.tko je izumio kompas?


Tko je i kada prvi otkrio da će namagnetizirana željezna igla, koja se slobodno okreće u krug, uvijek pokazivati sjever ne zna nitko. Jedno vrijeme se držalo da su ga otkrili Kinezi prije 4.500 godina. Iako se danas to osporava, svakako je upravo taj narod bio jedan od prvih koji su poznavali načelo kompasa.

Kompas su u Europu prenijeli arapski trgovci, a u 12. stoljeću je već bio dobro poznat. Najstariji kompas se sastojao od namagnetizirane igle, provučene kroz drveni križ koji je plutao u posudi s vodom. Zatim se počela upotrebljavati igla koja se okreće na drugoj igli, pričvršćenoj za dno posude. Kako se u početku uzimao u obzir samo pravac sjever-jug, posuda je stajala tako da je sjeverni kraj igle dodirivao sjeverni dio posude, obilježen nekom bojom. Kasnije su na samu iglu pričvrstili kartu s obilježenim točkama.

… kako školjke prave bisere?


Tijelo školjke je vrlo nježno. Da bi ga zaštitila od ozljeda, luči tekućinu kojom oblaže unutrašnjost svoje zaštitne ljušture o koju se oslanja tijelom. U trenutku kada u unutrašnjost školjke upadne nešto što bi moglo ozlijediti njeno tijelo, na primjer zrnce pijeska, školjka ga počinje oblagati s nekoliko slojeva te iste, sedefaste tekućine. Tijekom određenog vremena, najčešće nekoliko godina, zrnce pijeska postaje biser.

Budući da se ovaj proces odigrava sasvim prirodno, biser može biti savršeno oblikovan. Čovjek je, međutim, pronašao način uzgoja bisera. U školjku se ubacuje fino zrno pijeska ili komadić sedefa te je se ostavlja pod vodom dvije do tri godine. Ovakav postupak najčešće ne rezultira tako savršenim biserima kao što su prirodni.

Zašto se kaže...
Avala


Avala, planina visoka svega 511 metara, na severnom obodu Šumadije odnosno 16-17 kilometara jugoistočno od Beograda, nema ni približno toliko burnu prošlost kao grad na čijem prilazu stoji. S druge strane, ne može se reći ni da je ona bila po strani od svih događanja u Beogradu i oko njega. U srednjem veku na vrhu Avale nalazio se stari srpski grad Žrnov, prema kome se i cela planina isto tako zvala. Zidine tog grada početkom 20. veka bile su u ruševinama, ali danas bi one verovatno uveliko bile obnovljene da 1934. godine nisu skroz porušene kako bi na tom mestu bio podignut Meštrovićev spomenik Neznanom junaku. Turci su se na Avali pojavili 1442. godine i tu se utvrdili, naspram beogradske tvrđave koju su tek nameravali da osvoje. Tako je Žrnovo postalo Avala to jest Avalski grad, gde je kasnije stolovao Porča od Avale, turski junak (odnosno kabadahija) kome je, ako je verovati narodnoj pesmi, glave došao tek Zmajognjeni Vuk.
Sve enciklopedije koje sadrže odrednicu Avala pominju samo najpoznatiju Avalu, neveliku planinu kod Beograda, sa ostacima rudišta žive i olova, donedavno prepoznatljivu po 200 metara visokom TV tornju, izgrađenom 1963-64. godine (srušenom u bombardovanju NATO 1999).
U rečnicima se, međutim, mogu naći i podaci o postojanju drugih uzvišenja koja se isto tako zovu Avala, na primer brdo iznad sela Bukovca blizu karlovačkog Stražilova, brdo i zaselak u Pambukovici u valjevskoj Tamnavi, gradić na levoj obali Une kod Vakufa u Bosni. Sva su ona dobila ime u tursko doba, prema njihovoj reči havale 'pregrada, prepreka' odnosno 'dominirajuća tačka prema nekoj drugoj tački, tvrđava koja prkosi i smeta nekom drugom utvrđenom mestu'. Taj turcizam u srpskom jeziku više ne postoji kao obična, zajednička imenica (kakav je, recimo, slučaj toponima Ćuprija, danas zastarelog i stilski obojenog, ali ipak prisutnog sinonima imenice most).
Tek kada zavirimo u etimološke rečnike, koji sadrže podrobnija objašnjenja i tumačenja krajnjeg porekla reči, vidimo da je (h)avale balkanski turcizam, dakle turska reč prisutna u (gotovo) svim jezicima koji se govore na Balkanu: makedonskom, bugarskom, rumunskom, albanskom, novogrčkom. Činjenica da u tim jezicima odgovarajući oblici (sa početnim h- ili bez njega) imaju i druga značenja, na primer 'nalog, posao, teret, breme, prepreka' ili 'prepona, smetnja da se može gledati u tuđu kuću' ne bi trebalo da nas čudi: i sama turska reč bila je višeznačna, pa su je različiti balkanski jezici preuzimali, odnosno očuvali, nejednake delove njenog izvornog semantičkog spektra.
Tragove pojedinih od njih i danas nalazimo u nekim narodnim govorima, na primer kad se na Kosovu kaže Nemamo avale po među sebe imenica avale koristi se kao „prepona, smetnja da se može gledati u tuđu kuću”, a u rečenici On neka učini avale na mene ona znači 'prenos, nalog'.
Iako turska reč počinje suglasnikom h-, on se u srpskom jeziku samo ponegde očuvao dok se u većini dijalekata, a potom i u književnom jeziku koji se iz njih razvio, vremenom izgubio (kao u slučaju avan od havan, ajvar od hajvar itd.). Tako i prvi starosrpski pomen te planine iz 1515. godine sadrži početno h-: Razbi HalilG begG JanoŠa herdeljskoga vojevodu pod Havalom, a u narodnoj pesmi već ga nema: Bijela je vila pokliknula / sa Avale zelene planine / vila zove u Biograd stojni / po imenu dva Jakšića mlada...; Vino piju do dva pobratima u Avali više Biograda...; Al' mu veli Porča od Avale... itd.
Na kraju bi trebalo pomenuti da ideja da se celo brdo nazove „običnom” imenicom pregrada uopšte nije turski „specijalitet”: upravo tako, Pregrada, zove se jedno brdo u Srbiji u požarevačkom okrugu. Da to nije slučajno, odnosno da se tu ne radi o uticaju sinonimne turske reči koja je bila u opticaju u tursko doba, vidi se po tome što postoji i istoimeno selo blizu Varaždina u Hrvatskoj, kao i neko zemljište kod Vrbnika na ostrvu Krku - daleko van turskog domašaja.

...zašto psi vole jesti travu?
 
Nekoliko je teorija zašto psi jedu travu. Jedna je da su njihovi rođaci i vukovi jeli životinje ulovljene u prirodi koje su u sebi imale biljne sastojke. Kako psi jedu konzerviranu hranu, nedostaje im bilja u prehrani pa jedu travu.
Drugo, trava skuplja štetne tvari u želucu koje im smetaju te tako izaziva da ih povraćaju.
I treće, žvakanjem trave možda sakupljaju informacije o životinjama koje su po njoj prošle i označile je urinom.
 
 

... koji je majmum najsličniji čovjeku?
 
Čimpanza je vrsta majmuna najsličnija čovjeku. Vrlo je inteligentan pa je sposoban napraviti i koristiti oruđe kako bi riješio neku situaciju u kojoj se našao. Živi u prašumi, u čoporima u kojima ih može biti i do 40. Predvodi ih najiskusniji mužjak, koji nije nužno najjači. Iako je jako dobar penjač hranu traži na zemlji, a noći zato provodi na drvetu gdje priprema ležaj od granja i lišća.
 
 

... bismo li brže starili na drugoj planeti?
 
Kada bismo došli živjeti sa Zemlje na neku planetu s jačom gravitacijom, srce i pluća bi nam se više naprezali pa bismo brže starjeli, no da ljudi oduvijek žive na takvoj planeti, tijelo bi im se priviklo na tu gravitaciju kao što se naše naviklo na Zemljinu gravitaciju. U svemiru vjerojatno postoje vanzemaljci slični ljudima koji uspješno žive na planetima s drukčijom gravitacijom od naše.
 
 

...da su dupini nekoć imali noge?
 
Prije otprilike milijun godina dupini su, vjerovali ili ne, imali noge. Na kosturu dupina znanstvenici su uočili dvije male zdjelične kosti u obliku štapića, a te bi kosti mogle biti ostaci stražnjih nogu, što bi onda značilo da su preci današnjih dupina nekad davno mogli hodati kopnom.

Znanstvenici pretpostavljaju da su ti kopneni dupini izgledali poput današnjih vukova, ali su ipak bili bliži srodnicima današnjih krava.


 
 

... da nitko nema jezik poput tvog?
 
Kao što svaki čovjek ima jedinstven otisak prsta, tako bi i otisak jezika kod svakog pojedinca bio drugačiji i jedinstven.
 
 

...tko je najveći majmun na zemlji?
 
Gorila je najveći majmun na zemlji, a mužjak može biti težak i do 200 kilograma. Gorile imaju prednje ekstremitete dulje od stražnjih, a poznate su nam dvije različite populacije, jedna koja živi u prašumama blizu Atlantskog oceana i druga koja živi u planinskom područjima centralne Afrike.

Žive u grupama čiji broj varira od 5 do 30 jedinki, a predvodi ih glavni mužjak. Stalno traže hranu pa se svakodnevno premještaju i do 5 kilometara unutar strogo određenog teritorija.
Glavni mužjak uvijek se nalazi na čelu povorke. Kad padne noć, na tlu gradi ležaj gdje provodi noć, dok ženke i mladunčad ležaj grade na drveću visokom i do 8 metara, gdje su ipak puno sigurnije.
 
 

...koja ptica ima najduži kljun?
 
Najduži kljun ima australski pelikan, a dužina mu iznosi između 34 i 47 cm, dok najduži kljun u odnosu na ukupnu dužinu tijela ima dugokljuni kolibrić koji obitava na području Anda, od Venezuele do Bolivije. Kljun mu je dug 10.2 cm, što znači da mu je duži od tijela ako ne računamo rep.