Angina pectoris

Definicija
Angina pectoris je klinički sindrom uzrokovan ishemijom srčanog mišića (miokarda), a karakteriziran osjećajem nelagode, stezanja ili pritiska u prsnom košu. U tipičnim slučajevima angina pectoris se pojačava pri naporu a smanjuje se i nestaje u mirovanju ili nakon primjene nitroglicerina ili sličnih preparata.

Uzrok i mehanizam nastanka

Angina pectoris nastaje kada potražnja srčanog mišića za kisikom premaši količinu koju mogu dostaviti srčane (koronarne) krvne žile. Razgradni produkti koji nastaju u kisikom osiromašenom miokardu podražuju živčane završetke stvarajući senzacije u prsima koje nazivamo angina pectoris.
U najvećem broju slučajeva, angina pectoris je nastaje uslijed kritičnog suženja (stenoze) ili začepljenja (opstrukcije) koronarnih arterija uzrokovanog aterosklerotskim promjenama. Rijeđi uzroci angine pectoris mogu biti anemija, aortalna stenoza, arteritisi, poremećaji srčanog ritma i drugo.

Klinička slika

Vodeći simptom u angini pectoris je bol koja varira po intenzitetu od blagog stezanja, pa bolesnici često osjećaj nelagode u prsima ne opisuju kao bol, do intenzivnog osjećaja uništenja. Bol, osim intenziteta, također nema ni tipičnu lokalizaciju, iako se najčešće osjeća ispod prsne kosti može se širiti u lijevo rame ili niz lijevu ruku, ali i u leđa, donju čeljust, gornji dio trbuha ili desnu ruku.
Glavni okidač za anginu pectoris je u tipičnom slučaju napor, dok u mirovanju obično nestaje. Ostali precipitirajući čimbenici za nastanak angine su izlazak na hladan zrak, obilni obroci i emocijama nabijene situacije.
Napadi angine mogu varirati u učestalosti od nekoliko napada dnevno do isto toliko u godini.
Gore navedene karakteristike su uglavnom konstantne za pojedinog bolesnika. Iz ovog razloga svaka promjena simptoma angine pectoris je stanje koje je potrebno ozbiljno shvatiti i intenzivno liječiti. U ove promjene spadaju: pojačavanje učestalosti ili intenziteta napada, duže trajanje napada, smanjen prag tolerancije napada (npr. angina nakon 20 umjesto prijašnjih 40 pređenih stepenica) ili pojava angine u mirovanju. Angina pectoris koja mijenja svoje karakteristike na neki ili više od ovih načina naziva se nestabilna angina pectoris.

Nestabilna angina pectoris
Sadašnji naziv nestabilna angina pectoris uslijedio je nakon niza imena koji su nadijevani ovom kliničkom sindromu. Između ostalih spomenut ćemo intermedijarni sindrom i predinfarktno stanje. Naziv nestabilna angina pectoris se preferira jer ima manje implikacija na mogući ishod. Ipak nestabilna angina pectoris nerijetko može prethoditi infarktu miokarda (srčanom udaru), te je takve bolesnike potrebno liječiti bolnički na jedinicama intenzivnog liječenja.

Prinzmetalova (variant) angina
Kod ovog oblika bolesti uzrok simptoma je najčešće spazam (kontrakcija) koronarnih arterija, bile one ili ne aterosklerotski promijenjene. Simptomi se najčešće javljaju u mirovanju a EKG pokazuje tipične promjene (elevaciju, a ne depresiju, ST spojnice). U liječenju su učinkoviti inhibitori kalcijskih kanala i nitrati (nitroglicerin). Prognoza bolesti varira, kod nepromijenjenih koronarnih arterija je dobra, kod razvijene ateroskleroze lošija.


Dijagnoza

Dijagnoza bolesti postavlja se na osnovu kliničke slike i sljedećih pretraga:
- EKG - često normalan između dva napada ili pokazuje abnormalnosti kao obrnute T valove i znakove preboljelog infarkta. Za vrijeme napada EKG može pokazivati depresiju (spuštanje) ST spojnice, poremećaje provođenja električnih srčanih impulsa ili poremećaje srčanog ritma.
- EKG u opterećenju (ergometrija) - metoda za otkrivanje sumnjivih angina (normalan EKG u mirovanju) i stupnjevanje težine ishemije kod već postojeće koronarne bolesti.
- Nuklearno-medicinske pretrage - scintigrafija srčanog mišića talijem.
- Rtg pretrage - koronarna angiografija.
Pri postavljanju dijagnoze angine pectoris od iznimne je važnosti otkriti čimbenike rizika koji sudjeluju u nastanku aterosklerotskih promjena ili potenciraju pojavu angine. To su: hipertenzija (povišen tlak), anemija, dijabetes (šećerna bolest), hiperlipidemije (povišene koncentracije masnoće u krvi), bolesti štitnjače, itd.

Liječenje

Liječenje akutnog napada:
Potrebno je odmah prekinuti s naporom i uzeti jedan od brzodjelujućih nitrata (nitroglicerin) sublingvalno (pod jezik) u dozi od 0,3 do 0,6 mg. Dozu je moguće ponoviti za nekoliko minuta ukoliko poslije prve primjene nema efekta.

Prevencija daljnjih napada:
Od velikog značaja u terapiji angine pectoris su promjene načina života. Prestanak pušenja, poticanje tjelesne aktivnosti (koliko stanje dopušta) i postizanje optimalne tjelesne težine su od nezamjenjive važnosti.
Također potrebno je utjecati na čimbenike rizika: snižavanje krvnog tlaka i regulacija razine šećera i masnoća u krvi.
Medikamentno liječenje
- Acetil-salicilna kiselina (Aspirin) 75 - 150 mg/dnevno smanjuje smrtnost 34%.
- ß-blokatori (atenolol) 50 - 100 mg/dnevno, osim u slučaju kontraindikacija (astma, smanjen broj otkucaja srca, Prinzmetalova angina, itd.)
- Nitrati produženog djelovanja npr. izosorbid mononitrat 10 - 30 mg per os. Mogu se koristiti i nitratni flasteri ili bukalne tablete.
- Inhibitori kalcijskih kanala npr. Amlodipin 5 mg/dnevno.
- Statini ukoliko je kolesterol veći od 5 mmol/L, npr. simvastatin 10 - 40 mg navečer.

Operacijsko liječenje
Premoštenje (Baypass) koronarnih arterija (CABG)
Indikacije uključuju značajnu stenozu debla lijeve koronarne arterije, višestruka suženja koronarnih arterija, angina koja ne dopušta normalan život bolesniku, bolesnik nepodoban za PTCA i neuspjela PTCA. Usporedba CABG i PTCA pokazuje da CABG bolje kontrolira simptome i smanjuje potrebu za daljnjim intervencijama, ali produžuje bolesnikov oporavak i boravak u bolnici.

Perkutana transluminalna koronarna angioplastika (PTCA)
Uključuje proširivanje sužene koronarne arterije ili više njih balonom. Indikacije za PTCA su između ostalih: slab ili nikakav učinak medikamentne terapije i bolesnik nepodoban za CABG. U usporedbi s medikamentnom terapijom PTCA bolje kontrolira simptome i dovodi do nešto značajnijeg pada smrtnosti, ali uz cijenu češćih srčanih incidenata (infarkt miokarda i potreba za CABG). Od svih komplikacija najučestalija je restenoza (ponovno suženje) koronarnih arterija (20 - 30% unutar 6 mjeseci od zahvata). U ostale komplikacije PTCA spadaju infarkt miokarda (ispod 2%), hitni CABG (ispod 3%) i smrtni ishod (ispod 0,5%).

Izvor: Medicina.hr

Da li negde postoji podatak o stresu kao uzročniku, neka moja iskustva pokazuju baš to. Mentalni napor, odsustvo fizičkog napora.


Ovo poslednje me jako zanima, ima li neko slična iskustva?

Стабила ангина-ко ље је кључно што је напад предвидљив.Људи који од тога болују знају да ако пробају да се попењу на 6 спрат или ако уђу у било какви облик стреса-то ће довести до напада.

Medicina.hr je zaboravila napomenuti da ako nakon uzimanja nitroglicerola više puta u kratkom vremenu ne pomogne potrebno je ODMAh javiti se liječniku! Emocijama nabijene situacije mogu pomoći napadu ili cak infarktu tako sto tada raste razina adrenalina a on je vazokonstiktor (suzava krvne zile).

Otac mi je pre neki dan odpusten iz bolnice sa tom dijagnozom,receno je sto manje napora,kafa ne,cigarete ne,alkohol ne.I neke lekove su mu dali pod obaveznio svaki dan da pije

ja bih pored lekova, takodje preporucio i Coenzyme Q10 da se uzima, barem 50mg dnevno.

Nisam mislila na lekove, nego na neki prirodan put za izbegavanje napada, kao sto pomenu Nksamsj...

...imam veoma ozbiljnih problema sa ishemijom srčanog mišića i raznorazna iskustva sa lekovima i lekarima
Mislim da je besmisleno bilo šta preporučivati ovim putem...sem plašite se što manje i živite što normalnije.

Stres?????
Pa ko danas nije pod stresom??