Uopce nije relevantno sto ce netko napisat u knjige.....Profesori i roditelji djece su prozivjeli rat i znat ce to djeci lijepo ispricatim, da se istina zna  ......

A nek ima i na papiru , za svaki slučaj 

Tako je bolje je jednom jos na papiru da napisemo u svakom slucaju...da se nezaboravi!

Opominjem treci put!!!

Tema je veoma jasna... Sledeci ko bude isao u off dobija javnu opomenu, a nakon toga i ostalo sto je protokolom predvidjeno 

Jel' i drugi svetski rat u okviru teme???

dulisha - javna opomena zbog konstantnog off-ovanja i pored tri upozorenja moderatora da se sa tim prekine!!!


Da li je Jasenovac tema???

tiger2005 javna opomena zbog konstantnog off-ovanja i pored tri upozorenja moderatora da se sa tim prekine!!!

@dado81, nema potrebe da odgovaras na off-ove, modovi su tu da ih uklone...

ZAGREB - Zločini počinjeni nakon operacije Oluja prvi će se put naći u školskim udžbenicima povijesti. Oko 50 tisuća učenika osmog razreda osnovne škole tako će od iduće školske godine dobiti informaciju o tome da su u kolovozu 1995. nakon vojno-redarstvene akcije Oluja kojom je oslobođen najveći dio Hrvatske počinjeni i pojedinačni zločini nad srpskim pučanstvom, zbog čega se danas u Haagu sudi hrvatskom vojnom vrhu.

Za nastavu je povijesti Ministarstvo znanosti i obrazovanja u kolovozu prošle godine donijelo novi nastavni plan i program, po kojem je sada napisano pet novih udžbenika povijesti, različitih izdavača.

Domovinskom je ratu u udžbenicima dan puno veći prostor, nego do sada, a tri su autorska tima iz tri izdavačke kuće (Školske knjige, Profila i Meridijana) odlučila 12 godina nakon završetka rata djecu informirati i o tamnoj strani obrane Hrvatske.

Takav pristup nije se svidio prosudbenom stručnom povjerenstvu za odobravanje udžbenika povijesti Primorčeva ministarstva pa su neki udžbenici na doradu vraćani i tri puta.

Oslobodilačke akcije

Akcijama je ponovno spojen sjever i jug Hrvatske. Detaljno se spominju dvije najveće akcije Bljesak i Oluja (
S. Koren (Profil)
Olujom su završile vojne operacije Domovinskog rata i otvoren je put povratka hrvatskim prognanicima
Erdelja, Stojaković (ŠK)
Oluja je označila završetak Domovinskog rata iako su još uvijek ostali okupirani hrvatsko Podunavlje, istočna Slavonija i zapadni Srijem
S. Bekavac, M. Bradvica, M. Miočić (Alfa) 
 Faktografski se nabrajaju akcije oslobođenja dijela zapadne Slavonije, Dubrovnika, Maslenice te Bljesak i Oluja 
V. Đurić (Profil)
 Hrvatska je vojska u nekoliko dana u operaciji Oluja slomila otpor srpskih pobunjenika u središnjoj Hrvatskoj
M. Kolar-Dimitrijević, H. Petrić, J. Raguž (Meridijani)

No, ni to nije obeshrabrilo autore te su uz kompromise u udžbenicima ostale informacije o ubojstvima Srba i paležu njihovih kuća. 

Jedan od autora, Krešimir Erdelja, kaže kako je njemu povjerenstvo (M. Jareb, I. Jurišić, E. Petroci, M. Batinović, D. Šimunović) zamjeralo da se priklonio mišljenju da je na operaciju Oluja bačena sjena “zbog nekih postupaka nakon nje”. “Smatramo da je riječ o odjeku suvremenih političkih rasprava te optužnica Haaškoga suda”, napisalo je povjerenstvo, a autorima poručilo da u prikazivanju tako osjetljivih tema pokažu više opreza.

- Mi smo ustrajali jer te činjenice više ne osporava ni ljevica ni desnica. Postoje i brojni dokumenti koji to potvrđuju, a HHO je izdao i knjigu s imenima ubijenih, što nitko do danas nije osporio - kazao je K. Erdelja. Dodao je kako smatra da time što je u svom udžbeniku spomenuo i zločine počinjeno nad srpskim stanovništvom nije umanjio značaj vojno-redarstvenih akcija, a ponajmanje da je izjednačio žrtvu i agresora.

Stjepan Bekavac, autor konkurentskog udžbenika, ne dijeli Erdeljino mišljenje. - U svakom ratu postoji zločin. Stvar je pravosuđa da to istraži. S tim ne treba zamarati djecu, a posebno ne u 8. razredu - rekao je. Iako S. Bekavac ne želi komentirati udžbenike svojih konkurenata, zamjera im to što su u udžbenike uvrstili za njega sporne teme, dok one nisu do kraja istražene. - Znanosti treba prepustiti da to istraži. Do tada su sve to osobni sudovi pojedinaca - kazao je.

Početak rata



U proljeće 1991. izbili su prvi oružani sukobi između hrvatskih vlasti i dijela pobunjenog srpskog stanovništva.
S. Koren (Profil) 
 Beogradska propaganda govori o novoj Hrvatskoj kao o NDH, a pospješena neodmjerenim izjavama nekih hrvatskih političara navela je srpsko stanovništvo da uzme oružje.
Erdelja, Stojaković (ŠK)
 Pobunjeni Srbi trebali su biti glavni oslonac pri odvajanju dijelova RH, pa se dio njih odlučio na oružanu pobunu.
S. Bekavac, M. Bradvica, M. Miočić (Alfa)
 Nije lako odrediti početak Domovinskog rata. Neki smatraju da je to bilo u ljeto 1990. kada je započela “balvan revolucija”.
V. Đurić (Profil)
Srbija se odlučila na oružano osvajanje hrvatskog državnog teritorija i stvaranje velike Srbije.
M. Kolar-Dimitrijević, H. Petrić, J. Raguž (Meridijani)

Na iznošenju potpune istine o Domovinskom ratu u svom je udžbeniku ustrajala i Snježana Koren, koju je povjerenstvo čak i optužilo da je izjednačila agresora i žrtvu. Povjerenstvu se nije dopao ni njezin prikaz Alojzija Stepinca.

Od autorice se izričito tražilo da iz potpisa pod Stepinčevu sliku izbaci rečenicu: “Njegovo držanje za vrijeme rata, tj. je li dovoljno oštro i odlučno istupao protiv ustaškog režima, i danas je predmet rasprava” koja je stajala i u starom udžbeniku, koji se u školama koristi već nekoliko godina. Koren kaže da na to nije pristala.

Zločini nad Srbima



Nakon Oluje su ‘zabilježena ubojstva nekoliko stotina srpskih civila, te pljačka i palež napuštene imovine’. 
S. Koren (Profil)
Govoreći o akcijama Bljesak i Oluja navodi se da je ‘ubijen dio preostalog srpskog civilnog stanovništva, a brojne su kuće odbjeglih Srba spaljene’. 
Erdelja, Stojaković (ŠK)
Autori ne spominju ubojstva srpskog stanovništva nakon Oluje. 
S. Bekavac, M. Bradvica, M. Miočić (Alfa)
Autorica ne spominje ubojstva srpskog stanovništva nakon Oluje. 
V. Đurić (Profil)
Navodi se da su u Bljesku i Oluji ‘učinjeni i zločini nad civilima hrvatskim građanima srpske nacionalnosti'
M. Kolar-Dimitrijević, H. Petrić, J. Raguž (Meridijani) 

- To je postupak po mom sudu blizak cenzuri na koji ja nisam mogla pristati jer za tako nešto nema ni znanstvenih ni stručnih analiza. Radije sam iz udžbenika izbacila cijeli test o Stepincu - kazala nam je Koren.

Krešimir Erdelja, iako mu je udžbenik vraćan tri puta na doradu, na kraju nije htio pristati na to da se iz njegova udžbenika izbaci rečenica koju je povjerenstvo smatralo posebno spornom, a u kojoj se kaže da su srpskoj propagandi, koja je srpsko stanovništvo plašila time da Hrvatska sve više postaje slična ustaškoj NDH, svojim “neodmjerenim izjavama” pridonijeli i neki hrvatski političari.

Vukovarska tragedija



Spominju se ubojstva branitelja i civila, ubojstva zarobljenika, masovne grobnice, Ovčara. 
S. Koren (Profil)

 Potresni izvještaj o ratnom danu u Vukovaru, objavljen na radiju, posebno istaknut Siniša Glavašević.
Erdelja, Stojaković (ŠK)
 Poginulo 3000 osoba (2400 civila), 500 Vukovaraca odvedeno u srbijanske logore, a 20.000 protjerano. 
S. Bekavac, M. Bradvica, M. Miočić (Alfa)
 Vukovar se spominje kratko na dva mjesta u udžbeniku. Navodi se da je nakon višemjesečne opsade okupiran, a brojni branitelji ubijeni ili zatvoreni u logore.
V. Đurić (Profil)
 Simbol otpora agresiji na RH. Agresorske su snage zauzele grad 18. studenoga 1991., počinivši teške zločine.
M. Kolar-Dimitrijević, H. Petrić, J. Raguž (Meridijani)

- Jasno smo rekli da će djeca, ako tu rečenicu izbacimo iz udžbenika, dobiti jednostranu sliku, a ne širi kontekst povijesnih događanja - kazao je Erdelja.

Svoje tvrdnje potkrijepio je citatima Šime Đodana i Franje Tuđmana iz 1990. godine.

Inače, i sam je Tuđman u udžbenicima prikazan na različite načine.

Tuđmanova uloga



Ostvario samostalnost i pobijedio u ratu, ali je kod mnogih građana autoritarni način upravljanja državom izazivao nezadovoljstvo
S. Koren (Profil)
 Promijenio ime Dinamo u Croatia. Uz Tuđmana se vezuje problematična privatizacija u kojoj su novi vlasnici izbacili radnike na ulicu
K. Erdelja, I. Stojaković (ŠK)
 Protivio se nametanju krivnje hrvatskom narodu zbog uloge NDH te je upozoravao na preuveličavanje jasenovačkih i drugih ratnih žrtava
S. Bekavac, M. Bradvica, M. Miočić (Alfa)
 “Franjo Tuđman (1922.- 1999.) general, povjesničar i prvi predsjednik RH
Vesna Đurić (Profil)
 Franjo Tuđman nije posebno istaknut. Objavljena je i njegova slika sa Stjepanom Mesićem, nakon izbora 1990. godine
M. Kolar-Dimitrijević, H. Petrić, J. Raguž (Meridijani) 

Najdalje su otišli autori Školske knjige koji su uz sve zasluge prvoga hrvatskog predsjednika naveli i to da se godine njegove vladavine danas prosuđuju i kroz problematično naslijeđe pretvorbe i privatizacije.

Navedeno je i kako je Franjo Tuđman zadao “velik udarac vlastitoj popularnosti (posebno među mladima)” inzistirajući na tome da se zagrebački nogometni klub za koji je navijao nazove Croatia, a ne Dinamo, kako su željeli navijači. 

U svim se novim udžbenicima povijesti spominje i da je Hrvatska 2005. počela pristupne pregovore za ulazak u EU. Navodi se i irački rat, a neki autori spominju i Sadamovo smaknuće.

U udžbenik Školske knjige uvršteno je i najnovije znanstveno otkriće akademika Miroslava Radmana i njegova tima.

Heroji Domovinskog rata



Poimence se spominje samo Siniša Glavašević.
Erdelja, Stojaković (ŠK)
Autorica ne spominje nikoga poimence.
S. Koren (Profil)
Spominje se legendarni zapovjednik obrane Vukovara, Blago Zadro.
M. Kolar-Dimitrijević, H. Petrić i J. Raguž (Meridijani)

Istaknuti su Blago Zadro i Rudolf Perešin.
Alfa
Ne spominje se nitko poimence.
V. Đurić (Profil)


Izvor: Jutarnji.hr
Datum objave 04.04.2007 21:30

Или су бранили право Срба да постоје и живе? 

Dokazi za genocid
Haški tribunal poseduje ključne dokumente iz kojih se vidi da je iza etničkog čišćenja Srba iz Krajine stajao politički i vojni vrh Hrvatske


Pravda je spora... Prognane stotine Srba

ZAGREB - Optužnica za zločine nad Srbima počinjene u "Oluji", za koje je Haško tužilaštvo okrivilo hrvatske generale Ivana Čermaka, Antu Gotovinu i Mladena Markača, izazvala je pravu paniku u zvaničnom Zagrebu! Kako otkriva zagrebački list Nacional, optužnica je potkrepljena hiljadama dokaza, ali i sa 17 transkripata sastavljenih u kancelariji bivšeg predsednika Hrvatske Franje Tuđmana.


Prema mišljenju haškog tužilaštva, optužnica nedvosmisleno pokazuje da je postojao plan etničkog čišćenja Srba s područja Republike Srpske Krajine, iza kojeg je stajao politički i vojni vrh hrvatske države.

U Zagrebu se, naime, dosad mislilo da je transkript Tuđmanovog sastanka s najvišim vojnim i političkim funkcionerima 31. jula 1995. na Brionima jedini ključni dokaz kojim Hag raspolaže protiv hrvatskih generala.

Međutim, haško tužilaštvo uspelo je da dođe do niza drugih značajnih transkripata, prema kojima je plan isterivanja Srba iz Hrvatske započeo još 1992. u skladu s Tuđmanovom idejom o "humanom" preseljenju stanovništva. To je potvrđeno i iz niza drugih njegovih izjava, kao i izjava njegovih najbližih saradnika u razdoblju od 1992. do 1996.

Ukoliko haško tužilaštvo dokaže da je postojao zločinački poduhvat, smatraju stručnjaci za međunarodno pravo, to može imati dalekosežne posledice na međunarodni položaj Hrvatske, ali i znatno usporiti njeno priključenje EU.

Hag u optužnici polazi od Tuđmanovog sastanka na Brionima sa optuženim generalima na kojem je donesena odluka o napadu na Krajinu. Tako na samom početku optužnice stoji Tuđmanova izjava sa tog sastanka, gde on svoje generale instruiše i govori im da je najvažnije pokrenuti civile. Sa istog sastanka haško tužilaštvo citira i Tuđmanovu izjavu da se moraju izvršiti takvi udari da Srbi praktično moraju da nestanu.

Pored toga, tužilaštvo u svom posedu ima i transkript razgovora Tuđmana i Hrvoja Šarinića u kome Šarinić predlaže da se na svaki način spreči povratak više od deset odsto Srba. Tuđman na to odgovara da je deset odsto previše.

Kad je reč o sprovođenju zločinačkog poduhvata, haško tužilaštvo tvrdi da je Tuđman na sastanku na Brionima generalima naredio da besomučno granatiraju civilna područja i proteruju, ubijaju, pale i muče srpske civile koji preostanu na zauzetom području.

Ključni dokaz da je ta naredba sprovedena je izjava generala Gotovine da će čim to Tuđman naredi, Knin i njegovu okolinu uništiti za nekoliko sati. To je i učinjeno 2. avgusta, kada su gotovo dva puna dana, pored Knina, bestijalno granatirani Benkovac, Obrovac i Gračac, iako u njima nije bilo nijednog vojnog cilja.
      

Zločin počeo 1992.

Predsednik Krajiškog informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" Savo Štrbac kaže da je od izuzetnog značaja činjenica da Hag kao početak "zločinačkog poduhvat" uzima 1992. godinu. Kad je reč o samoj "Oluji", kaže Štrbac, tada je u Krajini "ubijeno i nestalo oko 2.000 ljudi, uništeno gotovo 20.000 kuća, a više od 220.000 ljudi proterano je iz svojih domova. On upozorava da je optužnica protiv hrvatskih generala, zbog toga što Hag do kraja 2008. godine mora da završi sva suđenja i donese prvostepene presude, skraćena. Pored toga, ističe Štrbac, početak suđenja kasni i zbog problema sa advokatima optuženih koji su u sukobu interesa.
- Zvonimir Šeparović je trebalo da brani Markača. Problem je što je on u vreme "Oluje" bio ministar pravosuđa pa je samim tim član udruženog zločinačkog poduhvata i potencijalni svedok u procesu hrvatskim generalima. Problem oko sukoba interesa imaju i Čermakovi branioci Čedomir Prodanović i Jadranka Sloković - kaže Štrbac.

Zanimljivo bi bilo videti šta deca u hrvatskoj uče o Jasenovcu i NDH.