Kossel je rođen u Rostocku kao sin pruskog glavnog konzula Albrechta Kossela i njegove žene Clare. 1872.g., Kossel je pohađao studij medicine na Sveučilištu u Strasbourgu, gdje je slušao predavanja poznatih predavača: Anton de Bary, Waldeyer, Kundt, Baeyer i Felix Hoppe-Seyler.

Diplomirao je 1878 na Sveučilištu u Rostocku. Kossel je 1910.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoje istraživanje biologije stanice, posebno proteina i nukleinskih kiselina. Također je otkrio i amino kiselinu histidin (1896.g.), timinsku kiselinu i agmatin (1910.g.).

Kosselovo područje rada bila je (fiziologija) kemija tkiva i stanica. Potkraj 1880.g. počeo je svoj istraživanje ustroja stanične jezgre, da bi u 1890-tima počeo svoje istraživanje proteina. Istraživao je promjene u proteinima pri prelasku u peptide, učinke fenetol dijete na urin i peptidne dijelove stanice.

1896.g. otkrio je histidin, te razvio klasičnu kvanitativnu metodu za odvajanje heksoza baza. Zajedno sa svojim poznatim engleskim učenikom H. D. Dakin istraživao je arginazu, enzim koji hidrolzira arginin u ureu i ornitin. Kasnije je otkrio agmatin u ikri haringe i opisao metodu za dobivanje.

Jedan od Kosselovih studenata bio je amerikanac biokemičar Edwin B. Hart, koji je nakon povratka u SAD sudjelovao u timu koji je utvrdio prehrambene uzroke anemije i guše.

Kossel je imao kćer, i sina, Walther (1888.g.-1956.g.), koji je bio ugledni profesor teorijske fizike na Institutu tehnologije u Danzigu (1932-1945).

Sad kad ovo procitah ... kad covek samo pomisli koliko je teskog rada, ogromnog broja ljudi ulozeno u otkrica i nakuku. Pa samo hemija i svi elementi i sve tvari, a kamo li biohemija, gde je to jos sve u zestokoj interakciji.

Fenomenalno, i koliko li toga jos neotkrivenog ima...

Lep tekst

Hvala lijepo.