “Oslobođenja”, SD “Torpedo” i zvanično mijenja ime u “Sarajevo”, koje je ostalo do danas. Drugi bitan datum za klub došao je 20. maja 1949. godine, kada Fudbalski klub Sarajevo počinje da djeluje kao samostalna sportska organizacija.

Sarajevo je već u prvoj sezoni 1946/47 učestvovalo u Kupu Jugoslavije i došlo do polufinala, gdje je eliminisano žrijebom od ekipe “Naša Krila”, nakon što u 120 minuta igre nije bilo golova. Kasnije je Sarajevo u utakmici za treće mjesto savladalo ekipu Sloge iz Novog Sada sa 4:1 i tako ostvarilo prvi veći uspjeh, nakon samo 13 mjeseci od osnivanja. Isti uspjeh, plasman u polufinale Kupa, Sarajevo je ponovilo i 5 godina kasnije, ali ovaj put je eliminisano od strane Crvene Zvezde.

S druge strane u prvenstvu Jugoslavije, Sarajevo je svoj debi imalo u sezoni 1947/48, ali nažalost neuspješan, u konkurenciji 10 timova Sarajevo je osvojilo posljednje 10. mjesto i odmah napustilo društvo najboljih jugoslavenskih klubova. Ali nakon samo jedne sezone provedene u Drugoj ligi, Sarajevo se vraća u elitu i tamo ostaje sve do sezone 1956/57 kada posljednji put u svojoj historiji ispada iz najvišeg ranga takmičenja. U tom periodu Sarajevo je pored već pomenutog polufinala Kupa iz 1952. godine, najveći uspjeh napravilo u sezoni 1949/50. godine osvajanjem 5. mjesta, te u dva navrata osvajanjem 6. mjesta (1952/53 i 1955/56).

Tako je Sarajevo odigralo još jednu i do danas posljednju sezonu u nižem rangu takmičenja. Nakon samo jedne godine provedene u Drugoj ligi (1957/58) Sarajevo se vratilo u Prvu ligu i do danas, punih 49 godina zadržalo status prvoligaša. Nakon toga Sarajevo kreće prema vrhu jugoslavenskog fudbala. Na sceni se pojavljuje čuveni Asim Ferhatović Hase. Tako Sarajevo u sezoni 1963/64 predvođeno Hasetom, koji je sa 19 golova bio prvi strijelac Lige, osvaja 4. mjesto. Godinu kasnije Sarajevo je vicešampion Jugoslavije, a onda nakon jedne lošije sezone (9. mjesto), dolazi najuspješnija godina u 20-godišnjoj historiji kluba. Sarajevo postaje prvi bosansko-hercegovački šampion, i uz to ostvaruje plasman u finale Kupa Maršala Tita, ali tu uz dosta mutnih radnji, rezultatom 2:1 gubi od Hajduka u utakmici koja se igrala u Splitu. Nakon toga Sarajevo ostvaruje plasman među 16 najboljih europskih timova u Kupu Europskih Šampiona, ali tamo je eliminisano od strane čuvenog engleskog Macnhester Uniteda, koji je zanimljivo nakon izbacivanja Sarajeva (0:0 i 2:1) otišao do samog kraja i postao prvak Europe za tu sezonu.

I umjesto da to sve bude podsticaj Sarajevu da se pridruži tzv. velikoj četvorci, u jesen te 1967. godine, nakon osvojene titule prvaka i dobrog nastupa u Europi dolazi do spora Uprave kluba sa trenerom i tvorcem te šampionske generacije Miroslavom “Mehom” Brozovićem. Pojedinci u klubu pokušavaju sebi pripisati sve zasluge za osvajanje titule, ocrnjujući Brozovića preko novina. Sukob je izbio između tadašnjeg tehničkog direktora Ibrahima Biogradlića i trenera Brozovića. Epilog: Brozović napušta trenersku klupu, a Sarajevo se vraća u donji dio najeltinijeg društva. Interesantno je da se slična, gotovo identična situacija desila i danas, tačno 40 godina kasnije, samo što ovaj put glavna uloga nije bio pokojni Brozović, nego još jedna legenda kluba Husref Musemić.

Nakon toga Sarajevo pada u agoniju. Sve što je u idućih 11 godina uspjelo napraviti je osvajanje jednog šestog i dva sedma mjesta, te plasman u četvrfinale Kupa u sezoni 1976/77. U istoj sezoni Sarajevo je jedva osiguralo opstanak. Završivši na 16. mjestu sa 2 boda više od Napretka i 4 više od posljednjeg Željezničara. Tako Sarajevo 10 godina nakon osvajanja titule prvaka, jedva ostaje u Ligi, i to nauštrb najljućeg rivala Željezničara, koji je tako samo 5 godina nakon svoje jedine titule, preselio u niži rang.

Ali ipak jedina svijetla tačka jeste što je u tom periodu u pravog igrača stasao Safet Sušić. Nakon što je još 1974. godine kao 18-godišnjak došao u klub, u sezoni 1978/79 Safet Sušić, najbolji bh. igrač svih vremena sa svoje 24 godine pokazuje da je sazreo u jednog od najboljih igrača Lige.

Sa Sušićem na vrhuncu Sarajevo ulazi u novi blistavi period svoje historije, koji je ovaj put trajao punih 7 godina. U već pomenutoj sezoni, 1978/79 Sušić sa 15 golova predvodi Sarajevo u osvajanju 4. mjesta na tabeli, a za sebe zarađuje titulu najboljeg igrača Lige za tu sezonu. Iduće godine, Sušić zabija dva gola više nego lani, ukupno 17 i tako ponovno osvaja titulu najboljeg igrača Lige, ali ovaj put i najboljeg strijelca. I Sarajevo se penje za dva mjesta na tabeli i osvaja svoju drugu titulu viceprvaka Jugoslavije, nakon propuštenog naslova jesenjeg prvaka, te ostvaruje plasman u polufinale Kupa i ispada nakon jedanaesteraca od Crvene Zvezde.

Nakon manjeg pada u sezoni 1980/81 (13. mjesto), koja će ipak ostati upamćena po susretima u Kupu UEFA sa njemačkim HSV-om (2:4 i 3:3), Sarajevo u sezoni 1981/82 ponovno osvaja 4. mjesto, a iduće godine iako ne baš uspješni u prvenstvu (11. mjesto), Sarajevo ipak ostvaruje uspjehe u drugim takmičenjima. Nakon izbacivanja Slavije i Korvinula, Sarajevo ostvaruje plasman u 1/8 finala Kupa UEFA, gdje je eliminisano od beligjskog Anderlechta (1:6 i 1:0), a u Kupu dolazi do svog drugog finala, ali i ponovno se na putu do, kako su ga novinari zvali, “Najdražeg trofeja” ispriječio hrvatski klub. Samo što je sada bio zagrebački Dinamo, koji je predvođen Ćirom Blaževićem sa klupe slavio sa 3:2 i osvojio Kup.

Iduće godine Sarajevo osvaja 9. mjesto na tabeli, te ostvaruje plasman u četvrtfinale Kupa. Svi uspjesi ostvareni na tri fronta (Liga, Kup, Kup UEFA) u prethodnih 6 sezona (79-84) su krunisani drugom šampionskom titulom, osvojenom u sezoni 1984/85 sa 4 boda prednosti ispred splitskog Hajduka. Tako je Sarajevo postalo prvi tim izvan velike četvorke sa dvije titule prvaka Jugoslavije. Kasnije će to još poći za rukom samo Vojvodini, koja je 1989. godine osvojila svoju drugu titulu.

Nakon osvojene titule prvaka i neočekivanog ispadanja u prvom kolu Kupa Šampiona od anonimnog Kuusysija iz Finske (1:2 i 1:2), Sarajevo ostaje bez ključnih igrača iz šampionske generacije (Pašić, Hadžibegić, nešto ranije Musemić). Nakon toga sve do raspada bivše države Sarajevo je igralo tek epizodnu ulogu u domaćem prvenstvu. U idućih 7 sezona samo je jednom uspjelo završiti među prvih 10 klubova, a i u Kupu osim četvrtfinala u sezoni 1987/88, nije napravljen nikakav veći uspjeh. Iz perioda prije agresije na našu zemlju ostaće još jedino upamćena činjenica, da je FSJ u sezoni 1990/91 nakon što je Liga pune 22 godine brojala 18 klubova, zbog Sarajeva proširio na 19, što je dovoljno govorilo o tome koliko je Sarajevo bilo važan faktor jugoslavenskog fudbala.

Nakon što je uslijedila agresija na našu zemlju, baš kao i sve ostale pore života i fudbal je u našem gradu bio ugašen. Ipak 1993. godine FK Sarajevo izlazi iz države i obilazi svijet igrajući humanitarne utakmice. Ekipu Sarajeva je sa klupe predvodio Fuad Muzurović, a između ostalih igrali su Elvir Baljić, Almir Turković i Mirza Varešanović. Definitivno će ostati upamćena utakmica između Sarajeva i Parme, koja je završila rezultatom 2:1 za Italijane, nakon što je Sarajevo povelo golom i danas aktivnog Almira Turkovića.

1994. godine u Zenici se održava prvo prvestnvo Bosne i Hercegovine. Nakon kvalifikacijskih turnira koji su se igrali u četiri grada (Sarjaevo, Tuzla, Jablanica, Zenica), Sarajevo je u “jablaničkoj” grupi osvojilo ubjedljivo prvo mjesto i ostvarilo plasman na završnicu prvenstva, gdje je na kraju osvojilo drugo mjesto, iza Čelika. U sezoni 1996/97, Sarajevo ponovno osvaja drugo mjesto iza Čelika, te po prvi put u svojoj historiji državni Kup, a nakon toga i Superkup savladavši zenički Čelik. Godinu dana kasnije ponovno osvaja titulu viceprvaka (poraz u finalu Play-offa od Željezničara), te Kup BiH. U sezoni 1998/99 Sarajevo osvaja prvo mjesto i nakon odgađanja Play-offa, NSBiH proglašava Sarajevo šampionom Bosne i Hercegovine za tu sezonu. Pored toga Sarajevo je igralo i u finalu Kupa te Superkupa, ali je oba puta poraženo na Koševu od visočke Bosne.

Nakon te 3 može se reći zlatne sezone Sarajeva, u kojima je Sarajevo sva tri puta bilo među dva nabjolja kluba, igrlao sva tri finala i Kupa i Superkupa, uslijedio je težak period. Čekalo se punih 8 godina na novu titulu, koja je osvojena tek u sezoni 2006/07, a u tom periodu je osvojilo jedno drugo mjesto (2005/06), dva Kupa (2001/02 i 2004/05), te igralo jednom u finalu Kupa (2000/01).

U posljednjih 5 godina Sarajevo je napravilo dosta dobrih rezultata na Europskoj sceni. Prije svega treba podsjetiti na remi u Istambulu sa Besiktasem, zatim pobjede protiv češke Sigme, Rapida iz Bukurešta, Genka. Dva puta je nastupalo u 1. kolu Kupa UEFA, te jednom u trećem pretkolu Lige Prvaka, što predstavlja najveći uspjeh nekog bh.tima u poslijeratnim nastupima na Euro-sceni.

Šampioni: 1966/67, 1984/85, 1998/99, 2006/07
Kup BiH: 1996/97, 1997/98, 2001/02, 2004/05
Superkup BiH: 1996/97

Vicešampioni: 1964/65, 1979/80, 1994, 1996/97, 1997/98, 2005/06
Finalist Kupa: 1966/67, 1982/83, 1998/99, 2000/01
Finalist Superkupa: 1997/98, 1998/99

Najveći uspjesi na Euro-sceni prije rata:
- 1/8 finala Kupa Šampiona (1967/68)
- 1/8 finala Kupa UEFA (1982/3)

Najveći uspjesi na Euro-sceni poslije rata:
- 1. kolo Kupa UEFA (2002/03, 2007/08)
- 3. pretkolo Lige Prvaka (2007/08)

FKSInfo

Odlicne slike na klipu 
Al otkud da stave limuna    , i Safet na kraju klipa 

Jedva cekam nedelju i utakmicu protiv Modrice i proslavu rodjendana... Da budem dio toga 

Tek 62. ... 

Nek je sretan 

Stariji klip.

Također.

Torlak junak Sarajeva

Sedin Torlak junak je današnje, posljednje utakmice 11. kola Premijer lige BiH, jer je svom Sarajevu u sudijskom vremenu donio zlata vrijedne bodove protiv Modriča Maxime - 2:1.

Prvo poluvrijeme bilo je sumorno, dosadno sve do 44. minuta. Doduše, domaći su imali terensku incijativu, dvije poluprilike, izveli i osam kornera, ali bez uspjeha. No, tada je na scenu stupio Admir Raščić i pogotkom razgalio duše oko 2.000 navijača “bordo” tima.

1:0 Raščić (44)

Sa lijeve strane iz slobodnog udarca centaršut je uputio Hiroš, a Raščić “okrznuo” glavom loptu, te proslijedio je u mrežu, iza nemoćnog golamana Hadžiđulbića.

Sa rezultatom 1:0 otišlo se na odmor, a onda, u nastavku igre “vatromet” na našem olimpijskom stadionu. Modriča Maxima otvorila se, a to će, kasnije će se ispostaviti, i isplatiti aktuenom šampionu naše zemlje.

1:1 Slavkić (75)

Kako su primili gol, Modričani su i poravanali rezultat. Sa skoro identičnog mjesta, kao Sarajevo u prvom poluvremenu, gosti su uputili centaršut iz slobodnog udarca. Rezervista Slavkić, «iskopirao» je potez Raščića i savladao Alaima. Bio je to prvi njegov kontakt sa loptom nakon što je dva minuta ranije ušao u igru.

Sarajevo je potom silovito krenulo i napade. Redale su se šanse pred golom Hadžiđulbića koji je veoma dobro obavljao posao. Ni gosti nisu bili bezopasni, a onda skupio ih koštao pad koncetracije u sudijskom vremenu susreta.

2:1 Torak (90)

Igrao se prvi minut sudijske nadoknade vremena, a lopta je «okrzula» jednog od odbrambenih igrača Modriče, i sudija Antonio Blažević pokazao je na korner. Poslije centaršuta Torak je bio najviši u skoku i sa četiri mjesta od gol linije glavom «pospremio» loptu za veliko slavlje domaćih.

No, nakon što su primili gol Modričani su opkolili sudiju Blaževića, protestujući, navodno, jer su smatrali da korner nije postojao. Strasti su se na kratko smirile i nakon dva minuta susret je okončan trijumfom Sarajlija.

Po završetku utakmice novi protesti igrača Modriče kod sudije Blaževića, ali trener Mitar Lukić «rastjerao» ih je i poslao u svlačionicu.

Sarajevo – Modriča Maxima 2:1

1:0 Raščić (44), 1:1 Slavkić (75), 2:1 Torlak (90).

SARAJEVO - Stadion "Asim Ferhatović Hase". Gledalaca: 2.000. Žuti kartoni: Dudo /Sarajevo/, Bojić, Hadžiđulbić /Modriča Maxima/.

SARAJEVO: Alaim, Suljević, Belošević, Torlak, Šaraba, Nikitović, Dudo /od 79. Rizvanović/, Obuća, Raščić /od 90. Mohar/, Hiroš, Hadžić /od 87. Kapetanović/. Trener: Husnija Arapović.
MODRIČA MAXIMA: Hadžiđulbić, Vasić, Čosić, Jolović, Vasiljević, Ristanić, Savić /od 72. Slavkić/, Stajić /od 57. Joksimović/, Bojić, Stokić, Miljković /od 46. Popović/. Trener: Mitar Lukić.
Sudija: Antonijo Blažević /Višić

SportSport

Loše ovo.

Za Handžića minimalno 300,000 eura

Iako je prošlog ljeta bila aktualna priča Harisa Handžića u Dinamo napadač Sarajeva nije mijenjao sredinu. Navodno zagrebački Dinamo još uvijek nije odustao od Handžića, ali je sporna visina odštete…

Tada smo za Handžića tražili pola milijuna eura. Trenutno cijena za ovog mladog napadača bi bila 300,000 eura, ali kako je dugo do zimskog prijelaznog roka, cijena može još narasti, rekao je predsjednik Komisije za transfere igrača Mustafa Dučić.

Dučić je dodao da još nema konkretnih ponuda za ovog mladog napadača. Sarajevo bi u zimskom prijelaznom roku moglo ostati i bez Torlaka i Muminovića za koje su zainteresirani neki inozemni klubovi. O kojim se klubovima radi Dučić nije htio govoriti.
 
Sportin

Arapović: Publici ništa ne zamjeram

Fudbaleri Sarajeva su u nedjelju slavili tešku, ali zasluženu pobjedu protiv Modriče u 11. kolu Premijer lige BiH. U duelu bivšeg i aktuelnog prvaka BiH, domaćini su slavili pogotkom Torlaka u posljednjim trenucima susreta. 
 
Trener Sarajeva, Husnija Arapović, dan poslije meča tvrdi da je očekivao tešku utakmicu, ali i da je zadovoljan nastavkom pozitivne serije bordo tima (Sarajevo nije poraženo u posljednja četiri prvenstvena meča).

Modriča, bez sumnje, ima kvalitetnu ekipu. Prije ovog meča imali su dosta previranja u klubu, dobili su novu Upravu i za očekivati je bilo da će biti jako motivisani protiv nas. Opredjelili su se za defanzivnu postavku igre, i umalo uspjeli u namjeri da ostanu neporaženi. Istina, u tome su im dosta pomogli i moji igrači, koji su napadali stihijski i neorganizovano, pogotovo nakon primljenog gola. Činjenica je da Sarajevu fali kreativan vezni igrač. Muminović je povrijeđen i vjerovatno neće biti spreman prije 13. kola i derbija sa Željezničarom, Maksumić još uvijek nije fizički spreman za cijelu utakmicu, sa Ihtijarevićem je situacija poznata...tako je kako je, ali je od svega najbitnije da smo pobjedom zadržali priključak za ekipama u vrhu tabele - kaže Arapović.

Ipak, nakon meča, publika sa istočne tribine je tražila odlazak Arapovića sa klupe Sarajeva...

Ništa ne zamjeram publici. Oni su platili kartu, došli na utakmicu i imaju pravo na mišljenje. Ipak, imam osjećaj da publika u Sarajevu baš i ne voli previše igrače i trenere sa strane. Lokalni dušebrižnici koji navodno vole Sarajevo, bi se sigurno obradovali da jučer nismo slavili pobjedu. Volio bih kada bi se pojedinci sa istočne tribine ugledali na navijače sa sjevera. Svima bi nam bilo lakše - tvrdi Arapović.

Ekipu sa Koševa u narednom kolu očekuje gostovanje u Laktašima. Prošle sezone, Sarajevo je u Laktašima slavilo sa 3:1. Ipak, prije toga će u srijedu Sarajevo odigrati prijateljsku utakmicu u Kiseljaku, protiv istoimenog domaćina.

Na toj utakmici će kao što je to i ranije bio slučaj, priliku dobiti igrači iz našeg omladinskog pogona, kao i neki koji se nalaze na probi. Također, zaigrat će i oni koji nisu dobili previše prilike u prvom timu u dosadašnjem dijelu sezone. Što se Laktaša tiče, bit ćemo jači za Doćija, Džakmića i Handžića. Doći se mora uzobiljiti ako misli zadržati mjesto desnog bočnog, koje mi je i najkritičnije u ekipi. Za njegovo bacanje dresa u Mostaru nema opravdanja i ubuduće ćemo najstrožije sankcionisati takve ispade. Svakako je da idemo na pobjedu, ali ozbiljnost i koncentracija u ekipi mora biti na puno većem nivou nego što je to do sada bio slučaj. Protiv Modriče nas je opuštanje umalo koštalo pobjede. Igrači koji nastupe u Laktašima moraju biti skoncentrisani isključivo na tu utakmicu, a ni slučajno misliti na meč sa Željezničarom. Samo tako možemo do uspjeha - izjavio je za Sportin.ba Husnija Arapović, šef stručnog štaba Sarajeva.
 
Sportin

Halo ba Doš'o si iz pm u Sarajevo i držiš neke lekcije navijačima? Normalno je da se skandira Husref Musemić sa istoka nakon ovakvih utakmica u kojima strahujemo do 90' minute za ishod meča i igre koja je očajna.

Popravi igru pa se niko neće buniti