Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 25. Apr 2024, 22:01:12
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 2 3 5
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Domaći rad :))  (Pročitano 12522 puta)
Prijatelj foruma
Legenda foruma


pĆelica

Zodijak
Pol Žena
Poruke 49554
OS
Windows 7
Browser
Opera 11.52
mob
Nokia 
Krejze,ja to do sjutra moram da završim,ali do večeras skupljam pa ti slobodno stavi šta si htio,nije kasno  Smile
IP sačuvana
social share
Najbolje se osjećam među jednostavnim ljudima pred kojima mogu da odbacim svoje oklope, da zaboravim komplekse i opreznost, s kojima mogu da se smijem, da kažem sve što mislim, ne plašeći se da će me pogrešno razumjeti
Pogledaj profil Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Superstar foruma

аватар не чини човека

Zodijak Sagittarius
Pol Muškarac
Poruke 61642
Zastava Beograd
OS
Linux
Browser
Mozilla Firefox 11.0a1
mob
Nokia C5-00
Прц, тај одговор није очекивао...  Smile Smile Smile
IP sačuvana
social share

Прочитајте: Кућни ред Најчешће постављана питања
You can be addicted to a certain kind of candy...
    
Pogledaj profil WWW Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma


Same rules apply

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 74299
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 8.0.1
sace da iscackamo nesto  Smile
IP sačuvana
social share
Jeka je moj drug 
And I won't show or feel any pain even though all my armor might rust in the rain!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Legenda foruma


pĆelica

Zodijak
Pol Žena
Poruke 49554
OS
Windows 7
Browser
Opera 11.52
mob
Nokia 
prazan gest,Čoda?  Smile

važi Krejze,fala  Smile
IP sačuvana
social share
Najbolje se osjećam među jednostavnim ljudima pred kojima mogu da odbacim svoje oklope, da zaboravim komplekse i opreznost, s kojima mogu da se smijem, da kažem sve što mislim, ne plašeći se da će me pogrešno razumjeti
Pogledaj profil Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Superstar foruma

аватар не чини човека

Zodijak Sagittarius
Pol Muškarac
Poruke 61642
Zastava Beograd
OS
Linux
Browser
Mozilla Firefox 11.0a1
mob
Nokia C5-00
Пропаде ми фора... клик
IP sačuvana
social share

Прочитајте: Кућни ред Најчешће постављана питања
You can be addicted to a certain kind of candy...
    
Pogledaj profil WWW Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma


Same rules apply

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 74299
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 8.0.1
Reforma sektora ribarstva u EU


Evropska komesarka za pomorska pitanja i ribarstvo Marija Damanaki predložila je opštu reformu ribarstva sa ciljem da se 75% vrsta, koje se sada prekomerno love, do 2015. dovedu na održiv nivo, pošto se sada lovi toliko ribe da se njihov broj smanjuje i ne obnavlja. Reforma će uvesti decentralizovan i naučno zasnovan standard za upravljanje ribarstvom u svakom regionu i morskom basenu. Ipak organizacije za zaštitu životne sredine i predstavnici industrije ribolova imaju zamerke na predlog.
"Potrebno je preduzeti mere da bi se količine ribe u moru vratile u zdravo stanje i sačuvale za sadašnje i buduće generacije. Samo pod ovim uslovima moguće je da ribari nastave da love i zarade za život", rekla je Damanaki novinarima. "To znači da ćemo morati da koristimo zalihe ribe u moru pametno loveći samo onoliko koliko će omogućiti da zalihe ostanu zdrave i produktivne za budućnost. To će nam doneti bolji ulov, zdraviju životnu sredinu i stabilne zalihe ribe. Ukoliko sprovedemo ovu reformu kako treba, ribarima i primorskim zajednicama biće bolje na duge staze", dodala je ona.

Decentralizacijom upravljanja ribolovom svaka država i region dobiće ovlašćenje da sama odlučuje o mogućnostima koje ima za ulov u okviru zacrtanih ciljeva. Prava na ribarenje će biti ograničena, a oni koji ne budu videli svoj dalji interes u poslu moći će da prodaju svoja prava drugima.

Među merama koje su predložene predviđena je i zabrana bacanja ulovljene ribe koja je nekomercijalna zbog štetnih ekonomskih i posledica za životnu sredinu. Umesto da bacaju ulov koji ne mogu da prodaju ribari će morati sav ulov da donesu na kopno, a Demanaki predlaže da se ta riba poklanja bankama hrane, zamrzava ili se od nje pravi životinjsko brašno. Viškovi čine 23% ulova, pri čemu za neke vrste, prema navodima medija, idu i do oko 50%.

Background

Međutim u zajedničkom saopštenju organizacija Svetski fond za prirodu, Okeani 2012 i Fondacije za prirodu navodi se da su mere koje predlaže Evropska komisija "lažno ambiciozne" i "neefikasne" za borbu protiv viškova koji se bacaju.

Trgovina pravima na ribolov ne odgovara "potrebama da se pronađe ekonomsko rešenje za sektor" i predaje "budućnost zaliha ribe u ruke tržišta", prigovara organizacija Okeani i tvri da nema konkretnih mera za smanjenje kapaciteta za ribolov. "Razmena kvota (dozvola za ribarenje) neće dovesti do okončanja prekomernog ulova", ocenila je organizacija Grinpis (Greenpeace).

Ipak organizacije su pozdravile načelnu ideju projekta da se smanji ribarenje i stvore uslovi u kojima će se prirodni resursi ribe u morima obnoviti pre nego što budu istrebljeni.

Predlog se suočava i sa kritikama organizacije Europeš (Europêche) koja okuplja organizacije ribara 17 zemalja EU. U Europešu smatraju da je trgovina pravima na ribolov "neprimerena" i da ne pogoduje malim primorskim ribarima, kao i da su pravila koja se predlažu "pojednostavljena". Povodom zabrane odbacivanja nekomercijalne ribe koja se nađe u mrežama, u organizaciji ribara zemalja EU smatraju da je to "nerealno".

Kritike su stigle i iz Evropskog parlamenta gde je podpredsednik komisije za ribarstvo, francuski konzervativac Alen Kadek (Cadec) ocenio da je predlog "neprihvatljiv" i da ima "dogmatski" pristup. Član partije Zelenih, Žan-Pol Beset (Jean-Paul Besset) rekao je da postoji opasnost da tržište prava na ribolov favorizuje upravo industriju, koja je i dovela do prekomernog ribarenja.

Predlog će 19. jula razmatrati ministri EU, i dok su iz Londona najavili da su spremni da rade na radikalnoj reformi potrebnoj za životnu sredinu i ribolovce, nezadovoljstvo se može čuti iz Pariza, Madrida, Berlina i Dablina. Najoštrija je Francuska iz koje je iz izvora bliskih vladi rečeno da predviđene mere "mogu imati katastrofalne posledice za sektor".

I pored kritika Damanaki je ubeđena da postoji potreba za radikalnom reformom. Bez reforme rekla je ona za Frans pres, "ne bi više bilo ribe, ribara i ribarskih brodova i ja bih ostala bez posla".


izvinite ako je bilo  Smile
IP sačuvana
social share
Jeka je moj drug 
And I won't show or feel any pain even though all my armor might rust in the rain!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 5437
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 8.0
mob
Nokia zvrr
Tek sam sad vidio temu. Smile Uglavnom, evo nešto i od mene. Naravno, moguće da je ovaj tekst već bio okačen ovdje, nisam baš pažljivo gledao. Tekst je na hrvatskom, doduše.

Ribarstvo i pomorska pitanja

Povijest

Ribarstvo je povijesno vrlo dugo prisutno na prostoru zemalja EU i važno je za razvoj i gospodarstvo mnogih malih sredina. Temelj za upravljanje ribarstvom u EU postavljen je Zajedničkom ribarskom politikom (Common Fisheries Policy - CFP). Zajednička ribarska politika izvorno je bila dio Zajedničke poljoprivredne politike (Common Agricultural Policy - CAP), a izdvajanju u zasebnu politiku pridonio je ulazak u Uniju zemalja sa znatnim ribarskim flotama i morskim resursima te potreba rješavanja novih specifičnih problema, poput očuvanja zaliha ribe i reguliranja međunarodnih odnosa nakon uvođenja gospodarskih pojaseva.

Pravna osnova

Pravna osnova za Zajedničku ribarsku politiku temelji se na čl. 38 do 44 (prije čl.32-38) Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Unija će definirati i provoditi zajedničke poljoprivredne i ribarske politike. Unutarnje tržište će se proširiti na poljoprivredu, ribarstvo i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. "Poljoprivredni proizvodi" podrazumijevaju proizvode biljnog podrijetla, stočarstva i ribarstva te proizvode prve faze obrade koji se izravno odnose na te proizvode. Spominjanje zajedničke poljoprivredne politike ili poljoprivrede, a upotreba izraza 'poljoprivrednih', će se također shvatiti da se odnosi na ribarstvo, uzimajući u obzir specifičnosti ovog sektora.
Ciljevi zajedničke ribarske/poljoprivredne politike moraju biti:

   povećati produktivnost promicanjem tehničkog napretka i osiguravanjem racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje i optimalno iskorištavanje proizvodnih faktora, posebno radne snage;
   osiguranje pristojnog životnog standarda poljoprivredne zajednice, posebno kroz povećanje pojedinačne plaće zaposlenih koji se bave poljoprivredom;
   stabiliziranje tržišta;
   osiguranje dostupnosti opskrbe;
   osiguranje zaliha za potrošače po razumnim cijenama.

Definicije i instrumenti Zajedničke ribarske politike


Ribarska industrija EU-a druga je po veličini u svijetu. Godišnje osigurava oko 7.3 milijuna tona ribe. Ribarstvo i industrija prerade ribe zapošljavaju više od 400.000 ljudi. Provjere od strane službenika za kontrolu ribarstva sprječavaju prekomjerno izlovljavanje ribe.
Prioritet ribarske politike EU-a je postići ravnotežu između osiguravanja konkurente ribarske industrije s jedne i održivih ribljih zaliha te održivog pomorskog eko-sustava s druge strane. Za razdoblje od 2007.-2013. godine, Europski ribarski fond ima na raspolaganju 3.85 milijardi eura koje se mogu potrošiti na prioritete postavljene od strane zemalja članica, temeljene na njihovim vlastitim odlukama o tome što im je naviše potrebno. Novac se može iskoristiti za morsko i slatkovodno ribarstvo, akvakulturu, organizacije proizvođača, sektor procesiranja i marketinga, te za ekonomsku diverzifikaciju u ribarskim zajednicama.
Najvažnija područja djelovanja zajedničke ribarske politike su:

   utvrđivanje pravila kako bi se osiguralo ribarstvo Europe suodrživo te ne štetno za morski okoliš (fishing rules)
   omogućavanje nacionalnim vlastima pristup alatima za provedbu tih pravila te kažnjavanje počinitelja (vidi fisheries controls)
   praćenje veličine Europske ribarske flote i sprječava širenja dalje (vidi fishing fleet)
   financiska pomoć i tehničke podrške za inicijative koje mogu doprinijeti višoj održivosti industrije (vidi European Fisheries Fund)
   pregovori u ime EU sa međunarodnim organizacijama za ribarstvo i sa ne-EU zemaljama širom svijeta (vidi međunarodni ribolov)
   pomoć proizvođačima, prerađivačima i distributerima pri dobijanju fer cijena za svoje proizvode te osiguranje da potrošači mogu vjerovati plodovima mora koje konzumiraju
   podrška razvoju dinamičke EU akvakulture (ribe, plodova mora i farmi algi) (vidi aquaculture)
   financiranje znanstvenih istraživanja i prikupljanja podataka, kako bi se osigurala dobra osnova za politiku i donošenje odluka (vidi istraživanje i prikupljanje podataka)

Zajednička ribarska politika (CFP) posljednji put reformirana je u 2002. Reforma je imala nepobitnu ulogu u uspostavljanju većih odgovornosti sektora europskog ribarstva.

   Dugoročno upravljanje resursima: dionice voda Zajednice koje su najviše iskorištene ili najugroženije, sada su stavljene pod višegodišnje planove sastavljene na temelju znanstvenih savjeta.
   Sudjelovanje sektora europskog ribarstva u upravljanju resursima: Regionalno savjetodavno vijeće okuplja različite sudionike, u svakoj pomorskoj regiji ili za određeno ribarstvo, koji sudjeluju u razvoju projekata Europske komisije.

CFP'S nedostatci

Reforma iz 2002. godine nije postigla sve svoje ciljeve. Njen glavni neuspjeh je preveliko izlovljavanje koji je najveći problem ribarstva Europske unije:

   ulov od 88% u vodama Zajednice prelazi kapacitete obnove,
   veliki broj ulova mladih primjeraka, ulovljenih prije nego što su dostigli spolnu zrelost.

Izlovljavanje proizlazi prvenstveno iz velikih kapaciteta Europske ribarske flote. Postoji previše plovila za ribolov. Za ribare to znači niže prihode ili čak ekonomske gubitke, što povećava njihovu osjetljivost na cikličke krize (cijene goriva, smanjenje kupovne moći), kao i njihovu ovisnost o javnim podršku.
Komisija je provela daljnju reformu Zajedničke ribarske politike kako bi učinkovitije osigurala ekonomsku održivost europske flote, očuvanje ribljih zaliha, integrirajući se s pomorskom politikom u pružanju kvalitetne hrane za potrošače, sa dokumentom reforme CFP (SEC(2010)428 final, 16.4.2010).

Faze reforme

   Travanj 2009. - Objava Europske komisije - Zelena knjiga o reformi Zajedničke ribarske politike.
   Travanj 2009. do 31. prosinca 2009. - Opće savjetovanje sektora i javnosti u cjelini.
   Tijekom 2010. - Objava rezultata konzultacija.
   Tijekom 2011. - prijedlog zakona.

Europska komisija priprema reformu Zajedničke ribarske politike kako bi se prilagodila nastalim promjenama i novim izazovima za taj sektor. Reformiran CFP je na snazi od 2013.
Europska komisija želi vidjeti obnovljene prosperitete za sektor ribarstva povratkom na eksploataciju zdrave i obilne zalihe. Europska komisija želi da europski proizvođači igraju važnu ulogu u opskrbi europskog tržišta plodovima mora, te na kraju, postizanje ravnoteže između kapaciteta flote i raspoloživih resursa.
Prioriteti Europske Komisije po pitanju reforme CFP:

   smanjenje prevelikih kapaciteta flote, razvijanje mehanizama prilagodbe flote količini raspoloživih resursa,
   refokusiranje glavnog cilja CFP-a na održavanju zdravih, održivih i iskoristivih zaliha,
   prilagodba orijentacije upravljanja ribarstvom iz današnje centralizirane kontrole od strane Vijeća ministara ribarstva, koja donosi sve odluke, prema regionalnoj (ali ne i nacionaliziranoj) provedbi načela utvrđenih na razini Zajednice,
   uključivanje sektora dalje u upravljanju resursima i provedbi ribarske politike, na primjer, kretanje ka rezultatima na temelju upravljanja,
   razvijanje kulture u skladu s propisima koje obvezuje sektore i zemlje članice da primjenjuju učinkovitije mjere CFP
   razvijanje jednostavnije i jeftinije politike s neposrednom blizinom u donošenju odluka.

Kako bi osigurala poštivanje ograničenja vezanih za ribarstvo, postavljenih u interesu dugoročnog očuvanja zaliha ribe, EU je 2005. godine osnovala Agenciju za kontrolu ribarstva Zajednice. Agencija čije je trenutno sjedište u Vigo u Španjolskoj. Agencija koordinira provedbu pravila za sprječavanje prekomjernog izlovljavanja ribe i zaštitu drugih oblika morskog života. Osim toga, ona osigurava obuku za inspektore i organizira zajedničko postavljanje inspektora iz više država članica Unije.

Sporazumi o partnerstvu i ribarstvu s trećim državama

Ribarski sporazumi sa zemljama izvan EU-a i pregovori unutar regionalnih i međunarodnih ribarskih organizacija osiguravaju sprječavanje prekomjernog izlovljavanja ribe, ne samo u vodama EU-a, već i u onima iz čitavog svijeta. Istovremeno ribarima EU-a pružaju pristup ribi u udaljenim vodama. Zemljama u razvoju EU plaća za pravo pristupa, a novac dobiven tim putem uvelike se ulaže u ribarske industrije tih zemalja te u izgradnju njihovih ribljih zaliha.
U sklopu reforme treba spomenuti obavijest kojom se predlaže integriran okvir za partnerske sporazume o ribarstvu s trećim državama. Tamo gdje su ribarski interesi tradicionalno zajednički i odnosi kvalitetni, naročito u slučaju susjednih obalnih država, EU treba konsolidirati te odnose trajnim sporazumima. U pogledu bilateralnih odnosa, koje obilježavaju ekonomske, socijalne ili institucionalne razlike, EU će putem Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu (Fisheries Partnership Agreements - FPA) ojačati suradnju i osigurati primjenu održive ribarske politike te racionalnog i odgovornog korištenja resursa, koje je u dugoročnom interesu svih zainteresiranih strana.
Sporazumi o partnerstvu u ribarstvu jedna su od osnova eksterne dimenzije CFP-a u pogledu prinosa uspostavi uvjeta za održivo ribarstvo izvan voda EU. Reformom se predlaže primjena procedura i instrumenata zasnovanih na takvim sporazumima kako bi se iscrtao integriran i obvezujući okvir politike EU prema obalnim državama s kojima ima odnose u ribarstvu.
Kako se takvi sporazumi uglavnom sklapaju sa zemljama u razvoju, treba procijeniti nacionalnu ribarsku politiku koju definira sama obalna država, potrebe obalne države za održivim razvojem vlastitog ribarskog sektora u okvirima lokalnog gospodarstva i financijska sredstva koja bi EU pružala obalnoj državi. Nakon znanstvene i tehničke procjene potencijala iskorištavanja ribarskih zaliha u vodama pojedine obalne države, sljedeći korak je utvrđivanje postoje li uvjeti pristupa višku koji bi mogle iskorištavati flote drugih država te udio u višku koji su obalne države spremne dodijeliti ribarima iz EU. Potom se definiranju zajednički interesi i odgovarajuće mjere i modaliteti njihove primjene i procjene, te se postavlja institucionalni i pravni okvir koji precizira obveze obiju strana.
Akvakulturom se može nadoknaditi smanjenje zaliha divlje ribe. Već sada 20% ukupnog izlova Europske unije dolazi iz uzgajališta riba. Mekušci, školjke, potočna pastrva i losos spadaju u najvažnije proizvode akvakulture, no u nekim zemljama važno mjesto zauzimaju i šaran i deverika. Akvakulturna industrija EU-a raste sporije od industrije ostatka svijeta. Europska komisija razmatra uvođenje dodatnih koraka za razvoj potencijala ove industrije. Ključni izazovi uključuju manjak prostora i vode dobre kvalitete, te visoke standarde zaštite javnog zdravlja i okoliša. Europska akvakultura prednjači u održivom razvoju u svijetu, i po pitanju socijalnih učinaka i učinaka na okoliš, no to otežava tržišno natjecanje s proizvođačima iz drugih zemalja, posebice iz Azije i južne Amerike.
EU ima više mora nego kopna te predstavlja najveći svjetski pomorski teritorij. Ima ukupno 1200 luka, a oko 90% ukupne vanjske trgovine i 40% unutarnje obavlja se morskim putem. Trgovačka flota Europske unije najveća je na svijetu. Pomorske regije sačinjavaju više od 40% bruto domaćeg proizvoda EU-a, a u njima živi 60% populacije Unije. Oko 5% BDP-a dolazi izravno iz pomorskih industrija i usluga. Broj je puno veći kada se uzmu u obzir neizravni doprinosi iz drugih sektora, poput turizma. Kako su ribarska politika i politika zaštite okoliša već neko vrijeme percipirane kao dvije strane iste medalje, EU sada preuzima šire gledište kako bi obuhvatila sve koristi našeg pomorskog prostora. Cilj je ojačati europska pomorska istraživanja, tehnologiju i inovacije. To se uklapa u Lisabonsku agendu za veći broj kvalitetnijih poslova i rast, te u Unijinu posvećenost osiguravanju da gospodarski razvoj ne ugrožava održivost okoliša. Integrirana pomorska politika obuhvaća pomorski prijevoz, konkurentnost kompanija u pomorskom sektoru, zapošljavanje, znanstvena istraživanja, ribarstvo i zaštitu morskog okoliša. Kako bi naglasila važnost ovog sektora, Europska komisija je 20. svibnja proglasila Europskim danom pomorstva. Prvi Europski dan pomorstva obilježen je 2008. godine.

Akcijski plan za ribarstvo u Sredozemlju

Sredozemno je more vrlo specifično: ima male i razmjerno stare brodove, brojna mala pristaništa raznolikim vrstama riba, raširenost poluprofesionalnog ribolova, loše organizirano tržište te često poklapanje turističkih, ribarskih i akvakulturnih područja. Sredozemno more je Uniji i ekonomski razmjerno neprivlačno jer je riječ o relativno plitkom, malom, zatvorenom moru, ne previše bogatom ribljim fondom, koje je važno prvenstveno obalnim državama.
Uobičajene ciljeve ribarske politike teže je provesti na Sredozemlju nego u drugim područjima EU zbog država nečlanica, koje nemaju tradiciju organiziranog i strukturiranog upravljanja ribarstvom te zbog nedovoljno razvijene multilateralne suradnje. Stoga su se od samog početka neke mjere CFP-a tu provodile drugačije ili sa zakašnjenjem u odnosu na ostatak Unije.
U listopadu 2002. godine u Bruxellesu je predstavljen Akcijski plan za očuvanje i održivo iskorištavanje ribljih resursa u Sredozemnom moru u sklopu CFP-a (COM(2002) 535 final, 9. listopada 2002.). Naglašava se uloga vodstva EU putem inicijativa koje bi potaknule i unaprijedile suradnju u ribolovu i akvakulturi između Unije i zemalja koje nisu njezine članice.
Komisija je oformila Regionalno Savjetodavno vijeće za Mediteran (CCR-MED) kako bi se produbilo sudjelovanje interesnih skupina u donošenju politika za ribarstvo. Na konstitutivnoj generalnoj skupštini održanoj u Rimu na 1. travanj 2009. u prisustvu predstavnika Europske komisije i nacionalnih vlasti, članovi Opće skupštine jednoglasno izabralu su Mourad Kahoul na položaj predsjednika.

Institucije

U području ribarske politike EU djeluju sljedeće institucije:

   Europska komisija: Opća uprava za pomorostvo i ribarstvo (povjerenica Maria Damanaki)
   Europski parlament: Odbor za ribarstvo
   Vijeće EU: Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo
   Europska agencija za pomorsku sigurnost

IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma


Same rules apply

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 74299
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 8.0.1
Evropska unija: Reforma politike ribarstva


BRUXELLES - Kvote EU znače da ribari mogu da iznesu sa brodova samo određenu količinu neke vrste ribe. To znači da se sve ribe izvučene na brod koje prevazilaze određenu kvotu, vraćaju mrtve nazad u more, što je poznato kao "škartiranje". Procenjuje se da se na taj način "škartira" više od polovine ukupnog ulova ribe u evropskim vodama.
Evropsku zajedničku politiku ribarstva mnogi smatraju neuspešnom. Istraživanje Svetskog fonda za zaštitu prirode, pokazuje da 88 odsto evropskih potrošača želi bolji sistem očuvanja riblje populacije.

Medijska kampanja u Britaniji je pomogla da se pokrene debata u Bruxellesu. Evropska unija je iznela predloge za reformu politike ribarstva, koji obuhvataju i zabranu "škartiranja", počev od 2015.

"Ako ne dođe do reforme, za deset godina održivi nivo ribe će se sačuvati u svega osam od naših 136 ribljih lovišta… Naš predlog je da se promeni sistem, tako da se ceo ulov iznosi na kopno i uračunava u kvote", mišljenje je Marije Damanaki, komesara Evropske unije za pomorske poslove i riblja lovišta.   

Naučnici kažu da u evropskim morima danas živi samo mali deo nekadašnje količine ribe. Tokom 1990-ih, prema izveštaju objavljenom u časopisu "Science", količina severoatlantskog bakalara je pala ispod 95 odsto istorijskog maksimuma.

Čak i ako se politika ribarstva radikalno promeni, pojedini naučnici, među kojima je Tim Leng, sa Univerziteta grada Londona, tvrde da će riblje rezerve i dalje biti u opasnosti da budu desetkovane.

"Svet više ne može da jede ribu kao što to radimo mi u Britaniji, da jede dve porcije ribe nedeljno, od kojih bi jedna trebalo da bude bogata uljem. To je apsolutno nemoguće. Uputstva govore nešto što životna sredina ne može da zadovolji – planeta, mora ne mogu da zadovolje. Globalna slika pokazuje da mora ne mogu da obezbede dovoljno ribe da sedam milijardi stanovnika pojede dva riblja obroka nedeljno."

Predlog Zajedničke politike ribarsta EU bi trebao da ude usvojen u naredne dve godine, a do tada će se još hiljade tona ribe i dalje loviti i vraćati mrtve nazad u evropska mora 
IP sačuvana
social share
Jeka je moj drug 
And I won't show or feel any pain even though all my armor might rust in the rain!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 5437
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 8.0
mob
Nokia zvrr
Ovaj tekst je interesantan zbog ovog dijela koji sam istakao u drugoj boji. Smile

Ribari u Europskoj uniji od 1. siječnja 2010. dobit će dozvolu ribolova na bodove i ako zbog prekršaja izbube pet bodova, bit će im oduzeta licencija, a i ribarica. Slično kao i vozačima automobila u nekim zemljama kojima se nakon prekršaja skidaju bodovi, tako će se ribarima skidati bodovi do oduzimanja licencije za ribolov.

U 27 zemalja EU je oko 88.000 ribarica (u Italiji 14.000), a broj se godinama stalno smanjivao (u Italiji je još devedesetih bilo 25.000 ribarica), a od ribolova u EU živi oko 190.000 zaposlenih. Godišnje se proizvede, ulovi i uzgoji oko sedam milijuna tona ribe u 27 zemalja, odnosno od toga se iz uzgoja (marikultura) dobije 1,7 milijuna tona ribe i školjaka. 

Nakon četiri teška prekršaja ribari će izgubiti pet bodova u dozvoli i licenciju za ulov ribe.  Teškim prekršajem smatra se uništavanje podmorja, ne smije se loviti vučnim mrežama unutar tri milje od obale ili ako dubina mora nije najmanje 50 metara. Teški prekršaj je nepoštovanje kvota izlova zaštićene ribe, na primjer, crvene tune. Zatim, veliki prekršaj je lov s velikim "spadarama", ribaricama za lov sabljarki koje u Italiji i danas neki upotrebljavaju iako ih je Europska unija zabranila. Italiju je zbog toga, ali i drugih prekršaja ribara, EU više puta novčano kažnjavao. U 2009. EU je utvrdio 20.000 prekršaja talijanskih ribara i kaznio Italiju sa sedam milijuna eura. Ali i talijanska država teško kažnjava svoje ribare, pa je u 2008. financijska straža zaplijenila 330.000 kilograma ribe ulovljene na nezakonit način i kaznila prekršitelje sa 5,5 milijuna eura. Kao veliki prekršaj smatra se i lov s mrežama s manjim od dozvoljenih otvora na njima, a ima i drugih prekršaja. 

Neki talijanski ribari smatraju kako je riječ o preoštrim mjerama. Podtajnik u ministarstvu poljodjelstva zadužen za ribarstvo Antonio Buonfiglio drži kako se previše gleda samo na mogućnost oduzimanja dozvole, a premalo na korist ribara koji se ponašaju prema zakonu. Ne samo što se od nelegalnog ribolova zarađuje više, jer se ne plaćaju ni porezi, a lovi se zaštićena riba koja ima visoku cijenu na tržištu, nego se njime uništava riblji fond, a time i ekonomska budućnost ribara koji poštuju zakone.

Novim mjerama moći će se kažnjavati i ribare iz zemalja izvan EU koji dolaze loviti u more zemalja EU. Osim toga i organizacija Ujedinjenih naroda za prehranu i poljodjelstvo (FAO) sa sjedištem u Rimu načinila je sporazum kojim će biti zabranjeno ulaziti u luke svim ribaricama koje ne poštuju spomenuta pravila. Sporazum FAO-a stupit će na snagu kada ga prihvati najmanje 25 zemalja. Do sada je sporazum potpisalo 11 zemalja (Italija ga, primjerice, treba još ratificirati).
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 5437
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 8.0
mob
Nokia zvrr
Našao sam diplomskli rad u pdf-u s temom 'Ribarska politika EU'. Da l' da kopiram to ovdje?
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 2 3 5
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 25. Apr 2024, 22:01:12
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.147 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.