NAKON ANONIMNE DOJAVE Belgijska policija uhapsila slikara misleći da je Mladić
Tanjug | 23. 09. 2010. - 10:41h | Foto: Reuters | Komentara: 37 Policija je uhapsila penzionisanog slikara iz Belgije mislići da je haški begunac, bivši vojni zapovednik bosanskih Srba Ratko Mladić, optužen za ratne zločine i genocid u Srebrenici, javio je danas portal sarajevo-x.com.
Belgijska policija dobila je pre nekoliko dana anonimnu dojavu da se Mladić nalazi u automobilu nemačkih registarskih tablica, u gradu Sen-Tronu u pokrajini Limburg.
Belgijske specijalne snage danima su pratile osobu koja liči na Mladića, a nakon ozbiljnih priprema i dozvole iz Haga odlučeno je da se izvede brza akcija, naveo je bosanski portal, pozivajući se na belgijske medije.
Osumnjičeni je pronađen u distriktu Brustem u Sen-Tronu, ali je posle opsežnog i dugog ispitivanja utvrđeno da je osoba za koju se sumnjalo da je Mladić penzionisani belgijski slikar.
"Stalno su me presretali na ulici. Prvo su me neki agenti zaustavili i tražili dokumente, a kada su me pustili samo ulicu niže ponovo sam zaustavljen. Ponovo su mi tražili dokumente, a onda su me odveli u policijsku stanicu", izjavio je slikar Fredi Degrif, dodajući da mu nisu odgovorili zašto ga privoda i da je tek kasnije saznao da su policajci mislili da je Mladić.
Agenti su pretražili i hotelsku sobu u kojoj boravi Degrif i uzeli otiske prstiju, ali ništa sumnjivo nije pronađeno.
Belgijska policija javila je nadležnima u Hagu da je akcija bila neuspešna i da praćena osoba nije haški begunac Ratko Mladić, preneo je portal u Sarajevu. Slikar je oslobođen svih sumnji i pušten na slobodu.
On je rekao da je 1978. godine živeo u Hrvatskoj i da je njegova devojka iz Srbije, zbog čega su "možda mislili da ima neke veze s Mladićem".
"No, agenti su znali da nisam ja Mladić čim su čuli moj jaki naglasak", kazao je 67-godišnji slikar.
Ratko Mladić je u Haškom sudu optužen za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH, za opsadu Sarajeva i stradanje civila u tom gradu između 1992. i 1995. godine.
"Ponekad mi se čini da je najupadljivija odlika liberalizma, koja ga odvaja kako od konzervativizma tako i od socijalizma, stanovište da moralna uverenja u vezi sa ponašanjem koje se neposredno ne upliće u zaštićeno polje drugih osoba ne opravdavaju prinudu."