zašto dabrovi smrde?


Na donjoj strani trbuha imaju dvije žlijezde koje izlučuju masnu tvar neugodna mirisa (dabrovice).

Dabar je inače najveći europski glodavac. Tijelo mu je veliko oko jedan metar i teži oko 30 kg.

koji je najveći europski ledenjak?


Najveći europski ledenjak je Jostedal u Norveškoj. Ledenjak je dug 100 kilometara, a zaprema prostor od 855 kilometara.

koliko u oceanu ima živih bića?


Broj životinjskih i biljnih vrsta u oceanu poznatih čovjeku je oko 275.000. Najveća životinja i najveći sisavac na planeti je plavetni kit. Može narasti oko 33 metara u duljinu i težiti kao 40 nosoroga. Najmanja bića u oceanu su mikroskopski planktoni.

u kojoj državi se počini najmanje kriminalnih djela?


Afrička država Togo ima najmanju stopu kriminaliteta na svijetu. Na Togu se godišnje prijavi tek 11 kriminalnih djela na svakih 100.000 stanovnika.

.koliko se puta godišnje zatrese Zemlja?

Na našem planetu svake godine se dogodi oko 500.000 potresa. Za mnoge se međutim uopće niti ne zna jer se dogode na nenaseljenim mjestima, ali ih precizni seimografski aparati ipak uhvate. Ljudi mogu osjetiti njih 100.000, dok godišnje 100 potresa može izazvati i veća ili manja oštećenja.

kako šišmiši vide u mraku?

Da bi mogli uspješno letjeti noću, šišmiši posjeduju vrlo efikasan navigacijski sustav sličan radaru (tzv. eholokacija ili sonar). On se temelji na zvukovima vrlo visokih frekvencija koje šišmiš odašilje i koji su uglavnom nečujni za naše uši.

Kad šišmiš proizvede signal, zvuk putuje od njega prema mogućim zaprekama i plijenu. Kada na njih naiđu, zvučni se valovi odbijaju i vraćaju prema šišmišu, a on ih hvata svojim velikim, dobro razvijenim uškama. Sluh im je tako profinjen da mogu na temelju odjeka svakog signala točno odrediti položaj ne samo zapreka oko sebe, već i plijena koji leti prilično brzo.

da Amerikanci dnevno potroše čak 42 tone aspirina?

K tome, godišnje potroše pet milijardi dolara na kozmetiku, toaletne potrepštine i usluge u kozmetičkim i frizerskim salonima.

da je Europa prosječno najniži kontinent?

Europa ima najmanju prosječnu visinu među svim kontinentima na zemaljskoj kugli. Ona iznosi samo 300 metara.

što je Aurora Borealis?

Aurora Borealis ili polarna svjetlost spada među najljepše prizore koji se mogu vidjeti u prirodi. Kad se ona pojavi, često se na nebu čuje prasak, a veliki, sjajni luk, koji je neprestano u pokretu, osvijetli noć. Blistave zrake svjetlosti ponekad se rašire poput lepeze, katkad zasvijetle kao jaki reflektori ili se iznenada počnu pomicati gore-dolje.

Dalje na sjeveru polarna svjetlost često izgleda kao velika plamena zavjesa koja visi s neba i njiše se lijevo-desno, dok po njenim pokretnim naborima trepere narančasti, zeleni i plavi plamenovi.

Prema znanstvenim mjerenjima, ta se igra svjetlosti zbiva na visinama od 80 do 160 kilometara iznad Zemlje, a nastaje kao posljedica električnih pražnjenja razrijeđene gornje atmosfere.
Aurora Borealis svoj najveći sjaj ne dostiže iznad Sjevernog pola, već se najbolje vidi oko Hudsonovog zaljeva u Kanadi, u sjevernoj Škotskoj te u južnoj Norveškoj i Švedskoj.

što je celuloza?

Mekši dijelovi biljnih tijela uglavnom se sastoje od celuloze, a upravo zahvaljujući njoj biljke su savitljive. Gotovo sve zelene biljke proizvode celulozu, koja se sastoji od skoro istih kemijskih elemenata kao i šećer, tj. od ugljika, vodika i kisika, odnosno tvari koje se nalaze u vodi i zraku. Šećer koji se stvara u lišću otapa se u biljnom soku i natapa čitavo tijelo biljke. Veći dio odlazi u one dijelove u kojima se obavlja proces rasta ili zarastanja, a drugi dio ovog šećera pretvara se u celulozu, koju biljka koristi za stvaranje zidova stranica.

Celuloza se dobiva iz biljaka čak i kad biljka ugine, a sva vlaga ispari. Naprimjer, sirovi pamuk spada u najčistije oblike celuloze u prirodi, a čovjek od pamučnih vlakana pravi tkanine.
Celuloza čini dobar dio nekih biljaka koje služe za prehranu, kao što su zelena salata, mekinje… Čovjek celulozu ne može probaviti, ali je ona vrlo korisna u njegovoj prehrani. Koze, deve i neke druge životinje mogu probaviti celulozu jer se u njihovom želucu nalazi određena vrsta bakterija.

Od celuloze se kemijskim putem može dobiti određeni broj drugih proizvoda, naprimjer osnova za fotografske filmove, zamjena za lakove, vlakna tkanine kao što je umjetna svila, celofan i brojni plastični materijali. Naravno, celuloza se upotrebljava i u proizvodnji papira.