Prilikom izdavanja stanova u Beogradu zakupodavci odbijaju da prijave nove stanare bez prethodno sklopljenog ugovora o zakupu, dok većinu čine oni koji izbegavaju da ispune ovu zakonsku obavezu, da ne bi državi plaćali porez na dohodak građana.

Epilog je da od preko 100.000 podstanara, mali broj ima tačnu prijavljenu adresu stanovanja, piše "Blic".

Izbegavanja zakonske obaveze vlasnika stanova, da prijave boravak svojih podstanara i sklopanja ugovora o zakupu, donosi probleme i jednoj i drugoj strani.

U slučaju neplaćanja kirije ili računa, vlasnik pri podizanju tužbe protiv podstanara mora, pre svega, da ima dokaz o zakupu stana, dok podstanar na taj način štiti sebe od samovolje vlasnika da mu da otkaz iz stana u nedoba ili mu podigne kiriju.

Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu građana, vlasnik stana je dužan da prijavi lice u roku od 15 dana od dana prijema stanara. U suprotnom zakupodvac pravi prekršaj za koji je predviđena novčana kazna u iznosu od 50.000 dinara ili kazna zatvorom od 30 dana.

Glavnih razlog nepoštovanja zakona je strah od poreza na dohodak građana koji je vlasnik dužan da plaća. Pod raznim izgovorima ne žele da prijave nove stanare, koji često nisu upoznati sa tim da ih zakon štiti.
Podstanari su tada prinuđeni da se dovijaju na razne načine, tražeći od prijatelja ili rodbine da ih prijave na svoje adrese.

"Morala sam da molim komšije da me prijave na svoju adresu jer nisam mogla da prijavim dete u obdanište. To mi predstavlja veliki problem. Vlasnici stana u kom živim uvek nalaze izgovore da to ne učine", kaže Marija Perić iz Šida, koja kao podstanar živi šest godina i nije prijavljena da živi u Beogradu

Tu nije kraj njihovim problemima, jer ako ne žive u Opštini u kojoj su prijavljeni ne mogu da steknu pravo na pojedine beneficije, kao što je, između ostalog, pravo na popust na komunalne usluge.

"U Beogradu živi mnogo izbeglica i osoba iz unutrašnjosti Srbije koji započinju život u prestonici, a bez prijavljene adrese to se graniči sa nemogućim", kaže Mirko Mirković, predsednik izvršnog odbora udruženja podstanara "Velegrad".

Najveća potražnja stanova je među studentima iz unutrašnjosti i inostranstva, na koje se vlasnici stanova žale i prema njihovim rečima, izbegavaju da im izdaju stanove.

Neplaćanja kirije, demoliranje stana, problemi sa komšilukom su samo neki od primera sa kavim se sve problemima susreću i zakupodavci.

"Zašto bih prijavljivala nekog ko ne zna koliko će dugo ostati u stanu? Znam da je jedino rešenje sklapanje ugovora, ali ja ne mogu da plaćam porez, jer od kirije otplaćujem kredit za taj stan. Imala sam puno problema. Jednom su mi bez najave napustili stan, nisu platili kiriju, demoliran, sa neplaćenim računima",- kaže Jelena Tintor, koja dve godine izdaje stan.

Jedini način da se neprijatnosti i šteta izbegnu, jeste sklapanje ugovora o zakupu, koji obično sadrži podatke o stanu koji je predmet zakupa, vreme trajanja zakupa, prava i obaveze ugovornih strana u korišćenju i održavanju stana, visinu zakupnine i način i rokove plaćanja, kao i uslove i rokove za otkaz ugovora.

Ugovor zakonski štiti obe strane, ali problem leži u tome što je po overavanju dokumenta, vlasnik dužan da plaća porez na dohodak u iznosu od 20 odsto od visine kirije.

"Postoje primeri gde, nakon sklopljenog ugovora i prijavljivanja podstanara na toj adresi, vlasnik poveća kiriju za iznos koji je dužan da plati za porez. To je još jedan od razloga zašto je ovaj problem teško rešiti", kaže Mirko Mirković koji navodi da je predlog da se ukine porez na dohodak od izdavanja stana, jedinstvena prilika da se vlasnici motivišu i da počnu da prijavljuju svoje stanare.

Da bi vlasnik prijavio podstanara potrebno je da u MUP odnese svoju i njegovu ličnu kartu i vlasnički list stana. Čak ni tada vlasnik ne dobija rešenje o plaćanju poreza na dohodak, jer MUP ne podnosi zahtev za poresku prijavu.To čini tek po sklapanju ugovora o zakupu stana.

Inače, cene za iznajmljivanje stanova u Beogradu ne padaju već godinama, a variraju u odnosu na lokaciju i kvadraturu stana. Samo za iznajmljivanje garsonjere potrebno je izdvojiti između 200 i 400 eura, dok su veći stanovi "povoljniji", tako da jednosoban stan možete iznajmiti za kiriju od 150 do 550 eura.

Veliki broj podstanara smatra da su cifre prevelike u odnosu na mesečna primanja i da bi bilo previše da na tu cifru plaćaju i porez, piše "Blic".

Izvor: Blic