Zamke prekomjerne higijene

Autor:
Ozren Podnar, prof.



Moderan čovjek opsjednut je borbom protiv mikroba, no sve su jači dokazi da u toj borbi stradavaju i korisni, a štetni dobivaju na snazi

Zanimanje za kućnu i tjelesnu higijenu variralo je kroz stoljeća. Dok su se stari Egipćani satima namakali u bazenima, u kasnom srednjem vijeku Europljani se nisu kupali cijeli život, u uvjerenju da se vodom šire bolesti poput kuge. U posljednjem stoljeću težnja za čišćenjem tijela i okoliša neprekidno raste, a otkad su na tržištu dostupni deodoransi i vodice za usta, ljudski kriteriji čistoće postaju sve stroži.
U prvom desetljeću 21. stoljeća zahvaćeni smo strahom od bacila i opsjednutošću osobnom higijenom. Otkud tolika panika zbog sićušnih bića koja se nalaze oko nas i u nama? Jesu li nam mikroorganizmi tolika prijetnja? Na prvi pogled, čini se da su često čišćenje i pranje razumni postupci radi promicanja dobrog zdravlja. No, dok se trljamo i ribamo, vodimo rat koji je s jedne strane uzaludan, a s druge štetan.
Naime, mikrobi su uvjerljivo najbrojnija bića na našem planetu. Procjenjuje se da su svi mikrobi planeta 25 puta teži od svih višestaničnih bića zajedno. Međutim, samo ih manji broj izaziva bolesti, a ostali su ili neutralni ili doslovce korisni.

Dok ritualima čišćenja pokušavamo odagnati tjeskobu i strah od nečistoće, sabotiramo vlastito tijelo. Kao što previše zaštitnički roditeljski odnos može spriječiti dijete u razvijanju mehanizama nošenja s okolinom, prekomjerno čišćenje tijela i okoline narušava naš imunitet, kojemu mikrobi trebaju za normalnu funkciju. Čak i kad bi to bilo poželjno, ne možemo postići savršenu čistoću i istrijebiti sve bacile, nego samo pomoći štetnim bacilima da razviju otpornost i postanu imuni na sredstva za čišćenje i lijekove. Na kraju, prekomjernom upotrebom sredstava direktno se izlažemo otrovnim kemikalijama.

"Prljavi" zbog reklama

Proizvođači sredstava za čišćenje i dezinfekciju iz koristoljublja promiču strah od mikroba, preuveličavajući njihovu prijetnju po naše zdravlje. Reklame ističu da mikrobi vrebaju na nas s tipkovnica i bankomata, sa stranica novina i kolica u dućanu. Još strašnije, lijepe se za dječje ruke dok se ona zabavljaju u igraonici. Ustrašeni upozorenjima, posegnut ćemo za novim i jačim kemikalijama u namjeri da usmrtimo što je moguće više zlih malih bića. Trgovci izrabljuju i roditeljske nagone. "Ako redovitoo ne dezinficirate kuću, ugrožavate djecu i stoga ste loš roditelj", sugeriraju brojne reklame.
Dobrostojeći ljudi ugroženiji su od opsesije čistoćom već i zato što si mogu priuštiti više sredstava za čišćenje, ali i zato što gledaju više reklama u kojima slavni govore o svojim superčistim i savršeno uređenim domovima.
Pomama za čišćenjem prelazi i u unutrašnjost tijela. Među američkim ženama iz visokog društva rođen je trend pročišćavanja debelog crijeva klistirom u sklopu tretmana uljepšavanja, zajedno s manikurom i pedikurom. Ekstremne dijete radi pročišćavanja organizma također dobivaju na popularnosti. "Kao da ljudi misle da će odstranjivanjem zamišljene nečistoće koja se nagomilala u njima izliječiti bolne emocije", primijetio je njemački psihijatar Hans Dahlmann. Međutim, tijelo ima vlastiti mehanizam čišćenja, bez klistira ili ekstremnih dijeta. Stanice sluznice koje oblažu probavni sustav često se izmjenjuju same od sebe.

Apsurdan rat s mikrobima

"Zamisao da bismo mogli istrijebiti bakterije potpuno je apsurdna. Od 100 tisuća milijardi stanica koje postoje u organizmu odraslog čovjeka, samo 10 posto pripada našem tijelu", naglašava mikrobiologinja Lynn Bry s Harvardskog sveučilišta. Ostalih 90 bilijuna stanica odnosi se na - mikrobe! Većinom su to bakterije koje žive u našem probavnom sustavu pomažući nam razgraditi hranu i iskoristiti hranjive tvari, istodobno nas čuvajući od rjeđih bakterija koje mogu izazvati bolest.
"Naš strah od bakterija je iracionalan. Da se u ovom trenutku očistite od svih mikroba, umrli biste za dva tjedna", kaže dr. Bry u intervjuu za reviju Psychology Today. Primjerice, bakterije iz našeg crijeva proizvode vitamin K, bitan za proces zgrušavanja krvi. Naša crijevna flora sposobna je liječiti neke od bolesti koje zbunjuju medicinu. Jedna molekula koja prirodno nastaje u crijevu zahvaljujući bakterijama uklanja simptome upalne bolesti crijeva kod životinja, a u tijeku su pokusi na ljudima.
"U potpunosti sam za higijenu i čistoću. Primjerice, nakon što ste rasporili puricu, nemojte stavljati prste u usta. No, nije potrebno ribati tijelo spužvom do iznemoglosti", dodaje dr. Bry.
Neki stručnjaci smatraju da, osim ruku do zapešća, nije potrebno često prati ostale dijelove tijela. Prema mišljenju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, redovito pranje ruku toplom vodom i običnim sapunom najbolja je, a obično i dovoljna stvar koju možemo učiniti za svoju higijenu.
Najteža posljedica njegovanja kulta čistoće vjerojatno je narušavanje imunološkog sustava, koji se, kao i tjelesni organi, razvija samo ako je izložen izazovima. Izloženost izvorima nesmrtonosne zaraze je važna, jer potiče imunološki sustav da stvara specifična antitijela i pohrani ih radi kasnije akcije u slučaju opasnosti od sličnog mikroba.

Nečistoća pola zdravlja?

Stara poslovica koja kaže da je "čistoća pola zdravlja, a nečistoća druga polovica" svodi se upravo na ovo: djeca koja ne dolaze u kontakt s bakterijama i drugim mikroorganizmima razvijaju slabiji imunitet te su stoga sklonija zarazama, alergijama i astmi. Uz tako slab imunitet, tijelo posrće i pred bezazlenim alergenima kao što su pelud i kikiriki.
No, djeca koja imaju braću ili sestre, ona koja rano krenu u vrtić ili imaju kućnog ljubimca izloženija su mikrobima, pa stoga stječu jači imunitet na bolesti ili alergije.
Istodobno, pod utjecajem sredstava za čišćenje mikrobi se prilagođuju i razvijaju mutacije koje ih čine otpornima. Svaku primjenu sredstva najjače bakterije prežive i razmnožavaju se, prenoseći svoj otporni gen na iduću generaciju. Baš kao kod neumjerene upotrebe antibiotika, nakon nekog vremena nastane bakterijski soj na koji antibiotici uopće ne djeluju. To su mikrobi koje stručnjaci nazivaju engleskim terminom superbugs: nadmoćni bacili! Ono čega se čistunci najviše boje postaje stvarnost upravo zbog njihove opsesije!

Društvenost svladava opsesiju

Osim od nepoznavanja činjenica o ulozi mikroba u životu, opsjednutost čistoćom potječe i od anksioznog poremećaja. Jedan oblik anksioznosti, obuzeto-prisilni poremećaj, manifestira se, među ostalim, upravo uzastopnim pranjem ruku. Neki oboljeli pribjegavaju čestom pranju cijelog tijela i čišćenju prostorija u kojima se nalaze. U krajnjem slučaju, mogu izbjegavati dodirivanje drugih ljudi i tuđih predmeta.
U temelju takvog ponašanja je strah od zaraze, ali još češće neodređena tjeskoba, koju osoba nastoji ublažiti angažirajući tijelo i um na nekoj aktivnosti koja pruža osjećaj sigurnosti i zaštićenosti. Fizički čin pranja i čišćenja terapijski je postupak kojim sami sebe oslobađamo od neželjenih osjećaja i misli.
Jedan od uzroka tjeskobe i posljedične opsesije čistoćom jest sve veća međuljudska izolacija. "Nekoliko je istraživanja pokazalo da je tjeskoba sve izraženija te da zahvaća sve više mladih ljudi", navodi dr. Dahlmann.
"Danas imamo sve manje prisnih prijatelja i sve slabije razvijene društvene mreže te manje vremena provodimo s ljudima nego prije 20 godina. Osobe koje su više povezane s drugima manje obolijevaju od tjeskobe."

Izvor: Vase zdravlje