Agatha Christie   
   
Kad govorimo o literarnim veličinama, na pamet nam uglavnom padaju klasici svjetske književnosti poput Cervantesa, Goethea ili Joycea. Rijetko tko bi se sjetio jednom od najvećih, Shakespeareu, uz bok po čitanosti staviti britansku autoricu kriminalističkih romana – Agathu Christie   
   
   
   
   
Iako se smatra najboljom spisateljicom zagonetnih priča i najprodavanijom autoricom svih vremena, biografi i kritičari nikako se ne mogu složiti je li u tome premašila Shakespearea i Bibliju. Neki kažu da je, neki da nije. Činjenica je da su joj djela prodana u preko milijardu primjeraka na engleskom jeziku te prevedena na 45 drugih jezika. U Francuskoj je, primjerice, prodala preko 40 milijuna primjeraka i na prvom je mjestu, dok je drugi po redu Emile Zola s oko 22 milijuna podanih primjeraka svojih djela.

Agatha May Clarissa Miller rodila se 1890. u konzervativnoj obitelji koja je živjela u ruralnom mjestu Torquay blizu Devona u Engleskoj. Otac joj je umro dok je još bila dijete pa je Agathu obrazovala majka. Na svu sreću, vrlo je rano u njoj prepoznala talent te je ohrabrivala da zapisuje svoje priče. Sa šesnaest je Agatha otišla u Pariz gdje je učila pjevanje i klavir. Međutim, bila je toliko sramežljiva da, usprkos velikom glazbenom talentu, nikad nije mogla napredovati zbog neizmjerne treme pred publikom. Na poticaj obitelji i susjeda oko dvadesete godine objavljuje prvu zbirku priča.

Godine 1914. udala se za Archibalda Christiea, pilota Kraljevskog ratnog zrakoplovstva. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, dok ga nije bilo, radila je za Crveni križ kao medicinska sestra gdje je naučila sve o otrovima, što će joj kasnije dobro doći u karijeri. Godine 1919. rodila im se kćer Rosalind, ali brak im je nakon toga potrajao još samo sedam godina.

Svoj prvi roman, 'The Mysterious Affair at Styles', objavila je 1920, a to je ujedno i prvo djelo u kojem se spominje ekscentričan belgijski istražitelj Hercule Poirot, jedan od najpoznatijih fiktivnih likova u književnosti. Poirotove male sive stanice trijumfirale su nad kriminalcima u 33 romana i više kratkih priča. U posljednjem romanu 'Sleeping Murder' (1976) glavnu je ulogu dodijelila svojoj drugoj svjetski poznatoj detektivki, oštroumnoj i radoznaloj miss Jane Marple.


   


Poirot je komičan lik s jajastom glavom (kako u romanu, tako i u ekraniziranim verzijama) čiji prijatelj kapetan Hastings predstavlja jednostavnog pripovjedača, što je popularna shema iz priča o Sherlocku Holmesu. On zaključke stvara na temelju psihološkog seciranja postupaka likova i skupljanja sitnica (koje uvijek jedino on uoči) da bi stvorio lanac činjenica koje će nepogrešivo otkriti ubojicu. Agatha Christie je toliko vješto prikrivala te dokaze da se iza naizgled nepovezanih detalja nalazila pravilnost i obrazac koji je samo Poirot mogao vidjeti.

Miss Marple je pak ostarjela usidjelica, tipična Engleskinja, ali kad Poirot koristi logiku i racionalne metode, miss Marple se oslanja na svoje ženske instinkte i osjećaje da bi riješila slučaj. Njen lik je navodno nastao prema modelu Agathine bake, a pojavila se u 17 romana.

Agathin brak se raspao 1926. tako što je njen dragi pilot objavio da se zaljubio u mlađu. Iste godine joj je umrla majka, a zatim je Agatha Christie jednostavno nestala. Nitko je nije mogao locirati jedanaest dana, čime je u medijima podigla puno prašine, tim više što joj je auto bio pronađen u jami. Na kraju su je pronašli u hotelu Harrogate gdje je odsjela tvrdeći da pati od amnezije kao posljedice živčanog sloma.


   
   
   
   Arheolog je najbolji muž kojeg žena može imati. Što je starija, to mu je zanimljivija.
Agatha Christie      
   
   
   
Četiri godine nakon toga ipak je pronašla novu ljubav, udala se za arheologa Maxa Mallowana s kojim je neprestano putovala, posebno na istok, a ta će iskustva iskoristiti kao pozadinu u mnogim romanima. Tridesete se mogu smatrati najplodnijim razdobljem njena stvaralaštva, tada je objavila četiri kriminalistička romana, 14 romana s Poirotom, dva s miss Marple, nekoliko zbirki priča i dvije drame. Godine 1936. izdala je prvi od šest psiholoških ljubavnih romana pod pseudonimom Mary Westmacott.

Mnogi od romana s Poirotom i miss Marple su vrlo uspješno ekranizirani, a među najpoznatijima su 'Ubojstvo u Orient Expressu' i 'Smrt na Nilu'. Njezina drama 'Mišolovka', čija je premijera bila u Londonu 25. studenog 1952, najdulje je izvođena predstava u povijesti kazališta.

Agatha Christie umrla je 12. siječnja 1976. u Wallingfordu, a muž joj je umro dvije godine kasnije u međuvremenu oženivši staru obiteljsku prijateljicu. S više od sto romana i isto toliko prijevoda na strane jezike, do svoje smrti postala je najprodavanija engleska autorica svih vremena. Još pedesete godine jedna je novinarka zaključila da je Agatha Christie 'zabavljala više ljudi više sati od bilo kojeg drugog pisca njenog vremena'. A mi ćemo dodati – svih vremena!


Prethodni tjedan: Kurt Cobain
   
    
    
AS
utorak, 12.04.2005.

ja sam verovatno jedina osoba na svetu koja zna da cita, a nikad nije nista procitala od agate c. jesam videla par filmova radjenih po knjizi, ali citala nista.

Ja mogu reci da sam od nje pocela ,u sustini kao klinka nisam mogla da se zanimam za neke teze knjige!

Ja sam ranije uglavnom citao njena dela o Herkulu Poarou.  Nisam procitao nijedan drugi njen roman, osim o Poarou. Darovita je spisateljica, i zasluzeno mesto u legendi slavnih ima Agatha Christie. Ali procitati par njenih romana je ok, ali vec vise takvih istih citati predje u dosadu jer su svi romani na isti kalup. Pogotovo kod Poaroa, gde je ubica uvek onaj kod koga se najmanje nadas. Ok jeste poenta da se napravi interesnatno i uzbudjivo stivo ali stalno isto je stavrno monotono. Vemenom sam izgubio interesovanje za njena dela, sada me zanimaju malo ozbiljnije stvari:)

slazem se sa costa-om dosta ukalupljeno ali procitao sam par romana ok su...

ja ovo moram da prokomentarisem...ukalupljeno da je ubica onaj kome se najmanje nadas pa sta bi ti uzeo kao veci uspeh detektivskom romanu?

inace ja bas volim agatu,ne da joj krimici nisu ukalupljeni nego...to je prvo sto citam kad mi treba nesto lako i inteligentno. zapleti su meni jedino bitno u detektivskom romanu,a oni ovde govore zaista visoko o inteligenciji autorke

Bez sumnje da je inteligentna.  Detektivski romani mogu biti i drugaciji. Ovo kalupiranje je tipican njen stil.

na koji su kalup?

Na koji kalup? Pa kako Herkul Poaro resava ubistva? Uvek nesto istrazuje, ubica nikad nije poznat od pocetka, ispituje ljude i u glavnom na osnovu nekih zakljucaka od ispitivanja pronajde ubicu. I uvek se na kraju sakupe u nekoj prostoriji svi osumljiceni i onda to isprica do detalja u tacninu. I kada tako citas 5 ili 6 romana jednostavno dosadi. Ja je ne nemogu citati, citao sam je sa 18, ali vise ne mogu.

Ne mogu reci da sam procitao previse njenih knjiga, ali jesam odgledao ceo serijal Piorot, keva je procitala otprilike sve sto je napisala... meni licno smeta sto u sustini mozes procitati prvih 10 strana i poslednjih 10 strana romana i to je sve sto ti treba... ono izmedju je samo komplikovanje...
Vrhunski roman je kada te navodi da i sam pokusas skontati ko je ubica, dok u njenim knjigama to obicno ne mozes, bar ne na osnovu materijala koji pred sobom imas.. svi mi imamo "little gray cells" ali to nije dovoljno.