Zbog čega nastaju sukobi u bliskim odnosima?

    * Zbog nesporazuma
    * Zbog toga što svatko želi očuvati svoje granice
    * Zbog toga što osoba osjeća da ju druga osoba ne čuje
    * Zbog osjećaja povrijeđenosti
    * Zbog nakupljenog i dugo neizražavanog nezadovoljstva

Kako rješavati svakodnevne sukobe i razmirice s drugom osobom

    * Nastojte stvoriti atmosferu u kojoj svatko može jasno izraziti što ga smeta i što želi.
    * Nemojte uključivati treću osobu prije nego što ste problem pokušali riješiti nasamo s osobom s kojom ste ušli u sukob. Uključivanje treće osobe može otežati sukob i zakomplicirati situaciju.
    * Kada govorite, koristite «ja» poruke, primjerice – «Kada si to (učinio, rekao) ja sam se osjećao/la (tužno, povrijeđeno)» «Potrebno mi je da mi jasno kažeš što Ti treba.»
    * Pogledajte oko čega se zapravo sukobljavate, neka svatko iskaže što on vidi kao problem, tj. kao razlog sukoba.
    * Pregovarajte i pronađite rješenje koje je zadovoljavajuće za obje osobe. Svaka od strana u sukobu treba biti spremna na određeni kompromis.
    * Postavite stvari pozitivno. Umjesto da naglašavate što od onoga što druga osoba traži od vas ne možete učiniti, naglasite ono što od toga možete učiniti.
    * Pokušajte pronaći rješenje koje će moći trajati kroz neko vrijeme. Obećajte si međusobno da ćete promijeniti ono što možete i što ste dogovorili. Odredite od kada promjena počinje.
    * Kasnije porazgovarajte o situaciji koja je izazvala sukob kako bi vam bilo jasnije sto se dogodilo i ponovno pregovarajte ako je potrebno.



Kako rješavati sukobe i istodobno razvijati odnos
(prema Neilu Clarku Warrenu)

    * Shvatite vaš odnos kao posao na kojem trebate zajednički raditi.
    * Imajte na umu da odgođeni sukobi mogu biti vrlo opasni jer ako ne iskažete negativne osjećaje oni će se vjerojatno samo povećati. Stoga neugodne situacije nastojte riješiti što je prije moguće. 
    * Kada se sukobite, držite se konkretne teme oko koje ste se sukobili. Ništa nije opasnije od komentara izrečenih u ljutnji koji nemaju nikakve veze s problemom u vezi kojega se sukobljavate!
    * Nemojte se koristiti zastrašivanjem! Kada se druga osoba uplaši, ona će postati usmjerena na čuvanje sebe ili na uzvraćanje udarca, a ne na rješavanje problema.
    * Nemojte vrijeđati drugu osobu! Ako omalovažite drugu osobu, samo ćete stvoriti teške osjećaje, što nikako ne doprinosi raščišćavanju situacije i poboljšanju odnosa.
    * Imajte na umu da nema kvalitetnog rješavanja sukoba ako se niste spremni međusobno slušati i čuti. Najbolji način da postignete da vas druga osoba stvarno sluša jest taj da vi slušate nju.
    * Vježbajte davanje i uzimanje. Tražite nešto za sebe, ali nastojte i drugoj osobi pružiti barem dio onoga što traži.
    * Kada uspješno riješite sukob, čestitajte sebi i drugoj osobi što ste uspjeli pronaći zajednički jezik. Proslavite uspješno rješavanje sukoba!
    * Imajte na umu da je vaš odnos vrijedan!



Što NE trebate činiti za vrijeme sukoba

    * NE razgovarajte s osobom kao da je na suđenju
    * NE okrivljujte drugu osobu
    * NEmojte prešućivati što vas je zapravo naljutilo
    * NEmojte ustrajati na svome stajalištu ako shvatite da je ono besmisleno
    * NEmojte inzistirati na svome zahtjevu ako vam nije zaista nužno, npr. „Bit će tako
           ili nikako!“
    * NEmojte dopustiti da vas se omalovažava
    * Nikada NE udarajte drugu osobu


Što trebate činiti ako želite kvalitetno rješavati sukobe

    * Poštujte samog sebe i drugu osobu
    * Prvenstveno se usmjerite na to da riješite problem, a ne da pobijedite
    * Pokažite i prihvatite osjećaje
    * Budite spremni da zaista čujete drugu stranu
    * Nastojte stvoriti atmosferu uzajamnog povjerenja
    * Prihvatite sukob kao nešto prirodno, a ne nužno kao dobro ili loše
    * Budite spremni odvojiti vrijeme za rješavanje konfliktne situacije ili problema

Jelena Maričić, prof. psihologije
Tesa

Ako se stvari u startu postave kako treba, sanse da se neki "neresiv" sukob desi su znacajno manje...

Odličan tekst, ali suština je budite spremni da odstupite od svog sadašnjeg stava ako procenite da je suprotna strana u pravu.

А да ли треба одступити од свог става, иако сматрате да друга страна није у праву, али се испоставља да је то једини начин да веза опстане?

  za tekst.

Samo kompromis, razgovor i tolerancija uspeva u mom okruzenju...veoma retko se svadjamo,ali kada se to dogodi...ponekad licimo na diplomate koje drze prst na crvenom dugmetu za lansiranje nuklearke.   Niko ga nije za sad stisnuo.

I druga strana mora biti spremna na kompromise. Ni jedna krajnost nije u redu. Nažalost nekad baš nikako nije moguće svog partnera uveriti da odstupi. Tada treba analizirati sebe i svoje mesto u vezi problema. Nekad popustim i ako sam uverena da sam u pravu, ako je problem beznačajan, ali izabrala sam sebi partnera koji to ume da poštuje i da popusti nekad u moju korist.

Od svog stava treba odstupiti onda kada se, nakon temeljnog razmatranja, ustanovi da je on bio pogrešan makar iz nekog ugla gledanja... S obzirom na to da su sukobi u bliskim vezama često zasićeni emocijama, to može značajno otežati stvar...
Ipak, ponekad sama promena perspektive deluje lekovito na problem...
Dogovor, odnosno kompromis, uz obostrano, ali delimično odstupanje od ranijih, suprotstavljenih stavova, je ključno rešenje.
Naravno, potrebno je određeno vreme da se vidi da li su zaista obe strane prihvatile kompromis, ili i dalje vuče svako na svoju stranu...

A odstupiti od svog stava samo radi očuvanja veze, pre ili kasnije će kulminirati nezadovoljstvom kod onoga koji je odstupio (u zavisnosti od važnosti, odnosno veličine problema), tako da je ono neka varijanta instant rešenja - trpanja problema pod tepih.

Ako veza ovisi o jednom neslaganju, razlicitom stavu, onda ne bih popustila jer se nemam za sta truditi.