Zlatna bula (1222)

Zlatna bula (1222) — izdao ju je Andraš II od Ugarske. Ovom zlatnom bulom Andraš je potvrdio prava plemstva. Andraš II. je bio sin kralja Bele III. i antiohijske kneginje Ane Šatilon (Ana Chatillon).

Povod za izdavenje dokumenta

Kralj Andraš II. (mađ. András или Endre) je po povratku iz krstaškog rata zatekao Mađarsku državu u velikom neredu. Počeo je rasipati novac i razbacivati državnu imovinu, što je dovelo do pobune nižeg plemstva. Na čelu pobune je bio kraljev najstariji sin Bela. Niže plemstvo je tražilo poštovanje zakona i prava. Kralj je bio prisiljen sazvati sabor i 1222. godine izdati dokumenat o pravima pod nazivom Zlatna bula. Tim dokumentom je ograničena vlast kralja i samovolja velikaša. Zlatna bula je u početku bila privilegija a kasnije je prerasla u najznačajniji zakon. Na taj zakon su se kasnije, prilikom krunisanja, svi kraljevi zaklinjali.

Odredbe zakona

Zlatna bula se sastojala od 31 članka. U uvodu kralj ističe kako dokumenat izdaje da bi obnovio slobodu plemstva, koja je u ranijim razdobljima narušena. Zatim slede odredbe, neke od važnijih:
Kralj ili njegov zamenik su dužni da na dan Svetog Stefana, 20. avgusta, u glavnom gradu saslušati parnice i suditi. Tada mogu doći i pripadnici nižeg plemstva i izneti svoj sličaj.
Kralj ne sme ni jednog plemića zatvoriti, niti mu oduzeti posed, ako ga nije sud osudio.
Kralj ne sme bez dozvole plemstva prikupljati porez, niti zalaziti u njihove kuće, sela i lovišta.
Izvan granica države, plemstvo ratuje na kraljev trošak, ako je slučaj o osvajačkom ratu, ali u slučaju odbrambenog rata svi se odazivaju na svoj trošak
Niko osim Bana, kraljevog zastupnika, dvorskog sudije ne sme imati dve funkcije, a stranci bez dozvole državnog veća ne smeju imati nikakvu funkciju.
Crkvena desetina se neće plaćati u novcu nego u naturi. Novo kovani novac će vredeti godinu dana i to od Uskrsa do uskrsa.
Jevreji ne smeju biti činovnici u solanama, kovnicama novca i na carini
Županije se ne smeju poklanjati u nasledno vlasništvo
Zadnja odredba daje plemstvu pravo da u slučaju da se kralj ne pridržava Zlatne bule slobodno pobuni, protestno ili oružano, a bez da zbog toga budu kažnjeni.

Zlatna bula je izdata u sedam primeraka ali se nijedan originalni primerak nije sačuvao. Najstariji sačuvani prepis je iz 1318. godine

Posledice

Kralj Andraš nije mnogo mario za odredbe Zlatne bule, tako da je i dalje nastavio po starom, rasipati novac i deliti državne prihode u zakup. Ponovo je izbila pobuna na čelo koje je stalo visoko svetovno i crkveno plemstvo. Kralj je bio primoran da izda novu Zlatnu bulu, koja je ponovila odredbe stare Zlatne bule i dodata su četiri nove odredbe. Najznačajnija razlika je bila da u slučaju nepridržavanja odredbi, presudu donese ostrogonski nadbiskup, koji ih može kazniti crkvenim prokletstvom.

Izvor: Wikipedia