Ti ne vadis Nikolica iz usta, ispljuni covece, udavices se. Ako onanises nad njegovom slikom, postuj u temi o naprednoj stranci, nema potrebe spamovati  Obaminu temu.


Onaj ko je pametan i ima malo onih celija u glavi, ne znam kako se zovu, valjda sive ili tako nesto, shvatice na koji sam trafiking mislio, sigurno nisam mislio na promet kafe u B.P. ili dzinsa u N.P.

I jos nesto, ti si dakle profesor nepostojeceg predmeta? Ti bi kao profesor tog nepostojeceg predmeta trebao da znas da na kraju recenice ide nesto sto se zove "tacka". (nije toliko vazno ali moram da intervenisem, ko da ti je Toma predavao srpskohrvatski)

U principu, menadžment dobija pare od samih vlasnika firme, tako da države ne bi trebalo da se tiče
koji direktor dobija koliki kompenzacioni paket.

Ako si ti recimo akcionar Sun Microsystems-a, na tebi je da proporcionalno svom vlasništvu glasaš o tome da li si zadovoljna vođenjem firme.

Ali kao: pošto nisu mirnodopski uslovi, i pošto preduzeća dobijaju pomoć iz budžeta - pretpostavljam da pod tim izgovorom žele da uvedu restrikcije.

To je takođe glupo, jer sposobni direktori neće ostati da rade u nacionalizovanim prčvarnicama za 2000 evra,
tako da je ovo još jedan ekser u kovčegu njihovog pokušaja da oporave ekonomiju Kastrovim idejama.

I još jedan pokazatelj da je uloga države u ekonomiji uvek štetna; što nikako da ukapiraju ovi naši glupaci koji pizde protiv privatizacije.

Obama za novi sporazum o nuklearnom naoružanju sa Rusijom
Autor: FoNet | 04.02.2009. - 20:16

"Tajms" na naslovnoj strani piše da će američki predsednik Barak Obama pokušati da postigne novi sporazum sa Rusijom o drastičnom smanjenju nuklearnog arsenala.

Londonski list saznaje da će Obama pokrenuti izuzetno ambiciozne razgovore sa ciljem da dve zemlje za 80 odsto smanje arsenal tog oružja na oko hiljadu nuklearnih bojevih glava.
Brodovi Beograda (svet)
Iako još nije doneo konačnu odluku u vezi sa odbrambenim štitom, već je i samo odlaganje razmeštanja raketa u Poljskoj i Češkoj uklonilo najveću prepreku za rusku saradnju na planu daljeg ograničenja naoružanja.
Obamin plan, ističu republikanci, predstavljaće veliko odstupanje od politike prethodnog predsednika i već najavljuju da će u Kongresu izazvati probleme.
Dodatnu komplikaciju, primećuje Tajms, predstavljaju i nuklearne ambicije Irana, koji je juče u svemir lansirao svoj prvi satelit, kao i Severna Koreja koja se priprema da izvrši probu rakete dugog dometa kojom može da gađa Ameriku.

Izvor: Blic

Tajms" na naslovnoj strani piše da će američki predsednik Barak Obama pokušati da postigne novi sporazum sa Rusijom o drastičnom smanjenju nuklearnog arsenala.

kako je ovo zamislio da rusi unište 80% svog nuklearnog naoružanja a da oni svojih 80% razmeste po evropi ili..

Obama za dan ostao bez dva važna saradnika
Obama priznao da je pogrešio predlažući Dašla
Autor: Beta | Foto:AP/Reuters | 04.02.2009. - 10:41

Američki predsednik Barak Obama priznao je da je pogrešio kad je za ministra zdravlja predložio Toma Dašla koji je povukao svoju nominaciju za tu funkciju pošto je otkriveno da nije platio porez u iznosu od 140.000 dolara.

"Moram da priznam da sam pogrešio jer je za ovu administraciju važno da pošalje poruku da ne postoje dvostruki standardi - jedni kad su u pitanju javne ličnosti, a drugi, kad je reč o običnim građanima koji moraju da plate porez", rekao je sinoć Obama.
Dašl je povukao nominaciju nakon što je otkriveno da nije platio porez u iznosu 140.000 dolara, a Bela kuća je saopštila se on povlači zato što ne želi da bude breme za novu administraciju.
Među kandidatima koje će Obama, najverovatnije, uzeti u obzir za nominovanje za ministra zdravlja spominje se Hauard Din, bivši predsednik Nacionalnog komiteta Demokratske partije, a mnogi smatraju da bi njegova dosadašnja partijska reputacija mogla da spreči republikance u Kongresu da glasaju za njegov izbor.
Novi ministar zdravlja SAD mogao bi da postane i profesor ekonomije na univerzitetu Harvard, Dejvid Katler, koji se zalaže za poboljšavanje kvaliteta američkog zdravstvenog sistema.
Među ostalima, pominju se i guverner Kanzasa Ketlin Sebelijus, čije ime se i do sada pojavljivalo među mnogućim kandidatima za druge funkcije u Obaminoj administraciji.


Obama imenovao Džada Grega za ministra trgovine
Predsednik SAD Barak Obama nominovao je ranije danas senatora Nju Hempšira Džada Grega za ministra trgovine, kao trećeg istaknutog republikanca u njegovom kabinetu.
Ugledni pravnik i provereni pregovarač Greg (61) radi u budžetskom komitetu Senata, prenela je agencija Rojters. Analitičari smatraju da bi on mogao da odigra ključnu ulogu u prihvatanju Obaminog gotovo 900 milijardi dolara vrednog paketa za stimulisanje američke privrede kod članova njegove partije koji su do sada blokirali taj predlog Bele kuće.
Ukoliko Senat odobri nominaciju Džada Grega, on će postati treći republikanac u vladi predsednika Obame i pridružiti se šefu Pentagona Robertu Gejtsu i ministru saobraćaja Reju Lahudu.

Izvor: Blic

Pupovac vodio hrvatsko izaslanstvo na molitvenom doručku s Obamom
      
      
Američki predsjednik Barack Obama u četvrtak je na Nacionalnom molitvenom doručku u Washingtonu, pred više tisuća dužnosnika vlade i Kongresa, vjerskih velikodostojnika, parlamentaraca, poslovnih i kulturnih uglednika iz cijelog svijeta, pozvao na toleranciju među religijama, ističući da se ni jedna religija ne temelji na mržnji, niti prašta ubojstvo nevinih.

Hrvatsko izaslanstvo na Nacionalnom molitvenom doručku u washingtonskom hotelu Hilton vodio je Milorad Pupovac, predsjednik saborskog Odbora za Međuparlamentarnu suradnju, a u njemu su bili i saborski zastupnici Frano Matušić i Ivo Josipović, te predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Budimir Lončar.

Rekavši kako je vjera kroz povijest prečesto korištena za podjele, kao izgovor za predrasude, netoleranciju i progon drugih vjerskih skupina, Obama je naglasio da unatoč razlikama u vjerama i religijskim tekstovima "ne postoji religija kojoj je središnji nauk mržnja" i "nema Boga koji prašta oduzimanje života nevinom ljudskom biću".

Bez obzira na razlike, postoji jedan zakon koji povezuje sve velike religije, kazao je Obama, citirajući izreke o "ljubavi za bližnjega" od Isusa Krista, židovske Tore, islama, budizma, hinduizma i sljedbenika Konfucija.

"Postoji Zlatno pravilo - poziv da volimo jedni druge, da razumijemo jedni druge, da se odnosimo dostojno i s poštovanjem prema onima s kojima dijelimo kratak trenutak na ovoj Zemlji", poručio je Obama.

Govoreći o razlikama u religijama i o onom što ih povezuje, Obama je u istu ravan s vjernicima stavio i one koji "ne vjeruju" i "humaniste", što je neuobičajeno za Nacionalni molitveni doručak, koji je kao tradiciju uveo predsjednik Dwight Eisenhower 1953.

Obama je govorio i o svom osobnom iskustvu vjere, o odrastanju uz djeda i baku koji nisu bili praktični vjernici, i majku koja je bila skeptična prema organiziranoj religiji, te o ocu muslimanu koji je kasnije postao ateist. Kazao je da se kršćanskoj vjeri priklonio radeći kao socijalni radnik u siromašnim predgrađima južnog Chicaga nakon fakulteta, te da je ona od tada postala važan dio njegovog života.

Pozivajući sve na "zajedničku molitvu i zajednički rad u danima i mjesecima koji slijede", Obama je citirao Sv. Augustina: "Moli kao da sve zavisi od Boga. Radi kao da sve zavisi od tebe".

Voditelj hrvatskog izaslanstva Milorad Pupovac, izjavio je Hini da je ovogodišnji Nacionalni molitveni doručak bio "posebno iskustvo", najviše zbog snažne poruke o međuvjerskoj toleranciji predsjednika Obame.

"Citirajući različita mjesta iz velikih religija svijeta našao je zajednički nazivnik, a to je da ni u ishodištima tih religija, niti u njihovim porukama i molitvama nećete naći povoda za mržnju,...bez obzira na njihove razlike", rekao je Pupovac.

"Za nas koji živimo u višereligijskom dijelu svijeta, nakon tragičnih ratova, to je sasvim sigurno vrlo, vrlo snažna poruka", naglasio je Pupovac.

Hrvatsko izaslanstvo je tijekom boravka u Washingtonu imalo i više susreta sa zastupnicima Predstavničkog doma i Senata američkog Kongresa.

Na Nacionalnom molitvenom doručku bili su i potpredsjednik SAD Joe Biden, čelnici Kongresa i Senata, te bivši britanski premijer Tony Blair, koji je u svom govoru kazao Obami da će mu idućih godina trebati oslonac u vjeri. "Ako ikada bude iskušana, vjerujem da će vjera održati vas i vašu obitelj. Oko javnosti nije uvijek najugodnije", rekao je Blair, koji je zbog rata u Iraku bio izgubio povjerenje britanske javnosti i 2007., na polovici trećeg premijerskog mandata napustio dužnost.


Večernji list

 

Каква подметачина!

Živi kao da će zauvek biti mir a spremaj se kao da će sutra izbiti rat. 

Obama odlaže antiraketni štit u Evropi da bi odobrovoljio Moskvu
Novi nuklearni sporazum Obame i Medvedeva
Autor: N. Vlačo, T. Trikić | Foto:Reuters | 05.02.2009. - 07:49

Odnosi Moskve i Vašingtona, koji su znatno pogoršani prošlogodišnjim potpisivanjem sporazuma o američkom raketnom štitu u Poljskoj i Češkoj, mogli bi da uđu u mirniju fazu već 2. aprila u Londonu nakon sastanka Baraka Obame, novog predsednika SAD, sa ruskim kolegom Dmitrijem Medvedevom, na marginama samita 20 najuticajnijih država sveta. Obama bi istog meseca trebalo da po prvi put poseti Moskvu i Kremlju predloži sporazum o radikalnom smanjenju nuklearnog arsenala dve zemlje za čak 80 odsto.

 
 
Obamino očekivano odustajanje od tvrde linije u vezi sa raketnim štitom u centralnoj Evropi, koji je držala administracija njegovog prethodnika Džordža Buša, upravo je glavni adut za uspešno definisanje novog nuklearnog sporazuma između Amerike i Rusije. On bi nasledio prethodni iz 1991. godine koji su potpisali tadašnji predsednici SAD i Sovjetskog Saveza - Džordž Buš stariji i Mihail Gorbačov, a koji ističe u decembru ove godine. Starim sporazumom, koji je poznat pod nazivom Start-1, pojedinačni nuklearni arsenali Vašingtona i Moskve smanjeni su sa oko 10.000 na po 5.000 bojevih glava, a prema novom Obaminom predlogu, američkoj i ruskoj vojsci ostalo bi po 1.000 nuklearnih raketa.
Sergej Ivanov, ruski vicepremijer, kazao je da Moskva pozdravlja odluku nove američke administracije da pregovara i za godinu dana potpiše novi sporazum sa Rusijom o smanjenju nuklearnog arsenala i da je spremna na to.
Novi šef Bele kuće bi uskoro trebalo da formira tim za sprečavanje širenja nuklearnog naoružanja u svetu, koji će da nadgleda i pregovore sa Moskvom. Kancelariju bi trebalo da vodi Geri Simor, koji je istu funkciju obavljao i u okviru administracije Bila Klintona, bivšeg demokratskog predsednika. Pregovore sa ruskom stranom bi trebalo da vodi lično Hilari Klinton, novopostavljeni državni sekretar SAD.
„Perspektive za napredak u odnosima dve zemlje su prilično velike, pošto sada u Vašingtonu imamo administraciju koja zaista veruje u kontrolu naoružanja”, tvrdi Stroub Talbot, predsednik „Brukings institjušn” i bivši zamenik državnog sekretara SAD zadužen za odnose sa Rusijom tokom devedesetih godina prošlog veka.
Obamin plan komplikuje činjenica da bi američko-ruskim sporazumom o smanjenju strateškog oružja i od drugih država koje poseduju nuklearne rakete bilo očekivano da smanje svoje kapacitete. Iran i Severna Koreja ne odustaju od razvoja nuklearnih programa.

Šta Obama menja u odbrambenoj politici
Barak Obama, predsednik SAD, najavio je još tokom predizborne kampanje promenu osnovnih strateških pravaca američke odbrambene politike, a najava povlačenja snaga SAD iz Iraka donela mu je dodatne glasove birača.

Ukidanje vojnog zatvora
Od oktobra 2001. u pomorskoj bazi Gvantanamo se nalazi zloglasna pritvorska jedinica za osobe osumnjičene za terorizam koja bi trebalo da bude zatvorena u narednih godinu dana. Gvantanamo je od svog otvaranja postao simbol za nedozvoljene tehnike ispitivanja i razne vidove mučenja. Najmanje četiri pritvorenika izvršila su samoubistvo u ćelijama.

Nuklearne bombe
SAD trenutno raspolažu sa oko 5.500 nuklearnih bojevih glava, što je značajno smanjenje u odnosu na 70.000 koliko ih je napravljeno u periodu hladnog rata. Sada Obama želi da njihov broj smanji na 1.000.

Povratak vojnika
Vojna akcija savezničkih snaga u Iraku započela je u martu 2003. godine, a pad režima Sadama Huseina umesto planirane demokratije doneo je eksploziju nasilja koja je odnela više od milion života. Iračka vlada je prihvatila sporazum po kojem bi svi pripadnici američke vojske trebalo da se povuku iz Iraka do kraja 2011. godine, a Obamina administracija razmišlja i o ranijem povlačenju.

Raketni štit
Tokom 2008. administracija Džordža Buša, bivšeg predsednika SAD, potpisala je sa Varšavom i Pragom sporazume o postavljanju baze sa deset raketa presretača u Poljskoj i radarski sistem koji bi ih opsluživao u Češkoj, što je izazvalo oštru reakciju Rusije i pretnju o postavljanju raketa u oblasti Kalinjingrad. Moskva je nakon izbora Obame izrazila nadu da će novi šef Bele kuće ponovo razmotriti Bušovu strategiju.

Zatvaranje ključne baze
Manas, jedina američka vojna baza u centralnoj Aziji, nalazi se u blizini Biškeka i otvorena je u decembru 2001. za potrebe vazdušne podrške operaciji „Trajna sloboda” u Avganistanu. Kirgistanske vlasti su najavile njeno zatvaranje uz tvrdnju da Vašington nije odgovarajuće plaćao njeno korišćenje.

Veći pritisak na talibane
Novi šef Bele kuće insistira na pojačanom angažovanju američkih snaga u Avganistanu kako bi se u potpunosti porazili talibani i „Al Kaida”, protiv kojih savezničke trupe tamo ratuju od oktobra 2001. i terorističkih napada na SAD.

Izvor: Blic

Si vis pacem para bellum ... најјача латинска пословица