neznam sta je to?

pa to je slichno hipnozi ,ali osoba ostaje svesna i seca se dogadjaja za vreme postupka.

http://en.wikipedia.org/wiki/Regression_(psychology)

Ovako, zanima me misljenje ljudi koji su iskusili sledece, posto imam poznanika kome je potrebna pomoc, a ne zelim da se on sam interesuje za takve stvari, da ne bi doslo do interpretacije i njegove konfuzije.
Po mom misljenju pati od socijalne fobije (zakljuceno na osnovu prethodno izlozenog teksta) i ima dakle preosetljiv alarmni sistem. Od medikamenata uzima rivotril, risar, i neke tablete za spavanje.
Ukoliko je neko imao ovakvu terapiju, molim neka mi odgovori u cemu je problem i koja bi to dijagnoza mogla biti i kako mogu da mu pomognem posto mi je vrlo draga osoba, i zajedno se borimo sa tim problemom vec duze vreme.
Molim laike koji nisu upuceni da ne iznose svoje pretpostavke, vec samo one koji su imali ili imaju slicnu terapiju.

ja nebih znala nista o tom tretmanu jer ne poznajem imena na nasem jeziku ali sto se socijalne fobije tice znam da se ovde u francuskoj leci kao i moj problem /procitaj nekoliko postova unazad i videces ...puno srece!

@mikimitro
procitala sam postove i na osnovu toga iznela pretpostavke da je u pitanju socijalna fobija. Mozda gresim, ali tako mi deluje.
Hvala! 

Socijalna ili društvena fobija u svom najizraženijem obliku javlja se kod dva ili tri posto ljudi i jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja. Pa ipak, također je i jedan od najčešće neshvaćenih i najslabije proučavanih među njima.

Naziva se još i socijalno anksioznim poremećajem, a definira se kao intenzivan strah od drugih ljudi u uobičajenim socijalnim situacijama ili pak strah od poniženja u istim situacijama. Socijalna fobija može se shvatiti kao strah koji se javlja kod ljudi kada su okruženi nepoznatim osobama, kada trebaju govoriti u javnosti, razgovarati s autoritativnom osobom...

Najčešća socijalna fobija je strah od govorenja u javnosti. Osobe koje pate od ove fobije obično misle da su oni jedini u takvoj situaciji, dok drugima to ne predstavalja problem. Crvenjenje – normalna tjelesna reakcija na neugodnost, ovim osobama postaje bolan i neugodan događaj sam po sebi.


Liječenje Fobija:

Kad je lijecenje prikladno, u goleme vecine fobicnih osoba dolazi do znacajnijeg poboljsanja ili pak do potpunog nestanka simptoma. Dugotrajna pracenja pacijenata pokazuju kako su oni nakon uspjesnog lijecenja godinama slobodni od simptoma, ako ne i cijeli zivot. Od iznimne je vaznosti zapoceti cim prije s lijecenjem kako bi se sprijecile komplikacije fobicnih poremecaja i oblikovao fobicnokontrafobicni stil zivota. Mnoge jednostavne i socijalne fobije mogu rijesiti i lijecnici opce prakse ako ih prepoznaju na vrijeme.

Prema misljenju mnogih psihijatara najbolje i najdugotrajnije rezultate pokazuju bihejvioralne metode lijecenja (terapija promjenom ponasanja) koje se sastoje u suceljavanju pacijenta s objektima i situacijama kojih se plasi.

Sistemska desenzitizacija jest terapija postupnog izlaganja pacijenta situacijama kojih se plasi. Pristupom korak po korak pacijenta se prvo uci da se relaksira i kontrolira tjelesne reakcije straha, a potom on zamislja situacije kojih se plasi. Na kraju pacijent se suceljava s realnim situacijama kojih se plasio, prvo s onima koje su izazivale manje reakcije straha.

Metoda preplavljivanja strahom sastoji se u direktnom i neposrednom izlaganju situacijama kojih se pacijent najvise plasi. U nacelu pacijent ostaje u fobicnoj situaciji dok ne dodje do znacajnog smanjenja reakcije straha. Obicno to traje oko dva sata po terapijskoj seansi.

Kognitivna bihejvioralna terapija dodaje kognitivnu (spoznajnu) komponentu

tradicionalnim bihejvioralnim tehnikama. Sastoji se u preoblikovanju pogresnog i katastroficnog obrasca misljenja koji je prisutan u fobicnih osoba. Posebice je korisna u lijecenju agorafobije i socijalnih fobija.

U mnogih pacijenata dovoljna je samo bihejvioralna i kognitivna psihoterapija.

Antidepresivi i anksiolitici (benzodiazepini) mogu znatno smanjiti stupanj tjeskobe i panicnog straha omogucujuci tako fobicnim osobama da se lakse sucele sa situacijama kojih se plase i prevladaju svoj strah. Antidepresivi imajudobar antipanicni ucinak, dok benzodiazepini otklanjaju anticipatornu anksioznost (tjeskoba koja se javlja kada se anticipira fobicna situacija).

Psihoedukacija je od goleme vrijednosti u lijecenju fobicnih poremecaja. Kada pacijent zna tocnu dijagnozu, ima ispravnu predodzbu o nastanku svojih problema i uvjerenje u mogucnost uspjesnog lijecenja, njegova suradnja i ustrajnost u lijecenju se povecavaju, a time i vjerojatnost uspjesnog lijecenja.

Rivotril je lek namenjen ljudima koji imaju psihosomatske probleme. On pored ostalog dovodi do opuštanja glatke muskulature zbog čega recimo može da ublaži napade panike, skakanje pritiska, crevni grč. To nije baš moderan lek i može da izazove zavisnost, ali je i veoma delotvoran. Obično se kombinuje sa nekim drugim lekom koji više utiče na uzrok problema.

u francuskoj se Rivotril  koristi za lecenje epilepsije

@mikimitro
Jos jednom hvala. Slazem se da je bihejvioralna terapija od velike vaznosti, samo retko koji psihijatar ce se potruditi da ti je uopste predlozi. Zanima me da gde mozemo da se raspitamo o bihejvioralnim terapeutima? Jer ipak i ako pacijent zeli sam da se suoci sa svojim problemima izlazuci se na vec pomenut nacin, tesko da ce sam uspeti.

@simijon
Naravno, lako je navuci se na njega ali sve to zavisi od osobe i njenog stava i volje... i razuma. Mislim da mi se prijateljica navukla na njega, s obzirom da ga uzima kad god se nadje u stresnoj situaciji tj.neprijatnoj, a ne po savetu lekara. Ne vredi takvim osobama nista ni na lep nacin govoriti.
Mada se meni cini da je risar mnogo tezi lek. Da li neko zna nesto o njemu...osim sto se koristi kod psihoticnih simptoma?

 

ako se neko preplasi iz cista mira i pocne da drhti i oseca da mu srce lupa i isprekidano dise i ima osecaj da ce ga nesto napasti, da li je taj imao napad panike?