Sami sebe ne mozemo da golicamo


Naucnici sa Univerzitetskog koledza u Londonu, u Engleskoj, otkrili su zasto nas sopstveni dodiri nikada ne golicaju. Tajna, naravno, lezi u mozgu koji ne reaguje jer prije nase koze zna da cemo biti “zagolicani”. Kada vas, medjutim, golica neko drugi to djeluje jer mozak ne zna unaprijed sta ce da se desi.

Kad volimo osjecamo bol voljenih


Tim strucnjaka sa Univerzitetskog koledza u Londonu otkrio je da je samo saznanje da partner koga volite pati dovoljno da vam se u mozgu aktiviraju centri za bol, objavljeno je u naucnom casopisu “Sajens”. U istrazivanju, u kome je ucestvovalo 16 parova, naucnici su mjerili aktivnost mozga, dok su bolno stimulisali desnu ruku zene ili desnu ruku njenog partnera. Rezultati su pokazali da je posmatranje partnerove patnje bilo dovoljno da kod nekih - ne svih - ispitanika pokrene aktivnost centara za bol u mozgu. Medjutim, posmatranje partnerove patnje ipak nije moglo da stimulise centre bola da registruju stvarno fizicko osjecanje bola.

Ljutnja razgraðuje strah


Ljutnja je stresni faktor, ali uprkos tome ima i dobru stranu jer moze pomoci pri razgradnji stresa. Stanja straha izgraðuju se na temelju unutrašnjih slika, dok se strah manifestiuje ponajprije kroz rijeci, objasnio je americki psiholog Nathan Williams sa Univerziteta u Fayettevilleu.
Ljudi koji se lako razbjesne, mogli bi takve strahove bolje zamotati u rijeci te ih na taj nacin lakše razgraditi. On je eksperimentom pokazao da posebno preplašeni pacijenti imaju posebno dobru sposobnost pamcenja slika, dok su ispitanici skloni ljutnji pokazali izrazitu neosjetljivost na strah. Ako se dugorocno uzmu u obzir negativne posljedice ljutnje, one svakako imaju funkciju zaštite, zakljucio je stoga Williams.

Cvelavost povezana s depresijom


Indijski doktor napravio je istrazivanje koje je povezalo celavost s poremecajima u raspolozenju.
Doktor Sarvesh tvrdi da njegovo istrazivanje provedeno na 298 muškaraca i 73 zene pokazuje da vecina pacijenata s poremecajima u raspolozenju kao što je depresija pati takoðe i od celavosti. On je utvrdio da su i celavost i depresija poligenicne bolesti te da 56,6 % muškaraca s poremecajima u raspolozenju pati i od celavosti koja se javljala i kod njihovih bliskih roðaka.
Sarveshovo istrazivanje pokazalo je meðutim sklonost celavljenju kod energicnih i veselih ljudi.

Kašalj spašava zivot kod infarkta


Snazno kašljanje na prvi znak srcanog udara moze spasiti zivot pogoðene osobe, tvrde poljski istrazivaci iz Kardiološkog fonda u Katowicama. U istrazivanju je 115 pacijenata s visokim rizikom od srcanog udara poduceno da pocnu kašljati cim osjete iznenadnu snaznu bol u grudima koja je klasicni simptom infarkta. Pacijenti su tako postupili u 365 situacija - u 292 slucaja simptomi su nestali, a u samo 73 slucaja je bila nuzna ljekarska intervencija.
Poljski naucnici dodaju da pravilno kašljanje u pravom trenutku pacijentima omogucava zadrzavanje svijesti i povratak normalnog srcanog ritma.

Agresivci vole da puse


Agresivni ljudi su vjerovatno genetski predodredjeni da postanu pusaci, otkrili su americki istrazivaci.
Rezultati istrazivanja, koje je sproveo naucni tim sa Kalifornijskog univerzitetau u Irvajnu, pokazali su da iste varijacije gena koje odredjuju agresivni karakter ljudi cine ljude sklonijim zavisnosti od nikotina.

Zene vide u sirinu a muskarci u dubinu

Prema statistikama sprovedenim u Velikoj Britaniji, od 4132 poginulih, 3640 je bilo muskaraca a samo 1492 zene.
Prema istrazivanjima doslo se do zakljucka da zene vide u sirinu a muskarci u dubinu.
Na pesackim prelazima je upravo iz tih razloga i ginulo vise muskaraca, jer zene vide kako to naucnici kazu pod uglom od 180 stepeni, jednostavo imaju siri pogled u stranu i zapazaju mnogo vise detalja od nas muskarca.
Jos jedan dokaz koji podkrepljuje ovu tvrdnju je to da se na ulici za dobrom zenskom uvek muskarac okrene, ali se zato za dobrim muskarcem ni jedna zenska ne okrene (bar je mi ne primetimo), ne zato sto joj se ne svidja, vec zato sto one imaju siri pogled i nemoraju da se okrecu da bi do naj sitnijih detalja osmotrile "potencijalnog decka" !

Zivot poceo u kamenu na dnu okeana

Nova i kontroverzna teorija tvrdi da je zivot poceo u takozvanim "inorganskim inkubatorima", malim komorama u olovnom sulfidnom stijenju na dnu okeana.
Njemacki i škotski naucnik, William Martin i Michael Russell, tvrde da je prvo nastala celija koja je kasnije napunjena zivim molekulama, a ne da su obrnuto prvo nastali sklopovi zivota, a tek onda celijske strukture kako tvrde dosadašnje teorije. Njihova je teza da prve celije nisu bile zivi nego neorganski organizmi sacinjeni od olovnog sulfida i da su nastali ne na površini Zemlje nego na dnu okeana, što bi znacilo da zivot moze nastati na svakom vlaznom kamenom planetu.
Jedna od implikacija ove teorije, objavljene u Philosophical Transactions Royal Society, je da je zivot vjerovatniji na planetama za koje se prije smatralo da on ondje ne moze cvjetati

Koje je pravo ime Mont Everesta?

 Mont Everest nije pravo ime za najvisi vrh na svijetu, koji su prije vise od 280 godina prvi otkrili Tibetanci i nazvali ga Godes Komolangma, sto, na njihovom jeziku, priblizno, znaci "Boginja majke Zemlje", tvrde tibetanski i kineski naucnici.
Ime Mont Everestu, "krovu svijeta" dali su Britanci tokom kolonijalnih osvajanja 1840, previdjajuci da su Tibetanci taj vrh, na granici Kine i Nepala, otkrili ne samo mnogo prije njih, vec da su mu prvi dali ime.

Svi psi poticu od istocnoazijskih vukova


Sve sada poznate rase pasa poticu od zenki jedne male populacije vukova koja je prije oko 15.000 godina zivjela na istoku Azije, pokazala su cetvorogodisnja istrazivanja svedskih naucnika.
Strucnjaci svedskog Kraljevskog instituta za tehnologiju dosli su do ovih rezultata analizirajuci uzorke dlaka vise od 500 vrsta pasa iz citavog svijeta. Ispostavilo se da su sve istog genetskog porijekla, kao i da rase iz istocne Azije karakterise veci broj varijacija genetskog materijala.
Raznolikost koja u danasnje vrijeme odlikuje psecu vrstu, najvecim dijelom proistice iz cinjenice da je u srednjem vijeku u cijeloj Evropi postojalo ogromno interesovanje za uzgoj pasa.