..tko su bile prve olimpijke?

Na Olimpijadi održanoj 1900. godine u Parizu prvi put su se mogle natjecati i žene, a natjecale su se u tenisu, golfu, jedrenju, kriketu i letenju balonom.

Prve olimpijke su bile Helen de Pourtales, Švicarska (jedrenje), Elvira Guerra, Francuska (jahanje), Mme Ohnier i Madame Depres, Francuska (kriket), Charlotte Cooper, Velika Britanija (tenis), Margaret Abbott, SAD (golf), Madame Maison, Francuska (let balonom).

... da među mravima postoje robovi?

Mravi amazonci nemaju vlastite radnike, pa napadaju mravinjake s drugim vrstama mrava, koje onda kao robove odvode u svoj mravinjak da se brinu o njihovim potomcima.

...da i majmuni ćelave?

Nama genetski najsličnije životinje, majmuni, imaju mnogo sličnosti s nama. Baš kao i mnogi stariji muškarci, i muški majmuni s godinama gube dlaku na glavi.

... koji je identifikator najpouzdaniji ?

Šarenica ljudskog oka pouzdanija je za prepoznavanje od otisaka prstiju. Ona sadržava 256 pojedinosti svojstvenih samo jednoj osobi, a otisak prsta daje ih 'samo' 40.

...koliko dugo se gradio Kineski zid?

Taj ogromni projekt završen je za samo petnaest godina!
Kasnije je produljen, mnogo je puta dograđivan, ali i djelomično uništavan. Usprkos tome, još uvijek postoji veliki dio ovog zida.

Oko 221. godine prije nove ere, moćni kineski car Ši Huang Ti ujedinio je razne dijelove Kine, ali je i dalje velikom opasnošću smatrao barbarska plemena nomada, koja su živjela sjeverno od njegova carstva. Kako bi se zaštitio od mogućih napada, car je naredio gradnju velikog zida koji će štititi sve sjeverne provincije Kine.

Nažalost, car nije uspio spriječiti upade nomada u Kinu: neki dio zida uvijek bi bio oštećen, te su Mongoli stalno mogli upadati upravo kroz te dijelove. Zid je uvijek služio kao granica između kineske i mongolske kulture, između poljoprivrednog i nomadskog načina života.

Kineski zid najdulji je zid na svijetu. Ako se uračunaju sva krivudanja, dugačak je preko tri tisuće kilometara. Budući da je riječ o obrambenom zidu, pruža se uzduž planinskih grebena i uskih klisura. Zidan je od zemlje, kamena i opeke, a uzduž njegovog vrha sagrađena je staza široka 4,5 metara. Visok je između pet i deset metara, a u pravilnim se razmacima uzdižu stražarnice.

… kako je nastao pijesak?

Pijesak je skupina sitnih kamenih zrnaca, nastala lomljenjem krupnih stijena na površini Zemljine kore prije mnogo milijuna godina. Nastao bi šljunak, koji su odnosile bujice, rijeke i potoci. Kotrljao se niz planinske strmine i skupljao u dolinama i riječnim koritima, a pri tom se razbijao na sve sitnije djeliće. Neki dijelovi takvih usitnjenih stijena kemijski se mijenjaju i pretvaraju u sitnu prašinu koja postaje plodno tlo, a dijelovi koji su prečvrsti i ostaju kemijski nepromijenjeni formiraju se kao posebne male cjeline, koje nazivamo pijesak.

Zrnca pijeska su različite veličine - otprilike od jedne desetine do jedne stotine centimetra.

… kada je čovjek prvi put poletio avionom?

Povijesni trenutak kad je čovjek prvi put izveo let u jednom avionu s motorom kao pogonom dogodio se 17. prosinca 1903. godine u Kittyhawku u SAD-u. U avionu Flyer, pokretanom motorom od 12 konjskih snaga, Braća Orville i Vilbur Wright izveli su četiri leta, od kojih je posljednji iznosio 259 metara.

Napredak u praktičnoj primjeni aeronautičke znanosti otad je bio velik. Iako su dva svjetska rata bili neobičan pritisak na pronalazače, stići u samo nekoliko desetaka godina od krhkih letjelica do nadzvučnih aviona i raketa bio je ogroman skok. Prve putničke linije ustanovljene su dvadesetih godina prošloga stoljeća.

… tko je napisao prvu enciklopediju?

Najstariju enciklopediju, koja obuhvaća mnoge predmete, napisao je u 1. stoljeću naše ere Rimljanin Plinije. Zvala se Povijest prirode, imala je 37 svezaka s više od 20 000 pojmova, a navedeno je više od 450 autora.Ta je knjiga smatrana toliko značajnom da je do 1536. godine doživjela 43 izdanja.

Najveća do danas napisana enciklopedija bila je treća kineska enciklopedija, sastavljena po naredbi jednog kineskog cara koji je umro 1721. godine. Sastojala se od 5 020 svezaka.
Prvu enciklopediju čiji su pojmovi bili poredani abecednim redom sastavio je engleski svećenik John Harris. Objavljena je 1704. godine, a zvala se Opći engleski rječnik umjetnosti i znanosti.

Danas su enciklopedije najčešće struktuirane po abecednom redu, tako da lako možemo pronaći pojam koji nam je potreban.

Riječ enciklopedija potječe iz grčkog jezika i znači opće obrazovanje.

… kako nastaju oblaci?

Topli zrak pun vlage podiže se uvis. Kad dosegne određenu visinu, ohladi se. Na niskoj temperaturi topli zrak više ne može zadržati vlagu u obliku vodene pare, pa se ona pretvara u malene kapi vode ili komadiće leda i tako stvara oblake. Svi su oblaci, zato što se stvaraju na različitim visinama i temperaturama, potpuno različiti i neprestano mijenjaju svoj oblik. Pored toga, oblaci su sastavljeni od različitih čestica koje, opet, ovise o temperaturi i visini.

Na visini od osam kilometara iznad Zemlje nalaze se cirusi, cirostratusi i cirokumulusi. Cirusi podsjećaju na paperje, cirostratusi na tanke bjeličaste prekrivače, a cirokumulusi su maleni, okrugli oblaci koji na nebu stvaraju prave vunaste šare. Svi ovi oblaci sastoje se od komadića leda. Niži oblaci sastoje se od kapljica vode. Najviši od njih, altokumulusi, nalaze se na visini od četiri do sedam kilometara. Na istoj visini nalazimo i altostratuse, oblake koji često prekrivaju čitavo nebo sivkastim velom.

Još niže, na visini od oko dva kilometra nad Zemljom, nalaze se stratokumulusi - veliki blistavobijeli oblaci. Na istoj visini su i kišni oblaci, nimbostratusi - debeli, tamni i bezoblični. Vrlo nisko, na visini od oko 600 metara, nalaze se stratusi, jednoliki oblaci koji predstavljaju pramenje visoke magle. Kumulusi i kumulonibusi vrste su velikih, debelih oblaka, a donose grmljavinu i oluju.

… što su električne ribe?

To su ribe koje hvataju svoje žrtve ili se brane od neprijatelja puštanjem električnih udara. Bliske su srodnice svih ostalih riba i sasvim su im slične.

Najopasniji predstavnik ove skupine je električna jegulja koja živi u vodama Južne Amerike. Ponekad ju zovu brazilska električna jegulja. To zmijoliko, gotovo crno stvorenje stanovnik je rijeka koje se ulijevaju u Amazonu i Orinoko. Ponekad narastu i do dva metra u dužinu. Udarom svoga repa, u kojem su smješteni organi za proizvodnju električne struje, može ošamutiti životinju veličine konja, a zabilježeni su i slučajevi kada su, zbog njenih udara, ljudi ostali paralizirani i po nekoliko sati.

Drugi predstavnik te skupine je električni som koji dostiže dužinu od 1,25 metara. Živi u svim većim rijekama tropskog pojasa afričkog kontinenta.

Električne raže, ponegdje zvane torpedo, žive u svim toplijim morima, uglavnom u velikim dubinama blizu obala. Neki predstavnici ove obitelji nastanjuju vode Atlantskog oceana i mogu izrasti i do 1,5 metara te dostići težinu od sto kilograma. Njihovo tijelo je zaobljeno, rep vrlo snažan, organi za stvaranje električnog punjenja nalaze im se između glave i škrga, a znanstveni eksperimenti su pokazali da se ražino električno punjenje može sasvim isprazniti i obnoviti tek kad se riba najede i odmori.