Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 23. Dec 2024, 10:10:36
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Žene kralja Henrika VIII.  (Pročitano 8071 puta)
10. Dec 2006, 07:59:32
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
Apple iPhone 6s
Katarina Parr (oko 1512. – Dvorac Sudeley, 5. rujna 1547.) šesta supruga engleskog kralja Henrika VIII..

Bila je kćer i prvo od troje djece Thomasa Parra od Kendalla i Maud Greene. Rođena vjerojatno 1512. godine, godinu prije brata Williama i dvije godine prije sestre Anne. Thomas i Maud su oboje bili dvorjani tijekom ranih godina vladavine Henrika VIII. Otac Thomas je proglašen vitezom na kraljevoj krunidbi 1509. godine, a Maud je bila dvorjanka kraljici Katarini Aragonskoj. Katarinin otac je neočekivano umro 1517. godine, a Katarinina se majka brinula da dobro odgoji svoju djecu i osigura im egzistenciju u dobrim brakovima. Katarinu je poslala u Northamptonshire u kućanstvo njezina strica Williama Parra. Njezino obrazovanje bilo je, za ono doba, dobro ali ne i sveobuhvatno, pa je Katarina kasnije tijekom svojeg života učila grčki i latinski jezik. Ljubav prema učenju kasnije je prelila kroz odgoj Henrikove djece Edvarda i Elizabete koja je kasnije, dobrim dijelom i njenom zaslugom bila jedna od najobrazovanijih vladarica svog vremena.

Katarina se prvi puta udala 1529. Njezin prvi suprug je bio Edward Borough, sin lorda iz Lincolnshirea. Edward je ubrzo 1532. godine umro i Katarina je vrlo mlada ostala udovica bez djece. Katarinin slijedeći suprug je bio dvadeset godina stariji John Neville, lord Latimer koji je imao sina i kćer. Vjenčali su se 1533. godine. Katarina je bila njegova treća žena. Latimer je bio bogat zemljoposjednik sa sjevera Engleske i Katarina se vrlo brzo prilagodila svome novom stilu života kao gospodarice velikog kućanstva. Također ona je postala, iako i sama vrlo mlada dobra maćeha Latimerovoj djeci.

Lord Latimer se razbolio i negdje oko 1542. godine i umro, a Katarina je postala vrlo bogata udovica koja je postala konačno slobodna. Uskoro, ona se bila zaljubila u Thomasa Seymoura, brata pokojne kraljice Jane Seymour i ujaka Henrikovog nasljednika Edvarda. Ali u isto je vrijeme Katarina i Henriku zapala za oko, te joj je prve znakove pažnje počeo iskazivati tijekom 1543., godinu dana nakon pogubljenja Katarine Howard.

Nakon debakla svog petog braka sa Katarinom Howard, djevojkom koja je bila trideset godina mlađa od njega, Henrik VIII. se našao u novom položaju. Prvi put u njegovoj zamršenoj bračnoj karijeri, niti jedna žena koja bi eventualno mogla biti njegovom ženom nije željela doživjeti sudbinu svojih prethodnica. Henrik je navršio pedeset i jednu godinu kada je Katarina Howard bila smaknuta. Bio je debeo, često prikovan za krevet i trpio je velike bolove. Njegova raspoloženja su postala mračna i postao je osvetoljubiv. Dvor mu se kolebao između sukobljenih katolika i protestanata. Oba protivnička tabora čekala su tko će biti njegovom novom ženom kako bi iz te činjenice mogli izvući kakvu političku korist iz njezina utjecaja na ostarjelog Henrika. Nitko u tome trenutku nije mogao niti naslutiti koja bi žena riskirala život vjenčavajući se za ostarjelog kralja. Položaj kraljice bila je najveća čast za Engleskinju, ali prethodni Henrikovi brakovi pokazali su da je to bila i vrlo opasna čast. Nakon poniženja koje mu je pričinila Katarina Howard, Henrik je odlučio oženiti se ženom koja ga se ne bi usudila prevariti.

U toj situaciji Henrikov interes okrenuo se ka Katarini koja je tada bila trideset i jednu godinu stara udovica, što je cjelokupni dvor sa olakšanjem prihvatio poučen ranijim iskustvima i kraljevom naravi. Katarina Parr imala je mnoge karakteristike koje su privlačile Henrika. Imala je ugled iz prethodnih brakova kao dobra maćeha i k tome je bila intelektualka koja se naročitim žarom posvetila teologiji, ali je ujedno bila i žena otmjenog i profinjenog izgleda i ponašanja kakvo je postojalo i u Henrikovih prethodnih žena. Bila je dvadeset godina mlađa, visoka, živahna i duhovita, ljubazne i razborite prirode. No, Katarina bijaše zaljubljena u Thomasa Seymoura i njega je smatrala svojim budućim suprugom. Isti je kad je zamijetio da je Henrik zainteresiran za Katarinu počeo mudro uzmicati. I tako je Katarina Parr ponovo morala slijediti dužnost a ne srce te je bila prisiljena ući u brak sa bolesnim Henrikom. Ali Katarina je i dalje bila zaljubljena u Thomasa Seymoura a brak sa Henrikom doživljavala je kao dužnost.

Događaji su se odvijali vrlo brzo. Katarina i Henrik VIII. vjenčali su se 12. srpnja 1543. Prema kralju, ona je bila savršena prijateljica i njegovateljica, a prema njegovoj djeci bila je nježna maćeha. Kao kraljica pokazala je razumijevanje za protestantizam jer je i sama bila predana protestantica. Henrik je imao veliko povjerenje u Katarinu te ju je za vrijeme svoje odsutnosti zbog rata u Francuskoj promakao u regenta Engleske. Takvu čast je od svih kraljevih žena imala samo Katarina Aragonska. Katarina je bila brižna maćeha i imala dobre odnose sa svom Henrikovom djecom pa ju se smatra najzaslužnijom za ponovno okupljanje obitelji i za Henrikovu odluku da svoje kćeri Mariju i Elizabetu ponovno stavi u zakonski red nasljeđivanja engleske krune.

Jedini sukob sa Henrikom koji je umalo tragično završio za Katarinu bio je oko Henrikovog neslaganja sa protestantizmom kojeg je dvorom širila Katarina na svojim teološkim raspravama. Ali Katarinin je osjećaj dužnosti i ovaj puta bio ono što je prevladalo i ona se pokorila kraljevu sudu i mišljenju.

Kraljevo zdravlje se počelo pogoršavati u proljeće 1546., da bi se tijekom godine mjestimično oporavljao, a u zimu mu se stanje pogoršalo te je umro 28. siječnja 1547. a Katarina je opet postala udovica. Katarina se nakon Henrikove smrti vrlo brzo vjenčala sa Thomasom Seymourom, već u svibnju iste godine. Bila je trudna i već 30. kolovoza 1547. je rodila kćer Mary u dvorcu Sudeley u Gloucestershireu. Buduća kraljica Jane Grey bila je kuma maloj Mary. No, Katarina nije stigla uživati u svojem djetetu, ubrzo nakon poroda dobila je sepsu i umrla 5. rujna 1547. godine.

Ana od Klevea
 
Anne od Clevesa (22. rujna 1515. – 16. srpnja 1557.), četvrta žena engleskog kralja Henrika VIII. Kći Ivana III., vladara vojvodstva Cleves koje se nalazilo na Rajni, na granici današnje Njemačke i Nizozemske. Henrik se njome oženio 6. siječnja 1540. u nadi da bi mu mogla roditi i drugog muškog nasljednika (kraljević Eduard, prvi i jedini Henrikov sin, bio je boležljivo dijete). Brak se ubrzo pokazao neuspješnim, a i sukob Anneinog brata, tada vojvode od Clevesa, s carem Svetog Rimskog Carstva učinio ga je dodatnim političkim opterećenjem za Henrika pa je uz Annein pristanak poništen nakon samo 6 mjeseci, 9. srpnja 1540. Anne je dobila naslov princeze Engleske i jedan od kraljevskih dvoraca. Umrla je 1557. nadživjevši sve ostale Henrikove supruge.

Katarina Howard (rođena između 1520. i 1525. – London Tower, 13. veljače 1542.) kraljica supruga engleskog kralja Henrika VIII.

Katarina je bila deseto dijete Lorda Edmunda Howarda, siromašnog sina vojvode od Norfolka i Joyce Culpepper. Bila je sestrična Ane Boleyn, druge supruge kralja Henrika VIII.

Katarinina obitelj je bila plemićkog podrijetla, ali joj je otac kao najmlađi sin u obitelji bio lišen nasljedstva, pa je cijeli život proveo u novčanim dugovima pa je stoga ovisio o svojim bogatijim rođacima. Njegova nećakinja Ana Boleyn pribavila mu je državnu službu u Calaisu 1531. godine, pa je Katarina bila poslana da živi sa maćehom svog oca, udovicom vojvode od Norfolka u palači Lambeth pored Londona. U palači je Katarina bila okružena sa puno slične djece siromašnih vojvotkinjinih rođaka, a kako vojvotkinja nije previše marila za njihovo obrazovanje, Katarina nije stekla neko naročito obrazovanje, osim što je naučila čitati i pisati, ali je usprkos svemu bila vesela i živahna mlada djevojka.

Atmosfera u vojvotkinjinoj palači bila je, za one prilike, prilično razuzdana pa je Katarina već kao adolescentkinja imala intimnu vezu sa učiteljem glazbe Henryjem Mannoxom iako su to oni oboje kasnije opovrgavali. Veza sa učiteljem glazbe trajala je dok Katarina nije upoznala mladog tajnika Francisa Derehama sa kojim je Katarina bila zatečena od strane vojvotkinjinih sobarica. Veza sa tajnikom trajala je do Katarininog odlaska na dvor kralja Henrika VIII.

Naime, Katarinin ujak uspio ju je 1539. postaviti na kraljevski dvor kao dvorsku damu koja je onako mlada i vesela vrlo brzo bila zamijećena od strane Henrika VIII. koji je bio nezadovoljan svojom tadašnjom suprugom Anom od Klevea, pa joj je počeo uočljivo poklanjati pažnju nabavljajući joj skupu odjeću i poklone.

Poništenjem braka sa Anom od Klevea stvorili su se uvjeti da se Henrik VIII. oženi Katarinom u koju se zaljubio što je i učinio 28. srpnja 1540. Katarina ga nije voljela niti smatrala privlačnim jer je bio puno stariji od nje. Već početkom 1541. godine Katarina je upala u intimnu vezu sa omiljenim Henrikovim dvorjaninom Thomasom Culpepperom a Francisa Derehama je na dvor dovela za osobnog tajnika. Glasine o njenom ranijem razuzdanom životu i o tajnoj vezi sa Culpepperom su se dvorom brzo širile i došle su do nadbiskupa Thomasa Cranmera koji je tijekom studenog 1541. pismom obavijestio Henrika o Katarininim postupcima i nevjeri.

Ubrzo su Thomas Culpepper i Francis Dereham uhićeni i podvrgnuti torturi. 12. studenog 1541. uhićena je i Katarina, lišena titule kraljice i zatočena. Thomas Culpepper i Francis Dereham ubrzo su pogubljeni i raščetvoreni, a glave su im postavili na vrh Londonskog mosta.

Katarina je optužena za izdaju i osuđena na smrt odrubljivanjem glave. 13. veljače 1542. Katarina je pogubljena, a navodno su joj zadnje riječi bile: "Umirem kao kraljica, a radije bih umrla kao Culpepperova žena".

Jane Seymour
 
Jane Seymour (1508. ili 1509. – 24. listopada 1537.), treća žena engleskog kralja Henrika VIII. i jedina koja je u braku s kraljem rodila muškog potomka.

Kći plemića, Jane je bila dvorska dama prvih dviju Henrikovih supruga, Katarine Aragonske i Anne Boleyn. Nezadovoljan u braku s Anne Boleyn, kralj se počeo zanimati za mladu dvorsku damu, a ona je pristala na brak, ali je odbila postati Henrikovom ljubavnicom. Udala se za kralja 1536. nedugo nakon pogubljenja Anne Boleyn i ubrzo ostala trudna. Kao kraljica odlikovala se strogošću i ozbiljnošću nasuprot svojoj otvorenoj i veseloj prethodnici. Dana 12. listopada 1537. Jane je rodila sina, kasnije kralja Edvarda VI., a nakon 12 dana umrla je od babinje groznice.

Anne Boleyn

Anne Boleyn (vjerojatno Norfolk, oko 1500. – 19. svibnja 1536.), druga žena engleskog kralja Henrika VIII. S 13 godina postala je dvorska dama nadvojvotkinje Margarete Austrijske (kćeri cara Maksimilijana I.) u Nizozemskoj, a kasnije je bila i na dvoru francuske kraljice Klaudije. Godine 1521. vraća se u Englesku i postaje dvorska dama kraljice Katarine Aragonske kada upoznaje i Henrika VIII., koji se oko 1525 u nju zaljubljuje. Vjenčali su se tajno, a 25. siječnja 1533. i javno. U svibnju iste godine službeno je poništen Henrikov prvi brak s Katarinom Aragonskom. Dana 7. rujna 1533. rađa im kći, princeza Elizabeta (kasnije Elizabeta I.). Sljedeće dvije Anneine trudnoće završile su pobačajem i nije uspjela Henriku roditi toliko željenog muškog nasljednika. Kralj je ljubovao s brojnim dvorskim damama, a osobito je bio privržen Jane Seymour. Anne Boleyn je 2. svibnja 1536. uhićena i optužena za preljub, incest, izdaju i bacanje čini. 15. svibnja je izvedena pred sud i unatoč slabim dokazima i zaklinjanju u vlastitu nevinost osuđena na smrt. Glava joj je odrubljena u londonskom Toweru 19. svibnja 1536.

Katarina Aragonska

...

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 23. Dec 2024, 10:10:36
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.092 sec za 18 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.