Reci da je Karla stitila Srbiju je isto kao kada bi neko rekao da je Hitler stitio Jevreje.

Pitanje je samo zasto se plasiraju takve nebuloze.
Profesor Radoslav Stojanovic je dao vrlo zanimljivo objasnjenje!

Tužilaštvo odbacilo Najsove tvrdnje kao neistinite
Autor: Beta | 16.04.2007 - 16:38

Tužilaštvo Haškog tribunala danas je "najenergičnije odbacilo" kao "neistinite" tvrdnje bivšeg tužioca Džefrija Najsa da je imalo nagodbu sa vlastima u Beogradu o uskraćivanju dokumenata Međunarodnom sudu pravde u Hagu.
"Tužilaštvo Haškog tribunala najenergičnije odbacuje navode da je na bilo koji način bilo uključeno u 'skrivanje dokumenata' od Međunarodnog suda pravde, ili da je bilo u bilo kakvom 'dogovoru' s vlastima u Beogradu", piše u saopštenju kancelarije Karle del Ponte u kojem se nijednom izričito ne spominje Najsovo ime.
U saopštenju se naglašava da je "svaka tvrdnja da je Tužilaštvo uključeno u skrivanje dokaza u potpunosti neistinita".
Tužilaštvo podvlači da "nema nadležnost i nije uključeno u postupke pred Međunarodnim sudom pravde... Kada se radi o Međunarodnom sudu pravde, odgovornost je te institucije da utvrdi koje će dokazne materijale razmatrati i da zatraži dokumente koji su joj potrebni".
"To nije i ne može biti odgovornost Haškog tribunala, ni njegovog Tužilaštva. Kao što se može pročitati u njegovoj presudi, Međunarodni sud pravde je odlučio da ne zatraži dokumente o kojima je reč", naglašava se u saopštenju.
Tužilaštvo podseća i da po pravilima Tribunala odluku o zaštitnim merama koje sprečavaju objavljivanje dokumenata donose "isključivo sudije", a ne bilo koja strana u postupku, na zahtev država radi zaštite nacionalne sigurnosti.
Najs, koji je bio glavni tužilac na suđenju bivšem predsedniku Srbije i SRJ Slobodanu Miloševiću, tvrdio je u pismu jučerašnjem zagrebačkom "Jutarnjem listu" da je Del Ponteova "postigla nagodbu koja nije imala nikakvu pravnu osnovu" i koja je Beogradu poslužila da "prikrije dokaze o umešanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od Međunarodnog suda pravde".
Ti dokazi bili su, po njegovoj tvrdnji, sadržani u zapisnicima Vrhovnog saveta odbrane koje je Beograd dostavio Tribunalu uz uslov da budu upotrebljeni na suđenju Miloševiću iza zatvorenih vrata.
"Nagodba Karle del Ponte s Beogradom nije imala nikakvu pravnu osnovu. To je bio nepotreban 'dil' koji je Beogradu služio samo da prikrije dokaze o umešanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od Međunarodnog suda pravde, ali i od vlastite javnosti", napisao je Najs.
Slične tvrdnje nedavno je objavio i "Njujork tajms".
Najs je Tribunal napustio posle smrti Miloševića u martu prošle godine.

Izvor: Blic

Дај да штитимо Карлу као што она нас штити...

ništa nije nemoguće, i nama su dali zeleno svjetlo da reintegriramo krajinu pa nas onda optužili, tako je moguće da su i vas bombardirali pa se s vama nagodili-politika mrkve i batine

Nismo mi te sreće.

"Bez nove tužbe protiv Srbije"
17. april 2007. | 11:25 | Izvor: B92
Novi Sad -- Nebojša Radmanović kaže da neće dozvoliti da bude podneta nova tužba BiH protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.

Predsedavajući Predsedništvu BiH je za današnji novosadski "Građanski list" rekao da se taj predlog neće pojaviti na Predsedništvu BiH, koje jedino ima ovlašćenja da o tako nečemu odlučuje. "Svi znaju kako se ja ponašam u vezi s tim, kako ja pristupam toj problematici i kako bi takav predlog prošao", kazao je Radmanović.

On je rekao da su se razne priče o obnavljanju ili pokretanju nove tužbe protiv Srbije u Sarajevu pojavile odmah posle presude Međunarodnog suda pravde i ocenio da su to samo "priče".

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&mm=04&dd=17&nav_category=64&nav_id=242210

opala 







ZAGREB - “Potpuno točno,” glasio je odgovor bivšeg ministra vanjskih poslova SiCG-a Gorana Svilanovića kada su ga novinari Instituta za izvještavanje o ratu i miru (IWPR) pitali je li tužba BiH za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) glavni razlog zašto je vlada u Beogradu inzistirala na tajnosti dokumenata koji se odnose na sjednice Vrhovnog vijeća obrane SRJ.

Citat je to iz posebnog istraživanja IWPR-a, koje potpisuju Hugh Griffits i Ana Uzelac. Dva su novinara u izvještaju iz svibnja 2005. dokumentirala kako je Beograd pregovarao s Haaškim tribunalom o “zaštitnim mjerama” za dio dokumenata i precizno najavila kakve će posljedice taj dogovor imati na tužbu BiH pred ICJ. Glavni elementi priče koju je prošlog tjedna pokrenuo članak New York Timesa bili su, dakle, poznati prije najmanje dvije godine.

Zbog pojačanog pritiska međunarodne zajednice tadašnji je jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica izdao 2002. nalog da se sporni dokumenti pošalju Nacionalnom savjetu za suradnju s Haaškim tribunalom, na čijem je čelu bio Svilanović. Svilanović je, po pisanju IWPR-a, s timom pravnika, bio zadužen i za postupak koji je pred ICJ pokrenut zbog genocida. Pregovori o zaštiti dokumenata s haaškim tužiteljima počeli su 2002.

- Izašli smo pred njih s nekom vrstom ponude - rekao je Svilanović. “Ponudili smo im ono čime smo raspolagali, ali i pravila po kojima bi ti dokumenti bili korišteni ako postoji zainteresiranost za to.” U to je doba zamjenik tužiteljice Geoffrey Nice, čini se, upoznao medije s postojanjem spornih dokumenata, što je uznemirilo Beograd.

Prije četiri dana Nice je u pismu Jutarnjem listu posvjedočio da je Del Ponte, bez znanja drugih u Tužiteljstvu, poslala Svilanoviću pismo u kojem pristaje na zaštititu dijela dokumenata. - Bili smo ljuti, jer je to nešto što se ne radi. Povjerenje je bilo ozbiljno narušeno - rekao je Svilanović, koji je objasnio da je Beograd zahtijevao “posebna zasjedanja (Miloševićeva) sudskog vijeća, bilo bez prisutnosti publike, bilo uz naš zahtjev da pojedini dijelovi dokumentacije budu precrtani”.

Krajem 2002. haaški su tužitelji od sudskog vijeća zatražili da prisili beogradske vlasti da udovolje njihovim zahtjevima. Prema pisanju IWPR-a, mnogi su legalistički argumenti beogradskog pravnog tima naišli na razumijevanje sudskog vijeća. Premda je sudsko vijeće naposljetku naredilo SiCG-u da preda transkripte, do prosinca 2003. odbijen je velik broj zahtjeva Tužiteljstva.

- (...) Smatralo se da smo kao ekipa uradili veliki posao u korist vlastite zemlje. S druge strane, imali smo političkih problema. Predstavnici nevladinih organizacija oštro su napali Vladimira Đerića i profesora Dimitrijevića. Oni su im govorili: ‘Zašto to radite? Zašto tvrdite da Srebrenica nije bila genocid?’ - izjavio je Svilanović.

Izvor: Jutarnji.hr

Pa dobro...rekao Goran Svilanovic,ko da se taj za nesto pita...   i kao da ce to sad nesto da promeni...
Nikola,nadaj se nadaj...u ocaj ne padaj...

ja sam uvijek za cool i polako , nema histerije 

nidzo jos malo pa 10 000 cime nas castis?