Kako to nemaš vremena da se "baviš pisanijima" a došao si na internet forum (!?) Vidim, imao si vremena da napišeš blizu 13000 postova... Inače, ne smeta meni to da li ćeš ti (ili neko drugi) mene da ceni ili ne, nego to kada me neko naziva pogrdnim imenima.

Prvo, ovo je logički neodrživo: "telo na koje ne deluju nikakve sile ipak ispoljava ponashanje kao da sile deluju". Telo se ili kreće ubrzano, ili ne. Ako se kreće ubrzano, onda na njega sigurno deluje sila. Ako je telo mase m, a kreće se sa ubrzanjem a, onda na njega deluje sila m*a. Drugo, ti se tu baviš telima koja postoje u tom referentnom sistemu, a ne samim referentnim sistemom. Dok je inercijalni sistem onaj koji je prepušten samom sebi, pa se, shodno tome, kreće ravnomerno pravolinijski ili stoji, neinercijalni je onaj koji se kreće ubrzano. Referentni sistem može biti neinercijalni čak i ako u njemu nema nikakvih tela. Sile se tada neće ni javiti. Sile se javljaju kada se u neinercijalni sistem stave tela koja poseduju masu. Tada su te "fiktivne sile" proizvodi tih ubrzanja a i masa m koje su u sistem uvedene tek nakon njegovog definisanja.

Koriolisov efekat nema direktne veze sa ovom diskusijom. Izgleda da nisi dobro shvatio problem. Da ponovim šta sam već napisao:

Dakle, ti kažeš:"iako se ruke bacacha ne krecu u tom koordinatnom sistemu koji si ti zamislio ipak ce on osecati dejstvo centrifugalne sile u njima (zatezanje)". Zašto? Ako je univerzum prazan, nema ni rotacije jer nema u odnosu na šta da se rotira, a ako nema rotacije, nema ni centrifugalne sile. Ako se javi neka sila u takvoj situaciji, na osnovu čega ćeš ti znati da to treba pripisati rotaciji kad ne možeš da ustanoviš da rotiraš?

Bf prekini sa takvim ponasanjem, zvucis kao neki zagoreli macho brdjanin koji zna ispustati samo nedefinisane grlene zvuke i koji u vecem procentu slucajeva moze biti  latentni peder! Cemu to?
 

G. Papalu, ne morate se uzbuđivati. Imam dosta iskustva sa ovakvim situacijama... Tema je jako interesantna i znatno dublja nego što moj sagovornik to želi da prizna ili uspeva da sagleda. To zaključujem pošto mi je predložio wiki-reference koje se ne obraćaju samom problemu. Međutim, Wikipedija ipak ima reference koje su direktno vezane za ovaj problem sa centrifugalnom silom i inercijalnim/neinercijalnim referentnim sistemima, o kojima istorijski već dugo postoji debata, slično kao što je to, uostalom, slučaj i sa mnogim drugim pitanjima u fizici, npr. odbacivanjem "hidden variable" pristupa u kvantnoj mehanici... Konkretno, u vezi ovoga o čemu smo pričali, na Wikipediji bi, po mom mišljenju, bilo relevantno pogledati sledeće članke:

http://en.wikipedia.org/wiki/Newton%27s_bucket
http://en.wikipedia.org/wiki/Absolute_space
http://en.wikipedia.org/wiki/Mach%27s_principle
http://en.wikipedia.org/wiki/Rotating_reference_frame
http://en.wikipedia.org/wiki/Philosophy_of_space_and_time#Absolutism_and_relationalism
http://en.wikipedia.org/wiki/Absolute_rotation

...koji su međusobno i povezani. Voleo bih da imam dovoljno vremena da skeniram i pošaljem nešto detaljnije i ozbiljnije na ovu temu, ali bojim se da bi to malo kome ovde značilo, pre bi rasteralo publiku. No nije strašno, jer oni koji su upućeni u ova pitanja, koja sam ja (možda zbog sopstvene loše procene) pokušao da predstavim iz svog ugla, to ionako dobro znaju, a oni koje to zaista zainteresuje, do literature će prilično lako doći, danas lakše neo ikada pre...     

starish papalu ... 


rekao sam tvojim 

-------------------------

da se vratimo na problem . meni se chini da je problem u tome shto ti iz nepoznatih razloga verujesh da su svi koordinatni (referentni) sistemi nekako ravnopravni i jednaki . to naravno nije tachno - priroda ne tpi ravnopravnost . 

jedna od odlika ne-inercijalnih sistema je tzv pomeranje koordinatnih osa . u konkretnom sluchaju , poshto si vezao jednu osu za ruku bacacha , ta osa bi se pomerala kako on vrti kladivo . naravno , i on bi to mogao da primeti , tako shto bi recimo slao svetlosne signale na svakih pola sekeunde i video bi da oni nisu paralelni .kod inercijalnih sistema , koordinatne ose ostaju paralelne .

zashto je ovo vazno ? pa zato shto ne-inercijalni koordinatni sistemi uvode ugaoni pomeraj chak i kad se nishta ne deshava (nema dejstva sila)  . ugaoni pomeraj je naravno rotaciono kretanje ,a rotaciono kretanje je po definiciji ubrzano , shto znachi da deluju sile . poshto tih sila nema u stvarnosti , uvode se kao pomagala fiktivne (npr koriolisova ) . i to je tako kod svih ne-inercijalnih sistema , bili to bacachi u svemiru  ili nasha planeta zemlja  .

ja bih ti preporuchio da malo bolje proucish osnove mehanike i kinematike pre nego shto pocnesh dazamishljash da si otkrio neke nepoznate i nepostojece stvari 

Da, da starim, ali "nema udarca bez starca!" - take care, I don't drink coca-cola, you bunch of...!

Šta ću, tako su me naučili u školi: svi inercijalni sistemi su međusobno ravnopravni u smislu da fizički zakoni u svima važe u istom obliku. A ti uporno odbijaš da se pozabaviš suštinom problema, a to je nemogućnost da se ustanovi da li je sistem inercijalni ili je rotacioni, ako nema drugih objekata u okolini, što implicira nekakav apsolutni prostor i suprotno je relativističkom shvatanju. Umesto toga, stalno teraš vodu na svoju vodenicu baveći se marginalnim pitanjima.

Mislim da nije tako. Mogu se, naime, pomerati i inercijalni sistemi. Razlika je samo u tome što su neinercijalni oni u kojima je to pomeranje ubrzano, dok se kod inercijalnih sistema to pomeranje dešava konstantnom brzinom koja može biti i nula.

Nažalost, mislim da ni ovo nije tačno. Mada moram priznati da je ideja sa svetlosnim signalima zanimljiva, iako ne i originalna. No, da raščlanimo tvoje tvrdnje. Prvo ovo da bi se osa pomerala i da bi on to mogao da primeti. Elementarna logika pokazuje da, ako je osa vezana za ruku, on nikakvo pomeranje, u kinetičkom smislu, ne bi mogao da primeti. Kosmonaut, u svemiru, može da primeti da rotira samo na osnovu prisustva fiktivnih sila. Druga tvrdnja, da bi posmatranjem paralelnosti snopa svetlosti mogao da izvede ovakve zaključke takođe je pogrešna, što ću pokazati na jednom primeru. Recimo da kosmonaut sedi u orbitalnoj stanici kod koje je gravitaciona sila izbalansirana sa centrifugalnom, dajući nultu rezultantu. Ako kosmonaut sedne leđima ka Zemlji (tako da je ne vidi) i počne da se igra laser-pointerom i nekim jako preciznim meračem paralelnosti snopova, šaljući snopove od sebe ka napred, videće da oni nisu paralelni iako se on nalazi u inercijalnom sistemu. U inercijalne sisteme, naime, spadaju i oni na koje deluju sile ali je njihova rezultanta nula, pa kao da ih i nema jer nema ubrzanog kretanja. Sada samo tom momku treba dodati kladivo i -- niti on rotira, niti oseća zatezanje od kladiva, a ipak vidi da snopovi svetlosti nisu paralelni...


Da krenemo po redu. Prvo, neinercijalni referentni sistemi nisu samo oni koji rotiraju, već i oni koji se kreću pravolinijski, ali ubrzano, kao i svi drugi koji se kreću ubrzano. Dakle, ugaono pomeranje nije obavezno prisutno u svim neinercijalnim sistemima. Zanemarivši pogrešan izbor termina "ugaoni pomeraj", ovde je veći problem to što si rekao da je "rotaciono kretanje po definiciji ubrzano". To da je rotaciono kretanje ubrzano u odnosu na referentni sistem u kome se rotacija vrši, jeste nešto što se izvodi, a ne nešto što se usvaja kao definicija. Konkretno, ako je r vektor položaja u tom sistemu, onda je:



...a pošto je



izlazi da postoji ubrzanje (pri ugaonoj brzini Omega) jednako:



Tek odavde se vidi da je ubrzanje različito od nule.

Sledeći problem je tvoja tvrdnja da fiktivne sile ne postoje "u stvarnosti". Ako centrifugalna sila ne postoji, šta onda cedi veš prilikom centrifugiranja? One postoje, ali se nazivaju "fiktivne" pošto nisu posledica nijedne od fundamentalnih interakcija, već prosto ubrzavanja samog sistema i inercije tela u njemu. Zato ja više volim precizniji izraz "inercijalne sile".


  Ali ja nisam ni u jednom trenutku zamišljao da sam otkrio nekakve nove, pogotovo ne nepostojeće stvari. Zabavlja me tvoj superiorni ton, posebno u kombinaciji sa tim stilom pisanja (kurčenje bez yu-slova) i ad hominem napadima kao što je ovaj, ili onaj raniji ("peško")...   

poshto vidim da ti fizika ide teshko  , samo nekoliko napomena  :

- u shkoli si uchio da su svi inercijalni sistemi ravnopravni

- na tvoju zalost , itekako postoje nachini da se utvrdi da li je sistem neinercijalan i bogami se njima u praksi i utvrdilo da je npr planeta zemlja neinercijalan sistem  - fukoovo klatno , postojanje koriolisove sile , pa chak i neshto modifikovani eksperimenti sa slanjem snopova svetlosti (odnosno EM talasa)

-  priznajem da je moja greshko shto nisam uvrstio u neinercijalne sisteme i one gde se pravolinijski ubrzava . medjutim , shta je poneta - pa tu vec po samoj definiciji postoji ubrzanje koje se itekako oseca , shto ce ti potvrditi svi piloti ili kosmonauti koji su imali priliku da lete sa raketnim motorom iza sebe 


- geostacionarni sateliti i eventualni kosmonauti u njima nikako nisu inercijalni sistem . tu se radi o spregu sila , centrifugalne i centripatalne (gravitacione) koji se uravnotezavaju samo na jednoj uskoj putanji (kruznoj) . zbog toga se oni i ne krecu pravolinijski uniformno (inercijalno) vec zakrecu .

- kruzno kretanje je po definiciji ubrzano jer se stalno menja vektor  brzine (menja mu se pravac) . neubrzano kretanje je samo ono kod koga je taj vektor stalan .

- mislim da tebi nije jasan pojam fiktivne sile . centrifugalna sila je fiktivna u nekom sistemu referencije ako posmatrach ne vidi kruzno kretanje (uzrok sile) a ipak se oseca njeno dejstvo . da bi ti bilo jasnije , pokushaj sebi da objasnish zashto topovsku granatu zahvata koriolisova sila i baca je u stranu iako prividno za to nema razloga 

  Ponovo ad hominem. Ma jadan ja, tu fiziku nikako da savladam.    Srećom pa si ti tu.

Žalost? E dok me ti nisi prosvetlio, nisam shvatao kako u meni prosto bujaju emocije vezane za načine dokazivanja da li je sistem neinercijalan     Ti i dalje, izgleda, ne kapiraš problem. U praznom univerzumu nema rotacije jer rotacija je vid kretanja, a svako kretanje je relativno. Pošto nema u odnosu na šta da se telo kreće, nemoguće je utvrditi rotaciju, ergo, nema rotacije. Nema čak ni mase, jer bi se njeno postojanje moglo ustanoviti tek pri interakciji sa drugim telima, kojih u praznom univerzumu nema. Konačno, nema ni tvojih omiljenih fiktivnih sila jer se one javljaju kao posledica izbora koordinatnog sistema, a u praznom univerzumu nemaš za šta da vežeš koordinatni sistem osim:
(i) za samo telo, pa onda nikakvog kretanja nema, pa nema ni fiktivnih sila, ili
(ii) za "apsolutni koordinatni sistem" dakle da narušiš princip da je svako kretanje relativno.
A ti sad opet talambasaš o Fukoovom klatnu i ostalim jednostavnim stvarima... I ne znam šta si se toliko zalepio za tu Koriolisovu silu, mora da te je neko nekada u školi pitao u vezi toga a ti nisi znao pa si dobio 1. Pa sad vučeš traume   Koriolisova sila nikakve veze nema sa problemom o kome smo razgovarali. Ona je jedna od dve fiktivne sile (kako ti voliš da ih nazivaš) koje se javljaju u rotirajućim ref. sistemima (centrifugalna i Koriolisova), a ako sistem neuniformno rotira, javlja se još i treća, jednaka -m*d(omega)/dt x r...

Još da priznaš i druge krivolinijski ubrzane sisteme, pa ćeš ih sve obuhvatiti. Naime, kružnica nije jedina kriva linija po kojoj se sistem može ubrzano kretati.


Ti izgleda ne razumeš šta znači reč "definicija"... Jeste logično i tačno to što kažeš, ali nije definicija.


Meni je to sasvim logična posledica rotacije Zemlje, ali opet ti sa tim Koriolisom, koji veze nema sa onim što sam ja izneo kao problem. Ti si izgleda opsednut tom Koriolisovom silom, mora da ti je zadavala muke u školi (ili ti još uvek zadaje?)   Zanemarivši izvođenje,



...ovde samo treba paziti na pravac i smer vektora ugaonog momenta koji je duž ose rotacije Zemlje (tu se često greši), a inače je sve prilično jednostavno... I ta sila daje realne posledice, prema tome ona je realna. Neki je nazivaju "fiktivnom" (i pored nekoliko boljih naziva, npr. "inercijalna sila"), dakle, samo zbog toga što se ona javlja usled izbora referentnog sistema a ne zbog neke od fundamentalnih interakcija. Takođe, termin "fiktivna" nema nikakve veze sa tim da li posmatrač vidi kružno kretanje ili ne. On može i da ga vidi, a centrifugalna sila koju oseća će i dalje spadati u "fiktivne sile"...

 ova konverzacija postaje besmislena (a bogami i prilichno dosadna  ) . nazalost , tuzna je chinjenica da tebi ipak fali dosta znanja ,a pogotovu razumevanja fizike . probacu josh u par kratkih crta da ti objasnim stvari u kojima greshish ,ali stvarno nemam volje da se bavim nekim osnovnim stvarima .

- mada je "prazan univerzum" prilichno besmislena konstrukcija , uzecemo je kao polaznu osnovu . da li ti mislish da se koriolisova sila ne bi javljala na zemlji kad na nju ne bi delovali sunce i mesec ?  da li mislish da pilotima/kosmonautima ne bi krv silazila u noge ili se penjala u glavu kad bi zapocheli zaokret kad na njih ne bi delovala gravitacija zemlje i otpor vazduha  moracu da te razocaram : iako su kosmonati bili prilichno daleko od zemlje (i gravitacija skorto da nije uticala na njih ) , ipak bi im se ledja nabila u sedishte kad bi ukljucili raketene motore 

- za tvoju informaciju , svaka kriva linija se moze svesti na delove kruznica i pravih linija . osnove geometrije i tako to 

- iako je kretanje po prirodi relativno  , ta relativnost ne mora da bude u odnosu na drugo telo (moze da bude u odnosu na sopstveni prethodni polozaj  ) . s druge strane , zakon odrzanja (momenta) impulsa i zakon odrzanja energije su apsolutni . ako je tvoj kladivash ulozio neku energiju da pokrene kladivo i ako je ono dobilo neki moment , ta energija i moment nece nestati samo zato shto si ti izabrao ne-inercijalni ref.sistem  bash zato shto on mora stalno da "krivi" impuls kladiva (da ne bi odletelo u svemir) osecace silu zatezanja u rukama .

Znaš kako, ako ti želiš da veruješ da ja ne znam fiziku, to je tvoja stvar. Što se mene tiče, ništa mi ne smeta da nastaviš u to da veruješ. Ali ti se uporno baviš stvarima koje nisu problem i koje su opšte poznate. Zato ću učiniti još jedan mali napor da pokušam na najprostiji mogući način da objasnim stvarni problem. Da si pročitao bar Wiki linkove koje sam dao (da ne pominjem obimnu literaturu na tu temu), razumeo bi o čemu pričam i uvideo da nisu u pitanju moje ideje i uobrazilja. Ovo uprošćenje formulacije problema ne dajem toliko zbog tebe, koliko zbog drugih koji možda ovo čitaju.

Postavka eksperimenta je sledeća. Astronaut se nalazi u potpuno praznom univerzumu. Postavlja se pitanje šta se dešava kada on rotira i da li uopšte može da rotira. Moguća su dva ishoda ako rotira:
(i) Ne javljaju se nikakve sile kao posledica rotacije. Ovo bi bilo logično pošto nema načina da se utvrdi da postoji rotacija jer je rotacija vid kretanja, a svako kretanje je relativno. Pošto nema u odnosu na šta da se ustanovi da postoji pomeranje, nemoguće je ustanoviti i kretanje, pa tako i rotaciju.
(ii) Javljaju se sile poput centrifugalne sile. To astronaut lako može da oseti. Ako se javljaju, onda se postavlja pitanje u odnosu na koji referentni sistem se rotacija dešava. Pošto nema drugih tela, mora postojati nekakav "apsolutni prostor" odnosno "preferentni koordinatni sistem" u odnosu na koji se rotacija dešava. Ovime se narušava princip da je svako kretanje relativno.
----------------------------------------
Sada da vidim šta si pisao...
Niti je ideja sa misaonim eksperimentom sa "praznim univerzumom" moja, niti je pitanje koje sam postavio izvorno moje. Šta sad to znači da kažeš "uzećemo prazan univerzum kao polaznu osnovu" a onda se ponovo vraćaš na sisteme sa više tela? Kosmonauti se "nabiju" u sedište zbog ubrzanja, ali to ubrzanje je posledica interakcije između izbačenog mlaza spaljenog goriva i ostatka motora, gde važi da je impuls po apsolutnoj vrednosti jednak, odn. m_goriva*v_goriva=m_rakete*v_rakete. (naravno, uz ogradu da postoji nekakva raspodela brzina čestica goriva, koja bi se morala uzeti u obzir integraljenjem). Dakle, ovo opet nije primer u kome postoji samo jedno telo u univerzumu: jedini način da pokreneš tu raketu je da joj saopštiš impuls, a to zahteva kontra-impuls, dakle bar još jedno telo (u ovom tvom slučaju, mlaz čestica iz mlaznica).

Da si pročitao bar Wiki reference koje sam ti dao, shvatio bi o čemu pričam. Evo nekoliko izvoda:
"Isaac Newton's rotating bucket argument (also known as "Newton's bucket") was designed to demonstrate that true rotational motion cannot be defined as the relative rotation of the body with respect to the immediately surrounding bodies."..."It is one of five arguments ... of true motion and rest that support his contention that, in general, true motion and rest cannot be defined as special instances of motion or rest relative to other bodies, but instead can be defined only by reference to absolute space. Alternatively, these experiments provide an operational definition of what is meant by "absolute rotation", and do not pretend to address the question of "rotation relative to what?"" ( http://en.wikipedia.org/wiki/Newton%27s_bucket )
......
"In physics, the concept of absolute time and absolute space are hypothetical concepts closely tied to the thought of Isaac Newton" ... "The idea of absolute space has proved particularly controversial from Newton's time to the present. ... Berkeley suggested that, lacking any point of reference, a sphere in an otherwise empty Universe could not be conceived to rotate, and a pair of spheres could be conceived to rotate relative to one another, but not to rotate about their center of gravity. A more recent form of these objections was made by Mach. Mach's principle proposes that mechanics is entirely about relative motion of bodies and, in particular, mass is an expression of such relative motion. So, for example, a single particle in a Universe with no other bodies would have zero mass." ( http://en.wikipedia.org/wiki/Absolute_space )
......
"In theoretical physics, particularly in discussions of gravitation theories, Mach's principle (or Mach's conjecture) is the name given by Einstein to an imprecise hypothesis often credited to the physicist and philosopher Ernst Mach."..."Mach's principle says ... that there is a physical law that relates the motion of the distant stars to the local inertial frame. If you see all the stars were whirling around you, Mach suggests that there is some physical law which would make it so you would feel a centrifugal force. The principle is often stated in vague ways, like "mass out there influences inertia here. This concept was a guiding factor in Einstein's development of the general theory of relativity. Einstein realized that the overall distribution of matter would determine the metric tensor, which tells you which frame is rotationally stationary. Frame dragging and conservation of gravitational angular momentum makes this into a true statement in the general theory in certain solutions.". ( http://en.wikipedia.org/wiki/Mach%27s_principle )
......
"There is a fundamental issue in Relativity theory. If all motion is relative, how can we measure the inertia of a body? We must measure the inertia with respect to something else. But what if we imagine a particle completely on its own in the universe? We might hope to still have some notion of its state of rotation. Mach's principle is sometimes interpreted as the statement that such a particle's state of motion has no meaning in that case."..."The writing in which Einstein found inspiration from Mach was "The Science of Mechanics", where the philosopher criticized Newton's idea of absolute space, in particular the argument that Newton gave sustaining the existence of an advantaged reference system: what is commonly called "Newton's bucket argument".The writing in which Einstein found inspiration from Mach was "The Science of Mechanics", where the philosopher criticized Newton's idea of absolute space, in particular the argument that Newton gave sustaining the existence of an advantaged reference system: what is commonly called "Newton's bucket argument"." ( http://en.wikipedia.org/wiki/Mach%27s_principle )
......
"Einstein—before completing his development of the general theory of relativity—found an effect which he interpreted as being evidence of Mach's principle. We assume a fixed background for conceptual simplicity, construct a large spherical shell of mass, and set it spinning in that background. The reference frame in the interior of this shell will precess with respect to the fixed background. This effect is known as the Lense–Thirring effect. Einstein was so satisfied with this manifestation of Mach's principle that he wrote a letter to Mach expressing this: "it... turns out that inertia originates in a kind of interaction between bodies, quite in the sense of your considerations on Newton's pail experiment... If one rotates [a heavy shell of matter] relative to the fixed stars about an axis going through its center, a Coriolis force arises in the interior of the shell; that is, the plane of a Foucault pendulum is dragged around (with a practically unmeasurably small angular velocity)."
The Lense–Thirring effect certainly satisfies the very basic and broad notion that "matter there influences inertia here". The plane of the pendulum would not be dragged around if the shell of matter were not present, or if it were not spinning. As for the statement that "inertia originates in a kind of interaction between bodies", this too could be interpreted as true in the context of the effect. More fundamental to the problem, however, is the very existence of a fixed background, which Einstein describes as "the fixed stars." Modern relativists see the imprints of Mach's principle in the Initial-Value Problem." ( http://en.wikipedia.org/wiki/Mach%27s_principle )
......
"Another important figure in this debate is 19th century physicist, Ernst Mach. While he did not deny the existence of phenomena like that seen in the bucket argument, he still denied the absolutist conclusion by offering a different answer as to what the bucket was rotating in relation to: the fixed stars.

Mach suggested that thought experiments like the bucket argument are problematic. If we were to imagine a universe that only contains a bucket, on Newton’s account, this bucket could be set to spin relative to absolute space, and the water it contained would form the characteristic concave surface. But, in the absence of anything else in the universe it would be difficult to confirm that the bucket was indeed spinning. It seems equally possible that the surface of the water in the bucket would remain flat.

Mach argued that, in effect, the water experiment in an otherwise empty universe would remain flat. But if another object was introduced into this universe, perhaps a distant star, there is now something relative to which the bucket could be seen as rotating. The water inside the bucket could possibly have a slight curve. To account for the curve that we observe, an increase in the number of objects in the universe also increases the curvature in the water. Mach argued that the momentum of an object, whether angular or linear, exists as a result of the sum of the effects of other objects in the universe (Mach's Principle)." ( http://en.wikipedia.org/wiki/Philosophy_of_space_and_time#Absolutism_and_relationalism )
......

Bespredmetno smo polemisali i oko ovoga:


Da se ne bih zamarao, opet ću samo preneti citat:
"In classical physics, an inertial reference frame is one in which an object that experiences no forces does not accelerate. In general relativity, an inertial frame of reference is one that is following a geodesic of space-time. An object that moves against a geodesic experiences a force. An object in free fall does not experience a force, because it is following a geodesic. An object standing on the earth, however, will experience a force, as it is being held against the geodesic by the surface of the planet." ( http://en.wikipedia.org/wiki/Philosophy_of_space_and_time#Absolutism_and_relationalism ).

"In general relativity, a geodesic generalizes the notion of a "straight line" to curved spacetime."
......
"In general relativity, gravity is not a force but is instead a curved spacetime geometry where the source of curvature is the stress-energy tensor (representing matter, for instance). Thus, for example, the path of a planet orbiting around a star is the projection of a geodesic of the curved 4-D spacetime geometry around the star onto 3-D space." ( http://en.wikipedia.org/wiki/Geodesic_%28general_relativity%29 ) Izvedi sad sopstvene zaključke u vezi sa satelitom. Ja sam odavno objašnjavao da je samo reč o dva različita pristupa u računanju, odn. kvantifikaciji interakcija...

Oko toga se žali onima koji su to smislili, odnosno pošto njih više nema, onima koji njihove ideje slede.