Cerera (rimska mitologija)

U rimskoj mitologiji, Cerera je božica rastućih biljaka (posebice žitarica) i majčinske ljubavi. Cereri se klanjalo u rimskoj religiji, a i danas joj se klanjaju u neopaganizmu. Cerera je obično istovjetna sa grčkom božicom Demetrom, te sa Izidom u egipatskoj mitologiji.

Etimologija

Cererino ime znači "rast". Također, može značiti "napraviti" ili "povećati". Demetrino ime znači Majka Zemlja, a možda je Demetra istovjetna i Dijani, rimskoj božici lova i Mjeseca, Cererinoj nećakinji, iako se ne mogu etimološki povezati.
 


Opis i mitovi

Cerera je kćer Saturna i Ops. Braća su joj Jupiter, Pluton i Neptun, a sestre Junona i Vesta. Ona je i Jupiterova žena. S njim ima kćer Prozerpinu. Cerera se prikazuje sa žezlom, košarom cvijeća i voća, rogom obilja. Jupiter je, nakon što je pobijedio Saturna, dao Cereri vlast nad Zemljom. Cerera je pomlađeni oblik Terre, svoje bake. Cerera je zaštitnica otoka Sicilije, gdje je vulkan Etna, u kojem živi Cererin nećak Vulkan. Cerera je molila Jupitera da Sicilija bude dio raja, a Jupiter je otoku dao trokutasti oblik, po jednom zviježđu. Cereri služe mnogi manji bogovi, koji joj pomažu oko posla sa žitom.

Kult

U Grčkoj je Demetra štovana u Eleuzini, a u vrijeme velikih gladi u Rimu, njezin je kult uveden u Rim, te tako nastaje Cerera u rimskoj mitologiji. Cerera je slavljena u tajnim ritualima, a njezin je festival Ambarvalia. Cerera je imala hram u Rimu. U augustu su se održavale igre posvećene njoj. Plebejci su štovali Cereru zbog trgovine žitom. U oktobru se također Cerera slavila.

Kultura

Patuljasta planeta Cerera je otkrivena 1801., a nazvana je po božici. Hemijski element cerijum je također nazvan po božici. Otkriven je 1803. Također, postoji i pjesma posvećena Cereri. Danas se još uvijek Cerera štuje, pa njezino ime nije zaboravljeno.

Izvor: Wikipedia