IN < - Zdravlje zena - >LO
<< < (13/40) > >> :: Odgovori!
Nova životna prekretnica
Menopauza je prirodan događaj u životu svake žene, a obično se događa oko 50. godine života, iako točno vrijeme početka varira od žene do žene. U tom periodu žena ulazi u novu fazu života i njezino tijelo prolazi brojne promjene koje nisu baš uvijek naročito ugodne.
Prvo što svima pada na pamet kod spomena menopauze je izostanak mjesečnice, koji žene često znaju povezivati i s gubitkom ženstvenosti, što je, naravno, potpuno pogrešno. Žena u tom periodu ne gubi ništa od svojih atributa, jednostavno se samo mijenja i to sigurno nije kraj svijeta. Danas žene žive u prosjeku 80 godina, što bi značilo da menopauza zauzima otprilike trećinu života.
Već negdje nakon četrdesete godine života, u nekim slučajevima i tijekom kasnih tridesetih, stvaranje hormona u jajnicima polako počinje slabiti. To se postupno odvija do sredine 40-ih, a otad nastupa prijelazno razdoblje, poznatije kao klimakterij, koje traje pet do 10 godina.
To je vrijeme prijelaza i promjena, obilježeno simptomima koji su više ili manje neugodni, i vrijeme kad žene češće analiziraju svoj život. Neke će novo doba doživjeti kao nov izazov i neće se previše zamarati tjelesnim promjenama, dok će ga neke promatrati kao nenadoknadiv gubitak. No, treba znati da depresija svakako nije obavezan dio menopauze.
Važan je prije svega način na koji svaka žena doživljava tu životnu etapu. Kod onih inače podložnih melankoliji možda će nastupiti faza tuge, pogotovo ako na nju gledaju kao na kraj nečega ili gubitak, tim još više ako se podudari s nekim uznemirujućim događajem u životu, poput razvoda, bolesti ili smrti bliske osobe.
Smetnje koje se javljaju
Ako su manifestacije menopauze neugodne, dolazi do češćeg osjećaja umora i promjena raspoloženja, pa i do simptoma depresije. No, postoji rješenje i za takve situacije, i to u vidu nadomjesnog hormonalnog liječenja.
Ulaskom u menopauzu žensko tijelo prestaje biti plodno i više ne luči estrogene, a to se očituje i fizičkim znakovima kao što su valovi vrućine, noćna znojenja, suhoća rodnice i izostanak mjesečnice.
Budući da manjak estrogena ne djeluje samo na dojke i spolne organe, već i na središnji živčani sustav, sudjelujući na neki način u dobrom funkcioniranju 'središnjeg termometra', i otuda ti valunzi ili valovi vrućine koji su, u prosjeku, javljaju oko godinu i pol, no kod nekih žena duže, a kod nekih i kraće. U prosjeku se javljaju u dvije ili tri žene od četiri, a još im više pogoduje stres. Osjećaj vrućine praćen je jače ili slabije izraženim crvenilom koje prvo izbija na licu i seli se na gornji dio tijela, traje nekoliko minuta i zatim nestaje.
Puno je žena doživjelo i noćna znojenja koja mogu biti i prilično obilna, no kao i kod svih ostalih simptoma, intenzitet se razlikuje od žene do žene. To neugodno stanje uglavnom remeti san i ujutro se kao posljedica svega javlja umor i zajedno s njim razdražljivost.
Zbog gubitka estrogena menopauzu karakterizira i suhoća sluznice rodnice, pa izostaje njezino vlaženje nužno za ugodnost spolnih odnosa. No, na tržištu postoje različiti proizvodi koji pomažu da se ublaži i ta poteškoća.
Osim toga, žene se u menopauzi često žale i na nesanicu i razdražljivost, umor i bolove u zglobovima. Nesanica je, kažu stručnjaci, dosta rijetka pojava ukoliko nije uzrokovana noćnim znojenjem, a nju automatski prati razdražljivost i umor, pa se može zaključiti da za te psihološke tegobe menopauza nije glavni uzrok, već su uglavnom povezane zapravo s načinom na koji primamo neki događaj.
Treba se početi baviti sobom
Ulaskom u menopauzu i dalje je potrebno voditi brigu o svom tijelu i redovito se baviti fizičkim aktivnostima, ali i sačuvati intelektualnu i emocionalnu vitalnost. Tijelo zahtijeva malo više pažnje, a najveću uslugu ćete mu napraviti ako izbacite duhan, ograničite konzumaciju alkohola i uzimanje lijekova namijenjenih liječenju tjeskobe, depresije ili nesanice.
Također je uputno redovito odlaziti na ginekološki pregled, ali i obaviti mamografiju jer je karcinom dojki prvi uzrok smrtnosti od karcinoma u žena.
Izvor: Tportal
Pobačajem se smatra završetak trudnoće pre navršenih 28 nedelja, u vreme kada plod nije sposoban za život izvan materice. Izrazom 'pobačaj' obično se opisuje spontani prekid trudnoće, odnosno prekid koji nije izazvan nekim vanjskim uzrokom.
Ukoliko nastane u ranoj trudnoći, do 12 nedelja, odvija se tako da se pojavi krvarenje sa kojim se, u toku nekoliko dana, iz materice izbaci začetak i oljuštena sluznica, slično kao i prilikom menstrualnog krvarenja. Ako se pobačaj desi posle 12. nedelje, onda prolazi na način sličan porođaju: dolazi do širenja grlića praćenog grčevima i bolovima, izbacivanja ploda i krvarenja.
Malo se zna o uzrocima koji dovode do spontanih pobačaja. Oni mogu biti greške u genetskom materijalu roditelja, hormonski poremećaji majke, poremećaji građe materice, infektivni činioci itd. Ipak, u velikom broju slučajeva uzrok ostaje nepoznat. Takođe, spontani pobačaji su veoma česti. Spontani pobačaj ne znači da sledeća trudnoća neće biti uspešna i proći bez problema.
Namerni prekid trudnoće (abortus)
Pod pojmom 'abortus' obično se podrazumeva namerni prekid rane trudnoće. U našoj zemlji je abortus do 10. nedelje trudnoće dozvoljen i izvodi se isključivo na zahtev žene. Ako je trudnoća starija od 10 nedelja i postoji namera trudnice da je prekine, ona podnosi zahtev a odobrenje zahteva daje komisija sastavljena od ginekologa, interniste i socijalnog radnika. Komisija razmatra razloge i rizike samog zahvata, i ako su razlozi opravdani a rizici od zahvata minimalni, obično odobrava zahtev.
Iako se treba zalagati da do abortusa uopšte ne dođe sprečavanjem neželjene trudnoće, sam abortus mora biti dostupan (dozvoljen, omogućen) i bezbedan (izveden od strane stručne osobe - lekara ginekologa, i u adekvatnim uslovima) za žene. Zabrana abortusa ne dovodi do smanjenja broja abortusa, već samo do povećanja obolevanja i smrtnih ishoda povezanih sa kriminalnim abortusom (onim koje izvodi nestručno lice ili se izvodi u neadekvatnim uslovima, ili se dešava i jedno i drugo).
Do 12. nedelje trudnoće abortus se izvodi kiretažom ili vakuum aspiracijom. Hirurškim instrumentom (kiretom) se u ovom postupku uklanja začetak i sluznica materice, ili se to isto učini aspiracijom uz pomoć vakuuma. Intervencija traje 15-tak minuta i izvodi se u opštoj ili u lokalnoj anesteziji. Posle intervencije potrebno je uzimati antibiotike i lekove koji utiču na stezanje mišića materice, kako bi prestalo krvarenje. Bezbedan abortus u velikoj većini slučajeva ne ostavlja posledice po zdravlje i reproduktivnu funkciju žene.
U nekim zemljama zapadne Evrope prekid rane trudnoće može da se izvrši i davanjem lekova (tableta) koje sadrže hormone, i koje izazivaju krvarenje i pobačaj. Na ovaj način žena ne mora da prolazi hirurški zahvat, a pobačaj liči na menstrualno krvarenje. Posle nekoliko dana napravi se ultrazvučni pregled kako bi se videlo da li je došlo do potpunog pražnjenja materice. Ovaj metod je veoma efikasan i nisko rizičan, kako su istraživanja pokazala, a većina ispitanih žena ga smatra manje traumatičnim u odnosu na kiretažu. U Srbiji ovi lekovi još nisu registrovani i ne koriste se.
Namerni prekid trudnoće starije od 12 nedelja obavlja se uz primenu lekova koji izazivaju kontrakcije materice ili se obavlja hirurški. U odnosu na prekid rane trudnoće, ova intervencija nosi više rizika od komplikacija. Ako se izvede po svim pravilima bezbednog abortusa, ne ostavlja posledice po zdravlje i buduću reproduktivnu funkciju žene.
Zablude i pogrešna verovanja:
- Devojka koja je imala abortus je prostitutka, laka devojka, nemoralna...
- Može se znati (videti ili osetiti) da li je devojka imala abortus ili ne.
- Svaki zdravstveni radnik može da izvede abortus.
- Žene se olako odlučuju na abortus.
- Žena sama treba da pazi, kako ne bi ostala u drugom stanju.
- Abortus je jedna od vrsta kontracepcije.
- Abortus u većini slučajeva ostavlja ženu neplodnom, naročito ako se izvede u prvoj trudnoći.
Činjenice i poruke:
- Abortus može biti nameran, kada se hirurškim putem ili lekovima izaziva prekid trudnoće, ili spontan, koji se sam dogodi bez ikakvog vanjskog uticaja (i češće se zove pobačajem).
- Mladići koji imaju nezaštićen seksualni odnos sa devojkom, koji za rezultat ima neželjenu trudnoću, moraju da prihvate odgovornost i posledice, pa tako i odluku devojke da li će imati abortus ili ne.
- Abortus nije vrsta kontracepcije.
- Namerni prekid trudnoće treba da se obavi u zdravstvenoj ustanovi i od strane lekara ginekologa.
- Lakše je sprečiti trudnoću nego proći kroz iskustvo namernog prekida trudnoće.
- I bezbedan abortus (u zdravstvenoj ustanovi, od strane ginekologa) može da za posledicu ima zdravstvene komplikacije, ali u većini slučajeva ne ostavlja posledice po zdravlje i plodnost žene.
Тест за предвиђање рецидива рака дојке
Мамографија као контрола
Нови тест којим се покушава да предвиди хоће ли код жене која је оперисана од рака дојке он напасти неки други део тела одобрила је америчка Агенција за храну и лекове. Ово је први тест ове врсте који је одобрила ова висока установа до чије дозволе и препоруке се веома тешко долази.
Постоје још бројни тестови којима се покушава предвидети могућност рецидива рака дојке на неком другом делу тела. Многи се налазе у слободној продаји широм Америке и других земаља развијеног света, али овај последњи, назван „мамапринт”, први је који је прошао компликовану процедуру и који је формално одобрила Агенција за храну и лекове. Агенција је најавила да намерава да контролише и многе друге тестове који служе за постављање компликованих и врло деликатних дијагноза које су на тржиште стизале без одобрења ове званичне владине агенције задужене за храну и лекове.
Ни овај тест није апсолутно прецизан. Али, на њега се можемо ослонити са високом дозом сигурности, истичу стручњаци који су у Холандији развијали нови тест. Поузданост овог теста заснива се на чињеници да је добијен после испитивања шеме активности 70 специфичних гена у тумору дојке после његовог одстрањивања операцијом.
„Мамапринт” и други, истина, мање поуздани тестови имају задатак да помогну што прецизнијем избору третмана за приближно сто хиљада Американки које сваке године бивају оперисане у раној фази рака дојке, док он још није захватио лимфне чворове. После отклањања тумора, многе од ових жена подвргавају се хемотерапији како би смањиле ризик за рецидив канцера. Али, студије показују да многе од њих не би имале рецидив болести чак и да нису подвргнуте хемотерапији. Нови тест помаже и лекарима и пацијентима да врло прецизно предвиде могућност поновног јављања канцера и да у складу са тим одреде правилнију индивидуалну терапију која често неће укључивати и непријатну хемотерапију.
Д. П.
Izvor: Politika
Soja može pružiti zaštitu od valova vrućine? Samo u menopauzi, svi drugi trebaju klima uređaj. A tko se treba kloniti rafiniranog šećera, brašna i riže? Svi, bez obzira na menstrualni ciklus.
Svaka žena kroz menopauzu prolazi na svoj način. Veliki broj žena osjeća valove vrućine, neke imaju osjećaj nesnošljivosti, a manji broj žena bori se s glavoboljama, mučninama i noćnim znojenjem.
Bez obzira na simptome, ovaj će Vam jednostavan vodič kroz prehranu omogućiti da iz hrane uzmete najbolje za Vaše zlatne godine, te očuvate zdravlje srca i koštanog sustava.
Mnoge prehrambene preporuke treba slijediti i prije menopauze, posebice u adolescenciji.
10 jednostavnih koraka
Korak 1: Jedite više soje i sira od soje - tofua
Čini se da soja može pružiti zaštitu od valova vrućine. Ova postavka još se istražuje u znanstvenim krugovima, te se ne treba razočarati ako rezultati ne budu potpuno zadovoljavajući. Ipak, potpuno je jasno da soja može pomoći u zaštiti srca i smanjenju visoke razine lošeg kolesterola. Stoga, u zrelim godinama, soji svakako treba dati šansu!
Dnevno je korisno pojesti ili popiti dvije porcije soje, a rezultati se mogu očekivati nakon 4 – 6 tjedana.
Evo nekoliko prijedloga:
•Zamijenite mesne obroke sirom od soje-tofuom. U našim trgovinama dostupan je i ukusni, dimljeni tofu.
•Isprobajte voćne shake-ove obogaćene proteinom soje u prahu.
•Pijte sojino mlijeko. Posebno su ukusna mlijeka s okusom čokolade i vanilije.
•Sojini odresci ukusna su i zdrava zamjena za meso.
Korak 2: Jedite više voća i povrća
Voće i povrće izvor su važnih zaštitnih tvari – prehrambenih vlakana, vitamina, minerala, a prirodno su siromašni mastima. Tijekom menopauze još je više dobrih razloga za povećanu konzumaciju voća i povrća.
Biljna hrana sadrži kemikalije koje pomažu u zaštiti od brojnih degenerativnih bolesti. Fitoestrogeni su biljne kemikalije koje imaju vrlo sličnu strukturu ženskim spolnim hormonima – estrogenima. Uneseni putem biljne hrane ili suplemenata, fitoestrogeni mogu djelovati kao slabi estrogeni. Jednostavnije, fitoestrogeni mogu 'zavarati' tijelo i stvoriti privid veće količine estrogena u cirkulaciji, a time se umanjuju neke neugodnosti uzrokovane niskom razinom estrogena.
Mineral bor još je jedan vrijedni element koji nalazimo u voću i povrću. Bor utječe na razinu estrogena i pomaže u zaštiti koštane mase.
Voće i povrće - najbolji izvori bora koji ujedno sadrže i fitoestrogene:
Voće:
•šljive
•jagode
•jabuke
•rajčica
•kruške
•grožđe
•grejp
•naranča
•ribiz
Povrće:
•šparoge
•paprika
•brokula
•kupus
•cvjetača
•mrkva
•krastavci
•salata
•luk
•soja
•krumpir
Korak 3: Češće jedite grah
Grah je nutritivno kompletna namirnica koja nudi veliki broj zdravstvenih prednosti. Grahorice koče apsorpciju glukoze u krvotok, te tako osiguravaju dulji osjećaj sitosti. Sadrže bogatstvo prehrambenih vlakana, fitoestrogene, vitamine, minerale, uključujući kalcij, folnu kiselinu i vitamin B6. Istodobno predstavljaju dobar izvor proteina s niskim udjelom masti.
Prijedlozi za obogaćivanje prehrane grahom:
•Pospite svoje maštovite salate kuhanim zrnima graha
•Dodajte grah juhama i varivima
•U zemljama Južne Amerike kombinacija riže i graha čini osnovu prehrane. Iako možda zvuči neprivlačno, isprobajte ovu maštovitu kombinaciju koja opskrbljuje esencijalnim aminokiselinama.
Korak 4: Jedite više 'dobrih' masnoća
Tijekom menopauze važno je konzumirati prehranu s niskim udjelom masti. Masna hrana obično je siromašna nutrijentima, a bogata kalorijama. To je upravo suprotno onome što je potrebno ženi u menopauzi. U razdoblju menopauze važno je osigurati adekvatan unos vrijednih masnoća prehranom. Ove masnoće mogu zaštititi od bolesti srca i raka.
Znanstvena istraživanja ukazuju na neupitnu vrijednost omega-3 i omega-9 masnih kiselina koje nalazimo u ribi i maslinovom ulju.
Masti koje treba izbjegavati su zasićene masti i trans-nezasićene masti, te prevelika količina omega-6 masnih kiselina koje nalazimo u crvenom mesu, hidrogeniranim uljima, keksima, čipsu i krekerima.
Evo nekoliko prijedloga za pravilan odabir masnoća, bez žrtvovanja okusa:
•Dajte prednost maslinovom i bućinom ulju.
•Jedite više ribe.
•Jedite manje masti životinjskog porijekla, odabirom mesa i mliječnih proizvoda s manjim udjelom masti.
•Ograničite konzumaciju hidrogeniranih ulja i margarina sa visokim udjelom trans-nezasićenih masnih kiselina.
•Izbjegavajte procesiranu hranu bogatu mastima.
Korak 5: Pažljivo birajte napitke
Vaš odabir pića može tijelo obogatiti nutrijentima, a može mu ih i oteti. Svi mi znamo da nam je dnevno potrebno 8 čaša vode, ali se ova preporuka rijetko poštuje.
Kofein i alkohol su poznati diuretici, koji prisiljavaju bubrege da izluče veću količinu vode. Ovaj proces može potaknuti dehidraciju koja je neprijatelj brojnih važnih funkcija u organizmu, a istodobno nepovoljno djeluje na lijep i gladak izgled kože.
Kofein, alkohol i gazirana pića loše djeluju na koštanu masu. Ona smanjuju apsorpciju kalcija i pospješuju izlučivanje ovog važnog minerala putem urina. Stoga, svakoga dana popijte svježe iscijeđeni sok od naranče ili drugih citrusa umjesto gaziranog pića.
Korak 6: Doručkujte kao kraljica, večerajte kao sirotica
Studije su pokazale da osobe koje konzumiraju manje, učestale obroke tijekom dana unose manje kalorija i masnoća. Rasporedimo li unos hrane tijekom dana, više će se energije utrošiti za metabolizam. Ovakav način prehrane spriječava umor koji nastaje snižavanjem razine glukoze u krvi.
Korak 7: Svakodnevno jedite hranu bogatu kalcijem
Kalcij je esencijalan mineral, posebice u zrelim godinama žene. Većini žena dnevno je potrebno 1000 – 1500 mg kalcija dnevno. Najbolji izvor kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi, a unos se može osigurati i putem dodataka prehrani i prehrambenih proizvoda obogaćenih kalcijem.
Korak 8: Izbjegavajte hranu bogatu šećerom i mastima
Životno razdoblje menopauze vrijeme je kada suvišni kilogrami nisu dobro došli. Previše rafiniranog šećera u prehrani može rezultirati naglim promjenama razine šećera u krvi, što stimulira gušteraču na lučenje inzulina. Lučenje velike količine inzulina ubrzava pretvaranje kalorija u masnoće u krvi. Također, tim putem stimulira se enzim u jetri koji je odgovoran za sintezu kolesterola. Masnoće iz krvotoka lakše se i brže pohranjuju u masnim naslagama kada je unos rafiniranog šećera i masnoća visok.
Korak 9: Dodajte laneno sjeme svojoj prehrani
Laneno sjeme izvrstan je izvor fitotvari lignana, za koje se smatra da smanjuju opasnost od nastanka tumora koji su uzrokovani hormonom estrogenom. Ova namirnica bogata je esencijalnom, alfa-linolenskom, masnom kiselinom koja se u organizmu pretvara u važne omega-3 masne kiseline.
Budući da su neke osobe alergične na laneno sjeme, ovu namirnicu treba uvoditi postupno.
•Treba započeti s ¼ čajne žličice lanenog sjemena dnevno i postupno povećavati količinu, ako nema nikakve alergijske reakcije.
•Žene koje su izložene većem riziku od raka dojke u kliničkim studijama uzimale su do 2 žličice lanenog sjemena dnevno.
•Najlakše i najukusnije je konzumirati laneno sjeme kao dodatak jogurtu i svježem siru. Pustite da odstoji nekoliko sati prije konzumiranja.
Korak 10: Vježbajte
Tjelovježba tijekom menopauze pomoći će u smanjenju razine kolesterola, očuvanju koštane mase, smanjenju razine stresa, poboljšanju cirkulacije, očuvanju zdravlja srca i krvožilnog sustava. Tjelovježba je ujedno i najbolji način za održanje adekvatne tjelesne mase.
Za početak
•Vježbajte 2-3 puta tjedno
•Intenzitet: 40% maksimalnog broja otkucaja srca
•Trajanje: 15 - 30 min
Za postizanje tjelesne forme
•Vježbajte 4 puta tjedno
•Intenzitet: 70-90 % maksimalnog broja otkucaja srca
•Trajanje: 15 - 30 min
Za gubitak suvišnih kilograma
•Vježbajte 5 puta tjedno
•Intenzitet: 45-60 % maksimalnog broja otkucaja srca
•Trajanje: 45 - 60 min
Izvor: Net.hr
Autor:
mr. sc. Sandra Kovačević, dr. med., spec. ginekologije i porodništva
Uspostave li partneri kvalitetnu komunikaciju i otvoreno razgovaraju o svemu što remeti njihov seksualni život, postotak izlječenja veći je od 95 posto
Potreba za seksualnim odnosom među osnovnim je biološkim potrebama, odmah nakon potrebe za zrakom, vodom i hranom. Po tome bi dobro senzualno umijeće trebalo biti urođeno svakom pojedincu, no ono je često potisnuto nerealnim prikazivanjem seksualnih odnosa na filmovima - osobe od svojih partnera često očekuju da pokažu "filmsko" umijeće, koje se vrlo često prikazuje na nerealističan način, što izaziva frustrirajuće emocija.
Dobar seksualni život nerijetko se povezuje s doživljavanjem vlastitog tijela: žena koja nije zadovoljna svojim fizičkim izgledom često neće biti zadovoljna ni u seksualnim odnosima. Uzimajući sve u obzir, može se reći da će se između 25 i 50 posto parova u zajedničkom životu barem jednom susresti s problemom seksualnih disfunkcija, poremećaja koji dovode do nezadovoljavajućih seksualnih odnosa. O muškim seksualnim disfunkcijama, poput problema s erekcijom, preranom ejakulacijom i impotencijom, mnogo se piše, a žene su u tom slučaju zapostavljene. U Hrvatskoj se govori o oko 40 posto žena koje pokazuju seksualnu disfunkciju, poput pomanjkanja želje i energije, teškoće uzbuđivanja i nemogućnosti postizanja seksualnog uzbuđenja (orgazma).
Jedna od seksualnih disfunkcija je bolan snošaj ili dispareunija (grč. dys-ne + pareunos = koji kraj nekog leži). Dolazi do ulaska penisa u rodnicu (penetracija), ali žena pritom ne uživa nego joj to izaziva različite stupnjeve bola, od nelagode do prave bolnosti. Bol pri seksualnom odnosu može se javiti kod žena svih dobnih skupina, čak i kod onih koje iza sebe imaju godine uživanja u kvalitetnim seksualnim odnosima. Bol je signal za uzbunu koji nam naše tijelo šalje i od nas traži akciju. Nema razloga da se ikakva bol trpi, niti da žene ne potraže pomoć u rješavanju svojih intimnih problema.
Uzroci mogu biti organski (tjelesni) i psihički.
-Organski uzroci bolnog snošaja su upalne bolesti spolnih i mokraćnih organa, oštećenja sluznice rodnice kontraceptivnim sredstvima (kondom, dijafragma, spermicidne kreme, intrauterini ulošci - spirale...). Kod žena u perimenopauzi i postmenopauzi, zbog nedostatka spolnih hormona, dolazi do atrofije (stanjenja sluznice) vulve (velike i male usne) i rodnice te suhoće koja znatno narušava kvalitetu spolnog života.
-Psihološki uzroci bolnog snošaja su grubost i/ili nezainteresiranost partnera, što uzrokuje nedovoljnu stimulaciju i predigru, zbog čega je smanjeno izlučivanje sluzi u rodnici.
Temelj svakoga kvalitetnog odnosa dvoje ljudi je komunikacija, bez koje se ne može računati na svladavanje teškoća u seksualnom životu. Ona zato mora biti polazna točka i u terapijskom pristupu. Ako partneri uspostave kvalitetnu komunikaciju i mogu otvoreno razgovarati o svemu što remeti njihov seksualni život, postotak izlječenja je veći od 95 posto, posebno ako je problem nov, pa je liječenje brže i učinkovitije.
Prepoznajte problem i potražite pomoć
Ako žena ima bolan snošaj, potrebno je utvrditi karakter i intenzitet bola.
Ako tijekom menstruacijskog ciklusa postoji tupa jednostrana bol, koja postaje oštra i probadajuća za vrijeme penetracije, u oko 30 posto slučajeva riječ je o folikularnoj cisti ("vodena" cista), koja se dijagnosticira ultrazvučno. Nije opasno stanje i takve ciste povlače se same od sebe za dva do tri mjeseca. Ako je dijagnoza potvrđena, seksualni odnosi mogu se nastaviti, s tim da se sat vremena prije uzme kapsula ili čepić Ketonala, Voltarena ili nekog drugog ibuprofenskog pripravka, uz prakticiranje "gornjeg" položaja žene radi bolje kontrole ulaska penisa u rodnicu.
Bol za vrijeme i nakon odnosa može se očitovati svrbežom, iritacijom i jakim crvenilom rodnice i vulve, s osjećajem žarenja i pečenja. Takva situacija nalazi se kod gljivičnih infekcija koje ne moraju biti popraćene karakterističnim sirastim iscjetkom. Valja provesti terapiju kandidijaze kod oba partnera, uz apstinenciju za trajanja terapije, a poslije se preporučuje odnos s kondomom sve dok se lokalna terapija od tri dana s vaginaletama ne ponovi nakon menstruacije.
Kako kandida spada u fiziološku floru rodnice, može se često namnožiti i uzrokovati navedene tegobe kod snošaja. Da bi to preveniralo, treba koristiti posebne preparate za intimnu njegu, izbjegavati prečesto nošenje tanga gaćica, a svaki put kad se iz bilo kojeg razloga troši antibiotski preparat, stavljati vaginalete protiv gljivica u rodnicu.
Žene koje su rodile imaju 80 posto veću šansu da će osjetiti bol kod odnosa, jer je njihova međica kod poroda preventivno zarezana - epiziotomija. Takva bolna osjetljivost ne bi trebala trajati dulje od tri mjeseca. Ako perzistira, može se pokušati s masažom bolnog područja jednom dnevno lubrikantom. Masažom se desenzibiliziraju živčani završeci i koža postaje elastičnija. Ako takva terapija ne daje rezultata, prije odnosa se to područje može namazati kremom koja u sebi ima anestetsku komponentu, čime se smanjuje, odnosno uklanja osjet bola. Zadnja mogućnost je operativni zahvat kojim se može ukloniti osjetljivo tkivo.
Bolan odnos može uzrokovati i maternica s miomima (dobroćudnim izraslinama mišićnog tkiva maternice). Tijekom odnosa žena osjeti da penis "udara" u nešto tvrdo, a inače ima bolove u križima tijekom menstrualnog krvarenja, osjeća povremena probadanja i povećanu potrebu za mokrenjem. Žene s miomima tri se puta češće žale na bolan snošaj nego ostala ženska populacija. Definitivna dijagnoza postavlja se ultrazvukom, a odluka o daljnjem postupku, nakon kojeg bi seksualni odnosi trebali biti bez smetnji, uzima u obzir opseg smetnji i dob pacijentice.
Endometrioza, straga zavaljena maternica, upalne bolesti crijeva, izrasline u zdjelici, kratka rodnica..., također su stanja kod kojih postoji bolan snošaj i koja treba otkriti i na njih terapijski djelovati.
Suhoća rodnice - Žene u perimenopauzi i postmenopauzi imaju problema s bolnim snošajem zbog izrazite suhoće rodnice. Na tržištu postoje lokalni pripravci estrogena koje, prema preporuci ginekologa, žena stavlja u rodnicu dulje vrijeme, nakon čega rodnica postaje dovoljno vlažna, a snošaj prestaje biti bolno iskustvo.
Suhoća rodnice može se javiti i u reproduktivnoj dobi, i to kod žena koje uzimaju antidepresive i oralnu kontracepciju. Kod njih se mogu javiti smanjena spolna želja (libido) i onemogućeno seksualno uzbuđenje. Žene koje doje imaju sniženu razinu estrogena i suhu rodnicu, pa također mogu imati bolan snošaj. Tegobe prestaju kad se prestane uzimati terapija koja dovodi do vaginalne suhoće, odnosno prestankom dojenja. Dotad se mogu koristiti lubrikanti na bazi vode koji se stavljaju u rodnicu prije odnosa.
U donjoj trećini velikih usana s obje strane smještene su male žlijezde, tzv. Bartolinove žlijezde, čija je funkcija vlaženje rodnice kod seksualnog uzbuđenja. Kad dođe do upale Bartolinove žlijezde, obično jednostrano, snošaj je izrazito bolan, a pulsirajuća bol i vrućina u velikoj usni traju još satima nakon odnosa. Terapija se sastoji u zarezivanju (inciziji) otečene žlijezde, oslobađanju najčešće gnojnog sadržaja te ostavljanju male rupice (drenaža) dva do tri tjedna da se žlijezda posuši.
Bolan snošaj poremećaj je koji se liječi i koji je izlječiv. Dijagnoza bolnog snošaja temelji se na opsežnoj anamnezi početka i karaktera smetnji, te detaljnom kliničkom pregledu i odgovarajućim dijagnostičkim postupcima. Liječenje je složeno i često traži tzv. multidisciplinarni pristup, tj. suradnju liječnika različitih specijalnosti (ginekolog, psihijatar, urolog). Temelj za pozitivne rezultate terapijskog pristupa svakako je otvoren odnos seksualnih partnera i povjerenje u liječnika koji rješava problem.