Evropska gasna kriza - Rusija odustala od projekta "Juzni tok"

Zalihe plina dovoljne za mjesec dana

Plina mora biti za škole, domaćinstva, bolnice i vrtiće, a građani Hrvatske pozvani su na štednju

ZAGREB - Hrvatska se danas ujutro nakratko suočila s potpunim prekidom opskrbe plinom iz Rusije, iz koje pokrivamo do 40 posto naše potražnje za tim energentom. Iako je tijekom dana reducirana opskrba plinom ponovno uspostavljena, ostajanje bez tog energenta, u uvjetima nepostojanja alternativnih pravaca dobave i razmjerno malih zaliha plina u podzemnom skladištu Okoli, hrvatsku bi industriju moglo baciti na koljena.

'Spremni smo štedjeti da bismo svi imali plin'

Unatoč tome, hrvatski energetski stručnjaci procjenjuju da se trenutna kriza s isporukom ruskog plina neće produbljavati jer je riječ o prevelikom političkom pitanju. Prema njihovu mišljenju, na rješenje plinskog spora između Rusije i Ukrajine utjecat će Europska Unija (EU). Ipak, upozoravaju stručnjaci, ako bi se Hrvatska duže vrijeme suočavala s nestašicom ruskoga plina, to bi za posljedicu moglo imati korištenje skupljih izvora enregije, a samim tim i skuplju proizvodnju.

U Hrvatsku stiže samo 15 posto ruskog plina

HEP plin zamijenio skupljim lož uljem

Hrvatska godišnje troši 3,3 milijarde kubičnih metara plina. Na zalihama u skladištu u Okolima ima 370 milijuna kubičnih metara, što je dovoljno za oko mjesec dana. Iz Rusije se uvozi oko 1,1 milijarda kubika, pri čemu veliki gospodarski potrošači troše oko milijardu kubika.

Štednja i scenariji za krizu
Plinara Zagreb: Ne zaustavljamo opskrbu građanima
Zagrepčani koji se griju na prirodni plin za sada ne moraju strahovati od smrzavanja, no iz Plinare apeliraju na štednju

HEP: S plina smo prešli na lož-ulje
S plina smo prešli na lož-ulje. Kad bi se ovakva situacija otegnula, to bi bila katastrofa, kažu u HEP-u

Petrokemija: Radimo na scenarijima za krizu

Do kraja siječnja Petrokemija je u remontu, a ovih će dana razmotriti scenarije za svoju proizvodnju u kriznim uvjetima

- Nastavi li se sadašnja situacija, mogli bismo se suočiti s nestašicom plina. To bi se loše odrazilo na industrijske potrošače, posebno ako prijeđu na lož-ulje, što bi za posljedicu imalo skuplju proizvodnju - upozorava Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.

I stručnjak za energetiku Davor Štern upozorava da bi cijenu zatvaranja ruskoga plinskog ventila mogli platiti veliki potrošači, posebno Petrokemija i HEP. Ako bi HEP duže vrijeme trpio posljedice neisporuke plina, mogla bi, kaže Štern, porasti cijena struje.

- Mi nemamo razvijen sustav alternativnog opskrbljivanja plinom, pa račun za to plaćamo sada - ocjenjuje Štern. Na potrebu razvijanja alternativnih pravaca opskrbe plinom upozorava i Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta “Hrvoje Požar”.

On smatra da bi Hrvatska izlaz iz plinske krize, kroz kakvu je prošla i 2006., trebala pronaći u što hitnijoj gradnji LNG terminala i gradnji novih, velikih plinskih skladišta. Stručnjaci očekuju da će Rusija i Ukrajina riješiti krizu, a slična su očekivanja i hrvatske političke elite.

- Ovo nije kriza izazvana nestašicom plina, nego političkim igrama, u kojima je Hrvatska samo kolateralna žrtva - rekao je izvor iz Vladinih krugova.

Danas poslijepodne opskrba je ponovno krenula, iako reducirano - sa samo 30.000 kubičnih metara po satu, što je petina uobičajene količine.

Nakon što su Rusi prekinuli s isporukom, Ministarstvo gospodarstva uvelo je privremene mjere smanjenja opskrbe prirodnim plinom za velike potrošače. Kućanstva, bolnice, dječji vrtići, škole i druge institucije zasad su pošteđeni redukacija plina. Građani su pozvani na štednju. U protivnom, očekuje nas nestašica plina.

Kosor: Sve je pod kontrolom
Neće biti restrikcije plina za kućanstva. Nema razloga za paniku i zabrinutost. Sve je pod kontrolom - rekla je danas potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Dodala je da je premijer Ivo Sanader koordinirao aktivnosti oko plina, te je najavila da će premijer sutra održati veliki sastanak s predstavnicima Ine, Plinacroa, HEP-a i nadležnih ministarstava.

- Razgovarat će se i o novim dobavnim pravcima. Rekla sam, sve je pod kontrolom - ponavljala je Kosor. Ponovno je pozvala na štednju, te podsjetila da do kraja ovog mjeseca treba biti riješeno izdvajanje plinskog biznisa iz Ine. (V. R.)

Ukrajina želi platiti dug, ali bez kamata
Posljedice spora Rusije i Ukrajine zbog plina počela je osjećati i Europa. Naime, danas je u potpunosti prekinuta opskrba Turske i Grčke plinom kroz Ukrajinu. Opskrba plinom je za pet posto smanjena Poljskoj te Mađarskoj za 20 posto.

Srbija i BiH ostale bez ruskog plina, zaliha ima za još nekoliko sati
Srbija i Bosna i Hercegovina objavile su tijekom popodneva kako im je poptuno prekinut dotok plina iz Rusije. Ravnatelj srbijanskog poduzeća "Srbijagas" Dušan Bajatović izjavio je da je tijekom popodneva Srbiji potpuno prekinuta isporuka plina iz Rusije i da Srbija trenutno nema snabdijevanje tim energentom. Rekao je kako plina u srbijanskom sustavu ima za još samo nekoliko sati. Do srijede ujutro očekuje se da će Srbija potpuno ostati bez snabdijevanja prirodnim plinom jer količine domaćeg plina nisu dostatne za održavanje plinovodnog sustava u funkciji.

Pozvao je sve industrijske potrošače da što prije privedu svoje tehnološke procese kako ne bi došlo do naglih isključenja pogona i mogućih velikih kvarova. Bez ruskog plina u potpunosti je popodne ostala i BiH, priopćila je tvrtka "BH gas", glavni uvoznik ruskog plina u BiH. BiH se prirodnim plinom opskrbljuje jedino iz Rusije, nema alternativnih izvora za njegovu nabavu niti bilo kakvih državnih rezervi.

Među pogođenim državama su i Austrija i Češka, ali i Hrvatska. Među posebno ugroženim državama su Bugarska, koja nema alternativnih dotoka plina, te Makedonija, koja je upozorila da ima zaliha za samo nekoliko dana.

Ukrajina tvrdi da je Rusija srezala opskrbu plinom za 60 posto te da sadašnja opskrba iznosi samo 81 milijun prostornih metara u odnosu na prijašnjih 300 milijuna, dok Rusija tvrdi da je Ukrajina krala plin te da su Ukrajinci zatvorili tri od ukupno četiri plinovoda kojima se doprema oko 80 posto ruskog plina za Europsku Uniju, koja iz Rusije namiruje četvrtinu svojih potreba.

Navode da se radi o političkim razlozima, a Rusija to negira i ističe da je riječ o isključivo komercijalnom pitanju.

Kriza u opskrbi plinom počela je 1. siječnja, kad je ruski energetski div Gazprom prekinuo opskrbu plinom Ukrajini, tvrdeći da mu duguje dvije milijarde dolara za plin, od čega oko 600 milijuna za kamate. Ukrajina je pristala platiti čisti dug, no ne i kamate. Jedan od razloga spora je i novi ugovor koji je Rusija, kojoj prostorni metar plina Azerbajdžan, Turkmenistan i Kazahstan naplaćuju 412 dolara, ponudila Ukrajini. Prema njemu bi Ukrajina, umjesto sadašnjih 186 dolara, za prostorni metar trebala u prijelaznoj fazi izdvajati 252 dolara, a kasnije 412, što je Ukrajina odbila. Rusija je pozvala EU da oformi ekspertnu skupinu kako bi pregledala kompresorske stanice i utvrdila koja količina plina izlazi iz Rusije i ulazi u Ukrajinu, no Unija je to odbila. (Martina Hrupić, Hina)

EU traži alternativu da više ne ovisi o Rusiji
Europska Unija danas je osudila prekid opskrbe plinom nekih članica EU, što je pogodilo i Hrvatsku, te zatražila da se odmah nastavi s opskrbom.

“Bez bilo kakvih upozorenja i u suprotnosti s garancijama koje su Europskoj Uniji dale ruske i ukrajinske vlasti, opskrba plinom za neke države EU je prekinuta. Ova situacija je potpuno neprihvatljiva. Tražimo da se opskrba plinom Europske Unije obnovi odmah te da dvije strane nastave pregovore s ciljem pronalaska konačnog rješenja”, navedeno je u priopćenju EU.

Kako se ova kriza ponovno pojavljuje u vrijeme kad su u Europi zabilježene najniže temperature ove zime, u EU se otvorila rasprava o prevelikoj ovisnosti o opskrbi plinom iz Rusije. EU je u potrazi za alternativnim izvorima opskrbljivanja plinom kako bi se ovisnost o Rusiji smanjila. Iako to zasad nitko ne kaže javno, u EU se boje da je spor između Rusije i Ukrajine ne samo komercijalni, nego da Rusija time želi izvršiti i politički pritisak zbog približavanja Ukrajine NATO-u.

- Rečeno je da mi ovisimo o njihovu plinu, ali i oni o našem novcu, pa je to međuovisnost od koje obje strane imaju koristi - izjavio je jedan dužnosnik EU. (Augustin Palokaj)

Jutarnji list

Kako je Srbiji i Bosni zatvoren plin a mi dobivamo... po kojoj logici? Smile