Na pitanje ekologije nisam naišao pa ga zato postavljam.
Što mislite o svom tom zagađivanju planeta?
Da li našim načinom života možemo nešto promijeniti glede zdravijeg okoliša ili je potrebno drastično promijeniti način života?

Sada je vec doslo vreme kada je neophodno drasticno promeniti stil zivota i navike, da se ranije mislilo mozda ne bi bile nophodne radikalne metode.

Očito da naši roditelji nisu previše razmišljali o toj problematici, jer da jesu možda bi sve bilo drugačije.... ili ne bi? Što mislite kada je došlo do te prekretnice, tj. do zagađivanja okoliša. Je li bilo vremena kad je sve bilo zdravo?

Pa nekada je sigurno bilo zdravo,ali sada je katastrofa...
Kao sto kaze SF trebalo je na to ranije da se misli!

Treba znati da je prvo zagađivanje okoliša počelo s otkrićem vatre. Svaki put kad čovjek pali vatru čini onečišćenje. A vatra je, je li, uz kotač i luk i strijelu najvažniji izum u povijesti čovječanstva, koji je omogućio industrijski razvoj i time nama lagodniji život, a u budućnosti našim potomcima još lagodniji.

Stoga je pravo pitanje oko prekretnice gdje je bila ta prekretnica i zašto gdje je čovjek postao svjestan zagađenja. I koliko se danas uopće oko toga čini? USA npr nisu potpisale sporazum u Kyotu kojim se ograničava emisija štetnih plinova u atmosferu, a Ameri najviše "briju" na ekologiju.....

Iskreno, ne verujem da se mnoglo mnogo promeniti da se nekad nesto promenilo u odnosu coveka prema prirodi, jer smatram da je ovo ipak problem koji je bilo nemoguce zaustaviti jer bi o zahtevalo i zaustavljanje industrijskog razvoja civilizacije, a to niko ne bi hteo.

Prije svega drago mi je što ste se uključili u raspravu. Iskreno nisam znao kako će to sve ići, jer sam prilično nov na forumu.
Slažem se da je sve počelo s otkričem vatre, no što je sa otkričem nafte? Koliko je to utjecalo na zagađivanje?
Kad govorim o USA treba spomenuti da je to država s oko 4% stanovništva, a zagađuje svijet s 50% ukupnog otpada! Što bi se dogodilo kad bi svi došli na standard jedne Amerike? Kol'ko bi Zemlja tada opstala?
Može li se industrijalizacijski napredovati a da se ne zagađuje okoliš?

Malo je splasnulo zanimanje za ovu problematiku, što je i razumljivo jer nitko ne želi da mu netko drugi nabacuje da uništava prirodu.
Mene je, posebno u zadnje vrijeme, okupirala ova tema i nikako ne mogu prestati misliti o njoj.
Što mi to radimo??????
Jesmo li uopće svjesni što činimo?
Mislim da je problem u tome što ljudi danas previše gledaju na materijalnu korist, pa je tako jednostavnije i jeftinije izbaciti otpad u prirodu nego ga sanirati.
Samo me zabrinjava što će se dogoditi. U današnje vrijeme ljudi u prirodu izbace nekoloko milijuna tona čistog sumpora - onog elementa koji se u tim količinama i takve koncentracije ne nalazi u prirodi - a kad će nam priroda sve to vratiti!
Danas se toliko govori o iznalaženju lijeka protiv raka, no pitanje je koliko će to biti uspješno. Doći će druge bolesti s kojima ćemo se opet boriti. Nesmijemo liječiti poslijedicu nego uzrok!
Sada još samo pitanje upućeno za raspravu: Jesu li i te bolesti poslijedica onečišćenja? ili nečeg drugog.

Čini mi se da ov samo ja čitam i pišem no nema veze. Budući da me ova tema jako kopka pokušat ću u nekoliko nastavaka pokazati utjecaj znanosti na zdravlje, tj. povezanosti razvoja i ljudskog zdravlja.
Naravno, u svakom trenutku možete me prekinuti i komentirati.
Ako ne, samo čitajte.
Danas se kao neosporiva činjenica prihvaća tvrdnja da razvoje moderne znanosti i medicine omogućuje ljudima kvalitetniji i duži život. Neki znanstvenici čak smatraju da izražavanje sumnje i neslaganja s tim stajalištem predstavlja neozbiljnu kritiku znanosti i " povratak u anti-znanstvenu civilizaciju".
No, sve je više pokazatelja koji tvrdnju o napretku znanosti i njezinom pozitivnom utjecaju na društvo čine vrlo upitnom. Jedan je takav pokazatelj i narušeno zdravlje djece, posebno u zapadnim, razvijenim zemljama. U poslijednjih trideset godina prikupljeno je i objavljeno mnoštvo podataka i znanstvenih studija koje upućuju na, ponekad i dramatičan, porast mentalnih, razvojnih i fizičkih poremečaja kod djece ( vidi Enviromental Health Perspectives 2002, 110, 721).
Sve je više djece koja boluju od leukemije, raka mozga, autizma, astme i drugih alergija, psorijaze, neurodermatitisa, gojaznosti, šećerne bolesti, oštećenja spolnih organa i intelektualnih sposobnosti, govornih i orijentacijskih smetnja, poremećaja smanjene pažljivosti i povećane hiperaktivnosti i agresivnosti.......

svaki pokushaj da se npr. razvije automobil kj ne bi zagadjivao okolinu, magnati koji drze rafinerije im podmecu nogu ..nije njih briga shta ce ostati od planete, vec samo zarada .. i to za samo par desetina godina, koliko ce josh ziveti i uzivati..to shto ova planeta treba i drugim generacijama da bude dom, to nije bitno  :x