Zašto se, otkada i kako ljubimo :: Buvljak ~ Opsta blebetanja ~ Svastara

Zašto se, otkada i kako ljubimo

Kad malo detaljnije razmislite o poljupcu, shvatite da je to zapravo poprilično oduran čin! Zašto? Uključuje slinu, povijesne korijene ima u prožvakanoj hrani, a stručnjaci pretpostavljaju da za vrijeme jednog poljupca tisuće, pa čak i milijuni bakterijskih kolonija prelaze iz jedne usne šupljine u drugu.

Liječnici pokušavaju pokvariti romantiku poljupca povezujući ga sa širenjem meningitisa, herpesa i mononukleoze

Usprkos svemu ovome, čak se 90 posto ljudi na svijetu ljubi. Većina se romantično veseli prvom poljupcu i pamti ga cijeli život, roditelji ljube djecu, djeca roditelje, obožavatelji ljube tlo po kojem njihov idol kroči, vjernici ljube svete predmete...

Nauceno ili instiktivno?
Poljubac znači privlačnost, slavlje, žalovanje, utjehu, poštovanje. Jedna grupa antropologa smatra da ova gesta ima svoje najdublje korijene u tome kako su majke hranile svoju bebu (isto kako i odrasle ptice hrane svoje potomke) – prožvakale bi hranu i dale je djetetu da je pojede (danas smo se modernizirali i opremili raznima alatkama, pa pravimo kašice na druge načine!). Nakon što su na taj način bebice prešle s mlijeka na krutu hranu, majke bi im dale poljubac. Poljubac je, u ovoj verziji, naučeno ponašanje i prenosi se s generacije na generaciju. I mi to radimo jer smo vidjeli da se naši roditelji ljube, kao i cijelo društvo oko nas.

I životinje se ljube, ili se to nama samo čini?

Druga grupa antropologa smatra da je ljubljenje instinktivno. Ovu teoriju potkrepljuju jednom vrstom majmuna koji su vrlo slični ljudima – naime, oni se često ljube – ljube se nakon svađe, kako bi pojačali društvene veze, kako bi uvjerili jedni druge u nešto. Iz ovog proizlazi da je želja za poljupcem kod nekih primata instinktivna. No, i kod drugih životinja postoji poljubac ili nešto slično tome – mnogi sisavci ližu jedno drugom obraze, ptice se dodiruju kljunovima, puževi trljaju jedan drugom ticala.

Poljupci sirom sveta
Sredina u kojoj rasteš utječe na tvoj stav prema poljupcu. U većini zapadnjačkih društava ljudi imaju pozitivan stav prema poljupcu, no nije svugdje tako.

Poljubac u javnosti između žene u muškarca (pa samo i u obraščić) je tabu tema u većini muslimanskih zemalja, dok je poljubac između dva muškarca normalan znak prijateljstva.

U Kini poljubac u usta još i danas neki smatraju kanibalizmom. Mladi Kinezi to uglavnom ne misle.

U Japanu poljubac u usta je odnedavni fenomen, a tradicionalno izražavanje nježnosti značilo je milovanje stražnjeg dijela vrata ljubljenoj osobi. No, na otoku Hokaidu vole i kratak, lagan ugriz za lice.

U islamskim državama žena može dobiti i smrtnu kaznu ako poljubi muškarca koji nije njezin muž

Nekima ljubljenje znači trljanje nosovima i njuškanje partnera – to se naziva malajskim poljupcem, a prakticiraju ga u Maleziji, Mongoliji, Tongi itd. Samo trljanje nosovima je poljubac koji prakticiraju Eskimi, Vijetnamci, Tajlanđani. Ovo je i znak pozdrava u Indiji, Africi i na Južnom Pacifiku.

Ideja o izmjeni pljuvacke u poljupcu vrlo je odbojna za mnoge stanovnike Afrike, Azije i Južne Amerike. Istraživači kažu da su naišli na nekoliko kultura na tim kontinentima u kojima se ljudi uopće ne ljube. Mnogi su rekli da im je ljubljenje odvratno i neukusno. No ne zna se je li to zaista tako ili ove kulture poljubac smatraju preintimnim da bi se o njemu uopće razgovaralo sa strancima. Dakle, možda se ljube, ali ne govore o tome.

Japanci su se tak nedavno počeli ljubiti u usta

Otkada se ljubimo?
Iako biste pomislili da se ljudi ljube otkad je svijeta, istoricari ne znaju mnogo o počecima ljubljenja. O ljubljenju nema mnogo pisanih dokumenata – to je bilo ili tabu tema ili nešto toliko banalno da se o tome uopće nije htjelo ni pisati.

Jedan od najstarijih tekstova koji opisuju ovaj čin je pronađen u Indiji oko 1500. g. prije Krista i pisan je na sanskrtu. Nakon toga ljubljenje se u literaturi ne spominje nekoliko stoljeća. A potom – opet Indija! Indijski ep 'Mahabharata' opisuje ljubljenje u usta kao znak privlačnosti. Važno je reći da se ovaj ep usmeno prenosio s generacije na generaciju nekoliko stotina godina prije nego što je zapisan 350. g. poslije Krista.

Zatim, u indijskom tekstu Kama sutra (najstariji na svijetu sačuvani udžbenik ljubavne vještine), osim raznih drugih seksualnih vještina, opisani su i različiti stilovi ljubljenja. 'Kama sutra' je napisana u 6. stoljeću poslije Krista. Antropolozi koji vjeruju da je ljubljenje naučeno ponašanje kažu da su se Grci naučili ljubiti tek kad je Aleksandar Veliki osvojio Indiju, 326. g. prije Krista.

U zapadnom svijetu ne postoji mnogo pisanih dokumenata o poljupcima sve do Rimskog Carstva. Stari Rimljani su rado ljubili dobre prijatelje i članove obitelji, građani su ljubili ruke vladara, a svi su rado ljubili svoje ljubavne partnere. Strastven poljubac para ispred grupe ljudi označavao čin vjenčanja. Zbog ovog se vjerojatno danas parovi ljube na kraju ceremonije vjenčanja. Stari Rimljani su poljupcem čak zapečaćivali i dobro sklopljene poslove, ali su ih koristili i u političkim kampanjama.

U ranom kršćanstvu poljubac je imao značajnu ulogu. Kršćani su se često pozdravljali sa 'osculum pacis' ili svetim poljupcem. Ovo je značilo da se isprepliće duh sveti između dvije osobe koje bi se poljubile i tako pozdravile. Danas poljubac u kršćanskim crkvama ne igra tako veliku ulogu kao prije, mada neki vjernici ljube religijske simbole i Papin prsten.

No, poljubac nije uvijek sretan čin. Neki istraživači smatraju vampire simbolom psihičke i emocionalne opasnosti koja proizlazi iz poljupca s krivom osobom.

Zanimljivosti o poljubcu

- Znanost o ljubljenju se zove filematologija.

- Jednominutnim poljupcem se potroši 26 kalorija.

- Ljubljenjem se u mozak šalju iste tvari koje se oslobađaju pri napornoj vježbi. Također, srce kuca brže, a disanje je duboko i nepravilno.

- Pusica napućenih usana koristi samo dva mišića lica, dok strastveni poljubac koristi sva 34 mišića lica.

- U pljuvacki ima na milijarde bakterija koje tamo stižu iz zraka, hrane i s prljavih ruku. Jednim poljupcem milijuni bakterija marširaju iz jedne usne šupljine u drugu. No, pljuvacka također sadrži antibakterijske kemikalije koje ubijaju većinu novopridošlih bakterija.

Izvor: T-portal