Opa, simpatije. . .

Trivia for The Da Vinci Code

"24" (2001) creator Joel Surnow thought that "The DaVinci Code" would provide a great storyline for the show's third season. Surnow asked his boss, producer Brian Grazer about acquiring the film rights to the book. Author Dan Brown had no intention of his book being adapted for a TV show, and rejected their bid. Months later, Sony Pictures paid $6 million for the book and hired Grazer as producer.

France's Culture Ministry has granted permission for the film crew to film inside the Louvre.

Hans Zimmer replaced James Horner (long time collaborator with Ron Howard), while Horner took the offer to compose the music for The New World (2005), when Zimmer couldn't accept it, because of scheduling conflicts.

Officials from Britain's Westminster Abbey refused to allow filming to take place in the Abbey, claiming that the book is "theologically unsound". Instead, the filming will take place at Lincoln Cathedral in eastern England.

Julie Delpy and Kate Beckinsale were two of the original people thought of for the role of Sophie.

Sophie Marceau, Audrey Tautou, Virginie Ledoyen, Judith Godrèche, and Linda Hardy were auditioned for the role of Sophie Neveu. Against the odds, Audrey Tautou was offered the part.

Lincoln Cathedral's bell "Great Tom" which strikes the hour was silent for the first time since World War II while filming took place in the cathedral between 15 and 19 August 2005.

Jouko Ahola was offered a role and he auditioned for it, but in the end he didn't get it.

Director Ron Howard's first ideal choice for the part of Robert Langdon was Bill Paxton but Paxton wasn't able to fit the film into his schedule. Howard then began to look into many other actors that included Russell Crowe, Ralph Fiennes, Hugh Jackman, George Clooney and Tom Hanks. Crowe was the running favorite until, ultimately, Howard and producer Brian Grazer decided on Tom Hanks.

Christopher Eccleston and 'Ingvar Eggert Sigur<eth>sson' were each considered for the role of Silas.

Author Dan Brown named main character Robert Langdon after John Langdon, a close friend and typography master who worked with Brown on an ambigram logo for another of his books, "Angels And Demons".

Author Dan Brown named character Sir Leigh Teabing after two of the authors, Richard Leigh and Michael Baigent, of the book "Holy Blood, Holy Grail". Leigh is the first name of Richard Leigh and Teabing is an anagram of the surname Baigent.

According to Jean Reno, Dan Brown wrote the part of Inspector Fache with him already in mind.

To protect both the fabric of the building and the works of art it contains, the production's use of the Louvre Museum in Paris was carefully controlled. For instance, no equipment was allowed inside the Louvre during the opening hours, so filming took place at night. Since the crew were not permitted to shine light on the Mona Lisa, a replica was used to film instead. No blood or mysterious writings were permitted on the wooden floor of the museum so these scenes were shot at Pinewood Studios outside London.

film ce biti veliki hit zato sto ima glumca koji je jedan od najboljih

Najbolji!

Da Vinčijev kod


Žanr: drama, misterija, triler
Trajanje: 149 min.
Premisa: Potraži istinu!




Glavne uloge:   

Tom Henks (Tom Hanks), Odri Totu (Audrey Tautou), Ijan Mekelen (Ian McKellen), Alfred Molina (Alfred Molina), Žan Reno (Jean Reno), Pol Betani (Paul Bettany)
Scenario:   Den Braun (Dan Brown) - roman, Akiva Goldsman (Akiva Goldsman)   
Režija:   Ron Hauard (Ron Howard)    

SINOPSIS

Prilikom poslovnog boravka u Parizu simbolog s Harvarda, Robert Langdon (Tom Henks), prima hitni noćni telefonski poziv: stari kustos Luvra ubijen je u muzeju. Pored tela policija je pronašla zbunjujući znak. U toku dešifrovanja te zagonetke Langdon otkriva niz tragova skrivenih u Da Vinčijevim delima – tragova koji su vidljivi svima, ali vešto skriveni od strane slikara. Langdon se udružuje s talentovanim francuskim kriptologom, Sofi Nevo, i saznaje da je pokojni kustos bio član tajnog društva u kome su bili Isak Njutn, Botičeli, Viktor Igo i Da Vinči, između ostalih. U besomučnoj trci kroz Pariz, London i dalje Langdon i Nevoova nadmudruju se s nepoznatom osobom koja kao da predviđa svaki njihov korak. Ukoliko njih dvoje ne dešifruju zamršenu zagonetku na vreme, drevna tajna i eksplozivna istorijska istina biće zauvek izgubljena.

O FILMU

Fenomenalni uspeh romana "Da Vinčijev kod" Dena Brauna tek je počeo da okupira svest javnosti kada je producentu Džonu Keliju predloženo da pročita knjigu. "Potpuno me je zaludela, bio sam fasciniran. Bio je to prvoklasni triler", seća se Keli. Odmah je tražio da otkupi filmska prava. U isto vreme producent Brajan Grejzer i njegov poslovni partner, reditelj i producent Ron Hauard, takođe su imali želju da adaptiraju knjigu. Grejzera su naročito zaintrigirale neke skrivene teme. "Ne samo da je 'Da Vinčijev kod' zabavno i uzbudljivo štivo već postoje neke stvari duboko u priči koje su privukle moju pažnju. Pitanje istorije protiv stvaranja istorije bilo mi je posebno zanimljivo." Kada su Grejzer i Hauard saznali da je Keli već otkupio prava, izneli su mu svoje ideje o filmskoj verziji "Da Vinčijevog koda" i partnerstvo je bilo sklopljeno.

Osnovni razlog zašto je Hauard želeo da režira "Da Vinčijev kod" bio je u vezi s njegovom ljubavlju prema žanru avanturističkog trilera. "Ovaj film vodi gledaoca u uverenju da priča ide u određenom pravcu, ali onda iznenadi na različite načine. Zbog toga je priča Dena Brauna toliko opčinila čitaoce."

O REŽISERU

Ron Hauard (reditelj)
Oskarom nagrađeni reditelj jedan je od najpopularnijih u svojoj generaciji. Od hvaljenih drama "Blistavi um" i "Apolo 13" do hit komedija "Parenthood" i "Splash", stvorio je neke od najomiljenijih filmova Holivuda. Nedavno je režirao i producirao i film "Priča o bokseru" ("Cinderella Man") s Raselom Krouom u glavnoj ulozi, koji je imao tri nominacije za Oskara. Pre toga sarađivao je s Krouom na filmu "Blistavi um", za koji je Hauard dobio Oskara za režiju, uz osvojene Oskare za najbolji film, najbolji scenario i najbolju sporednu glumicu.

Hauardova filmografija sadrži neke od najpopularnijih filmova poslednjih 30 godina. Godine 1991. snimio je zapaženu dramu "Backdraft" s Robertom de Nirom, Kurtom Raselom i Vilijamom Boldvinom. Usledio je istorijski ep "Far and Away" s Tomom Kruzom i Nikol Kidman. Napeti triler "Ucena", u kojem su glumili Mel Gibson, Rene Ruso, Gari Sinis i Delroj Lindo, režirao je 1996. Na filmu "Apolo 13" sarađivao je s Tomom Henksom, Kevinom Bejkonom, Edom Harisom, Bilom Pekstonom, Garijem Sinisom i Ketlin Kvinlan. Drugi Hauardovi filmovi su blokbaster "Kako je Grinč ukrao Božić" s Džimom Kerijem, "Parenthood" sa Stivom Martinom, fantazija "Vilou", "Night Shift" s Henrijem Vinklerom, Majklom Kitonom i Šeli Long i napeti vestern "The Missing" s oskarovcima Kejt Blanšet i Tomijem Li Džounsom.

Hauard i njegov dugogodišnji partner, producent Brajan Grejzer, prvi put su sarađivali na hit komedijama "Night Shift" i "Splash". Njihova kompanija je od tada proizvela mnoge popularne filmove, uključujući ostvarenja kao što su "Otkačeni profesor", "Otkačeni profesor 2", "Bowfinger", "The Paper", "Ludosti Dika i Džejn" i "Lažov, lažov". Hauard je debitovao kao reditelj 1978. komedijom "Grand Theft Auto". Karijeru na filmu započeo je kao glumac. Prvi put se pojavio u filmu "The Journey" i "The Music Man", a zatim kao Opi u televizijskoj seriji "The Andy Griffith Show". Kasnije je glumio u popularnoj seriji "Happy Days" i dobio vrlo povoljne kritike za svoje uloge u filmovima "American Graffiti" i "The Shootist".

O GLUMCIMA I LIKOVIMA

Tom Henks (Robert Langdon)
"Robert Langdon je intelektualni heroj, neko ko je u odlučnom pohodu ka otkrivanju misterije", primećuje scenarista Akiva Goldsman. "Tokom istorije privlačili su nas ljudi koji tragaju za istinom, koji traže sveti gral. To su često bili vitezovi, ljudi čistog srca, jakog duha i nepokolebljivi."

Henks je bio uključen u "Da Vinčijev kod" gotovo od početka. Iako on i Hauard nisu sarađivali proteklih nekoliko godina, ostali su bliski. "Nisam odabrao Toma samo zbog prijateljstva", kaže Hauard. "Kada sam počeo da mu pričam o ulozi, imao sam slično pozitivno osećanje kao kada smo prvi put razgovarali o filmu 'Apolo 13' pre deset godina. Langdona vodi znatiželja i ima divan smisao za humor. Više od svega, Langdona fasciniraju detalji i želi da razume istinu. Tom je takođe veoma pametan i fascinira ga svet oko njega. Odabravši Toma za ulogu, bio sam siguran da sam dobio zaista inteligentnog i korisnog saradnika."

Henks je imao želju da ponovo radi s Hauardom, naročito zato što je bio izazov glumiti nekoga ko je toliko različit od njegovog ličnog iskustva. "Langdon ima opšte znanje koje je veoma duboko i opširno", kaže Henks. "Nekako je to znanje pretvorio u unosnu karijeru. Kao simbolog, on vam može reći šta predstavljaju tri znaka na zidu pećine, šta su značili tada i kako bi mogli da se protumače posle toliko vremena. To je čovek koji konstantno primećuje apsolutno sve."

Odri Totu (Sofi Nevo)
Ime Sofi dolazi od grčkog sofija, što znači mudrost, a Nevo na francuskom znači potomak — možda potomak Marije Magdalene? Za Hauarda je lik Sofi Nevo bio ključan. "Jedna od tema koja me je zaokupila kada sam čitao roman i jedna od stvari koje sam želeo da istaknem u ovom filmu bila je ideja o svetoj ženstvenosti", kaže Hauard. "Imam tri ćerke i u braku sam sa sposobnom ženom već 30 godina, tako da mi je to bilo veoma važno. Sofino emocionalno putovanje u 'Da Vinčijevom kodu' je zaista uzbudljivo. S tako snažnim ženskim likom u središtu, dok gledamo kako otkriva ko je i dok se razotkriva misterija njenog života, dobijamo mnogo više u smislu napetosti i neizvesnosti trilera."

Odabir prave glumice za ovo zahtevno tumačenje lika Sofi Nevo nije bio lak, po rečima autora filma. Razmišljalo se o nekoliko istaknutih francuskih glumica i finalistkinje su otišle u Los Anđeles na probe s Henksom. Odri Totu, koja je snimila samo još jedan film na engleskom jeziku, "Prljave lepe stvari", bila je najmanje pripremljena, ali je ipak odmah impresionirala. "Odri ima jedinstveni kvalitet i bila je apsolutno savršena", primećuje Hauard. "Ona je i zagonetna i otvorena."

Tom Henks dodaje: "Odri je zastrašujuća i tajanstvena. U neku ruku je eterična, a ipak, kada vam postavi pitanje, verujete da je to prava istraga."

Ijan Mekelen (ser Li Tibing)
"Tibing je sfinga ove priče", kaže Goldsman. "Pun je misterija i služi kao pokretačka snaga i u knjizi i u filmu. Mnoge stvari dešavaju se baš zbog njega."

"Postoji više sjajnih britanskih glumaca koji su mogli da glume ser Lija Tibinga", kaže Hauard. "Međutim, upoznao sam ser Ijana i odmah sam znao da ćemo se dobro provesti radeći zajedno i da će on učiniti nešto sjajno s tim likom. Ispostavilo se da sam bio u pravu. Divio sam mu se u toliko različitih filmova."

I Henks je uživao u prilici da radi s toliko iskusnim i poštovanim glumcem: "Mislim da se niko ne zabavlja toliko glumeći kao ser Ijan Mekelen", kaže on. "Uvek je skenirao ne samo dijalog već i osećanje iza njega. A onda, kada bi došao na snimanje, nije prestajao da se igra s tim."

Pol Betani (Sajlas)
O prihvatanju uloge Sajlasa, možda najbizarnijeg lika u romanu Dena Brauna, glumac Pol Betani kaže da je njegov osnovni cilj bio da humanizuje smrtonosnog monaha. "Sajlas je neverovatno otuđen pojedinac, kome očajnički treba figura oca. Prva osoba koja je prema njemu dobra je Aringarosa. Na nesreću, on Sajlasa koristi kao oružje. Otac ga je nazvao duhom i Sajlas je završio u zatvoru zbog njegovog ubistva. Onda je upoznao Aringarosu i iznenada je njegovo fizičko biće dobilo smisao za njega."

Sajlas je bio poslednja uloga za koju je odabran glumac jer, iako je Hauard saslušao brojne glumce, uvek je osećao da nešto nedostaje u njihovom pristupu liku. S Betanijem je već radio na filmu "Blistavi um" i dopala mu se njegova gluma u filmu "Gangster broj 1". Zato se obratio Betaniju u nadi da će naći savršenog Sajlasa – i nije se pokajao.

"Polu se dopao lik, kao i scenario i zaista je dao sve od sebe", kaže Hauard. "U filmu je jednostavno zastrašujući. To je donelo neke zaista bizarne dane na snimanju jer je između scena bio Pol Betani, koji je postao moj prijatelj, a onda kada su kamere snimale, nešto bi se promenilo i shvatio sam da on crpi iz neke svoje duboke rezerve kako bi stvorio taj lik. Mnogo je uneo u ulogu."

Žan Reno (Bezu Faš)
Bezu je lokacija tvrđave vitezova templara u južnoj Francuskoj, a Faš na francuskom znači krst. Žan Reno je ranije već radio s producentom Džonom Kelijem i bio je jako zainteresovan za ulogu jer je bio fasciniran idejom da igra lik koji je razočaran. "On je ušao u ovo jer zaista veruje u nešto", objašnjava Reno. "Ipak, on je pre svega policajac i pokušava da uradi svoj posao."

Hauard kaže da za njega nije bilo nikog boljeg ko bi glumio francuskog policijskog kapetana od Renoa. "Žan je jedan od onih ljudi koji unose puno radosti u posao, kao i inteligencije, ukusa i talenta." Tumačeći lik Bezua Faša, Reno je ušao u ulogu koja je bila stvorena za njega. "Bio sam počastvovan kada sam saznao da je Den Braun rekao kako je taj lik pisao misleći na mene. To je ovoj ulozi dalo još više značaja za mene lično."

Oficijelni sajt:
The Da Vinci Code (2006)

Premijera: 18, 19, 20, 21. maja 2006. u Centru "Sava"

Premijera filma Da Vinčijev kod u Beogradu



Nakon svetske premijere koja je bila na Kanskom festivalu 18. maja je i u Sava Centru domaća premijera kontroverznog filma »Da Vinčijev kod« reditelja Ron Hauarda sa Tom Henksom i Odri Tatu u glavnim ulogama.

Kompanija Soni pikčrs je u film uložila 125 miliona dolara od čega je 25 miliona otišlo u džep Tomu Henksu. U poređenju sa njim autor knjige Den Braun i nije bog zna kako prošao – za prava je dobio »samo« 6 miliona.

Film je sniman na brojnim lokacijama u Evropi kao i u studijima Pajnvud i Šeperton. Zanimljivo je da je u studiju izgrađena kopija velike galerije Luvra gde se radnja dešava sve sa kopijama 150 slika jer je postojala opasnost da snimanje u samom muzeju ošteti vredna umetnička dela.

Od samog poćetka snimanja film su, kao i knjigu, pratili mnogobrojni protesti.

Najogorčenija je katolička organizacija »Opus Dei« koja je prikazana kako ne preza ni od ubistava radi ostvarenja svojih ciljeva. Oni su upućivali više zahteva kompaniji Soni pikčrs tražeći između ostalog da se na početku filma stavi vidljivo obaveštenje da je film fikcija.

Oglasilo se i američko udruženje ljudi sa albinizmom protestujući što je Silas, ubica iz redova Opus Dei, albino.

Američki katolici vode kampanju pod nazivom »Jesus Decoded«

Na Filipinima film je zabranjen za maloletne a na Tajlandu predlažu da se izbaci poslednjih deset minuta. U Indiji, gde ima 18 miliona katolika, pojedinci su najavili štrajk glađu da bi sprečili prikazivanje filma.



I neki od najvećih velikodostojnika katoličke vrkve su pozvali na bojkot filma. Drugi opet misle da nastalu famu treba iskoristiti za edukaciju ljudi o hrišćanstvu i katoličanstvu.

I Grčka pravoslavna crkva se oglasila komentarišući da je knjiga pa i film potpuna neistina i da vređaju religiozna osećanja.

Reditelj Ron Hauard na konferenciji za štampu u Kanu je na optužbe odgovorio:

»Pošto publika još nije videla film moj savet je: nemojte da idete da gledate film ako mislite da će vas uznemiriti. Sačekajte, porazgovarajte sa nekim ko ga je gledao, diskutujte o tome i onda se odlučite. Uzmite u obzir da je ovo film, zabava a ne teologija i te stvari ne treba brkati.«

On je dodao da je » film kombinacija različitih elemenata, jedna vrlo jedinstvena kombinacija. Tu ima misterije, elemenatat trilera, istorije, fascinantne teorije zavere i sve je to izmešano u jednu vrlo, vrlo zabavnu celinu”.

Na novinarskoj projekciji u Kanu film međutim nije dobro prošao. Novinari su se smejali a neki su čak zviždali na kraju. Međutim interesovanje publike je ogromno u celom svetu pa i kod nas gde je već unapred prodato 15000 karata.

Pošaljite nam komentar sa vašim mišljenjem o tome da li knjiga i film vređaju religiozna osećanja i da li je sve to što piše Den Braun istina ili fikcija.



Izvor: B92-Kultura

Bože, oprosti Hanksu i Brownu

'Svaki dan molim za pisca Da Vincijevog koda i ljude koji su stvorili film. Ne znaju što čine. Ne znaju da bogohule', kaže poglavar tajnovitog Opusa Dei uoči premijere u Cannesu.

PARIZ - Poglavar tajnovite katoličke organizacije Opus Dei biskup Javier Echevarria Rodriguez priopćio je da se svaki dan moli za pisca Dana Browna, autora Da Vincijeva koda, i ljude koji stoje iza realizacije filma snimljenog po toj knjizi.

"Svaki dan molim za pisca i ljude koji su stvorili film jer najvjerojatnije ne shvaćaju da onim što govore mogu povrijediti ljude, da bogohule", rekao je Echevarria za katolički list La Croix.

U romanu koji je postao bestseler Opus Dei se spominje u negativnom kontekstu, kao tajnovita sekta koja ne preza ni od ubojstava. Rodiguez je priznao da nije pročitao roman, ali vjeruje da njegov uspjeh odražava potrebu modernog društva za istinskim vjerskim i duhovnim obrazovanjem.

Film, koji je razljutio kršćanske i muslimanske skupine, prikazuje Isusa Krista kao muža Marije Magdalene s kojom je imao dijete. Film je na projekciji za novinare u utorak, pred otvaranje festivala u Cannesu, naišao na hladan prijem.

Ključni lik u romanu je član Opusa Dei, mazohistični albino ubojica i redovnik po imenu Silas. Opus Dei u stvarnosti nema redovnike.

Opus Dei je konzervativna katolička organizacija koju je 1928. osnovao Josemaría Escrivá de Balaguer, a koja katolike uči da kroz svoj rad i djelovanje teže svetosti. U cijelom svijetu ima 85.000 članova, s 2.000 svećenika. Escrivá je proglašen svecem 2002. godine.




Izvor: Iskon

Opus dei:U "Da Vinčijevom kodu" je mnogo laži

Portparol prelature Opus dei, koja broji 85.000 članova i čije je medjunarodno sedište u Rimu, Manuel Sančez Urtado u ekskluzivnom intervjuu Tanjugu rekao je da je knjiga, po kojem je radjen i film "Da Vinčijev kod", bazirana na falsifikatu.

"Ne bih želeo da ulazim u kvalitet knjige i njenu popularnost, o tome dovoljno govori prodaja, ali suština je da je ona bazirana na falsifikatu, što je Opus dei od početka naglašavao", rekao je Urtado.

On je naglasio da je Opus dei od samog početka ukazivao na laži i neistine koje su napisane, pre svega, o ličnosti Isusa Hrista, o katoličkoj crkvi, a potom i o prelaturi Opus dei.
"Kroz navodnu fikciju iskrivljena je istorija, kultura, religija. Poslednjih meseci želimo da ukažemo na pravi Opus dei", rakao je Urtado.

Nagalšavajući kako neki u odbranu filma spominju umetničko izražavanje i da zato autor mora da ima potpunu slobodu, Urtado tvrdi da se radi o igri na dva nivoa.
"Govori se o istoriji, a ujedno se upliće fikcija. Ako se radi o umetnosti, ona ima svoj jezik izražavanja, kao što u realnosti postoje odredjeni ljudi i dogadjaji. Ali, kada počnemo da mešamo te dve stvari, teško je napraviti granicu", kaže portparol prelature.

Urtado navodi da ako bi neko napisao knjigu u kojoj bi Soni Kolumbia (Sony Columbia, filmska kompaniji koja je otkupila prava za film po navedenom delu), predstavio kao firmu koja ima veze s mafijom ili se bavi trgovinom ljudi, onda bi Soni reagovao.
"Da je autor uzeo neku drugu istorijsku ličnost, uveren sam da bi ta knjiga prošla nezapaženo. Očigledno je, s namerom, izabrao ličnost koja, i danas, privlači najviše pažnje - Isusa", kategoričan je Urtado.

Odgovarajući na pitanje zašto je autor izabrao baš članove Opus dei kao "negativce", Urtado je rekao da je to uradjeno zato što autor ne poznaje pravi Opus dei. On dodaje da sam autor nikada nije dao objašnjenje zašto je izabrao baš Opus dei.

On je dodao da je Opus dei pokušao da ostvari kontakt sa kompanijom Soni Kolumbija tako što su tokom 2005. poslali više pisama, na koja su dobili samo ljubazne odgovore, ali očigledno bez iskrene namere za razgovorom



Opus Dei osnovan 1982.

Portparol je dodao da je Opus dei trenutno prisutan u 60 zemalja sveta, kao i da su otvorili sedišta u pojedinim zemljama gde su katolici u manjini, na primer, u Izraelu i Indiji (1993) i u Kazahstanu (1997).

Opus dei je osnovan 1928. godine kada je njen osnivač Hozemarija Eskriva tokom meditacije doživeo božansku viziju koja je od njega tražila da osnuje prelaturu čije bi delovanje trebalo usmeriti ka posvećivanju, svakodnevnom radu i ispunjavanju hrišćanske dužnosti.

Papa Jovan Pavle Drugi proglasio je 1982. Opus dei svojom ličnom prelaturom, a 10 godina kasnije otac Eskriva je proglašen blaženim da bi 2002. bio proglašen za sveca.

Jedna od osnovnih karakteristika prelature je da su njeni članovi uglavnom (80 odsto) laici, koji mogu da budu u braku ili ne, kao i ljudi koji su izabrali da žive u celibatu, dok sveštenici čine samo 20 odsto članstva.

Prvi prelat (vodja) Opus dei je bio njegov osnivač. Nakon njegove smrti 1975. nasledio ga je monsinjor Alvaro del Portiljo. Monsinjor Havijer Ečevarija, sadašnji prelat Opus dei, došao je na to mesto 1994, nakon smrti Portilja.

Da bi neko postao član prelature Opus dei potrebno je da napiše molbu, ali istovremeno i da oseti božansku vokaciju za pristup prelaturi.

Tokom prve godine kandidat se neprestano analizira i proverava da li u sebi nosi božansku vokaciju da pristupi prelaturi. Posle tog postaje se punopravan član Opus dei.



"Da Vinčijev kod kao kuga"

Film "Da Vinčijev kod", tek što je počeo da se prikazuje u nekim zemljama sveta, naišao je na "zid" u drugim zemljama, ali loša reklama je takodje dobra reklama, zar ne?

Gradske vlasti beloruske prestonice Minska zabranile su gledanje filma "Da Vinčijev kod" u bioskopima osobama mladjim od 18 godina.

"Ekspertska komisija, koja je zasedala zajedno s predstavnicima pravoslavne i katoličke crkve, ocenila je da taj film pripada kategoriji filmova koji su zabranjeni za gledanje osobama mladjim od 18 godina", rekao je ruskoj agenciji Interfaks predstavnik produkcijske kuće "Kinovideoprokata" Vasilij Koktiš.

Centralna duhovna uprava muslimana Rusije zatražila je od vlasti te zemlje da potpuno zabrane pokazivanje filma, kao i prodaju same knjige Dena Brauna.

To telo je ocenilo da "Da Vinčijev kod" vredja osećanja muslimanskih vernika i da bi za mlade gledanje tog filma imalo efekat "duhovnog genocida". Muslimanska zajednica je upozorila da će, ako ne bude uvedena zabrana, organizovati masovne proteste.

U Moskvi, gde takodje u četvrtak počinje prikazivanje "Da Vinčijevog koda", ispred centralnog bioskopa na Puškinovom trgu Savez pravoslavnih gradjana najavio je protest.

Organizatori su najavili da će prolaznicima i onima koji su kupili karte za taj "skandalozni film", deliti letke u kojima će biti "otkriven cilj propagande Da Vičijevog koda".

Prikazivanje filma zabranjeno je u Manili i to rezolucijom gradskih vlasti (!!??), ocenivši da je on napad na većinsku rimokatoličku veru.

"Takvo je osećanje grada Manile", rekao je član veća Bendžamin Asilo.


Film je, prema rezoluciji gradskih vlasti, "nesumnjivo uvredljiv i suprotan utvrdjenim verskim ubedjenjima u odnosu na koje pravo autora filma na slobodu izražavanja ne može imati prednost".


Izvor: MTS - Mondo

Izgleda da su katolički svet i katoličke organizacije veoma veoma uzdrmane... verovatno su navikle da uvek drže sve konce u svojim rukama (kroz istoriju):

   Da li još nekome ovo izgleda kao panika jer su se neki konci otrgli?

E majke mi ljudi preteruju oko toga.
Čovek je samo izmilio likove i uz njih dodao jednu dobru priču. Ostalo je slučajnost. Ja mislim da svi ti koji kritikuju film hoće da skrenu pažnju na sebe. Zabole njih uvo za film nego, dok su u žiži javnosti da iskoriste to na što bolji način.
Kao što piše u ovim gore člancima, neki ljudi koji kritikuju pisca (scenaristu) nisu ni pročitali knjigu, nego im je neko tamo reko. Na foru... Joj, šta ti reko za kevine patofne. Kad se vest prenosi sa čoveka na čoveka, izgubi onu originalnost, odnosno svoj pravi sadržaj. Zato neka prvo pročitaju/odgledaju Da Vinčijev Kod pa neka onda sude o tome.