Hrvatska mora pola lanjskog budžeta dati za otplatu duga
Obaveze jedne od najzaduženijih zemalja svijeta iznose 171 posto ukupnog izvoza zemlje...
04.01.2008. 00:18

Hrvatska će u ovoj godini za otplatu inozemnog duga morati izdvojiti gotovo sedam milijardi eura, od čega 1,1 milijardu samo za kamate. To je gotovo pola prošlogodišnjeg državnog budžeta i jedna petina bruto domaćeg proizvoda, navode hrvatski mediji.

Hrvatska je jedna od najzaduženijih zemalja svijeta, a dug iznosi 171 posto ukupnog izvoza zemlje. Kada bi ovaj makroekonomski pokazatelj porastao na 220 posto, Hrvatska bi, prema kriterijima Svjetske banke, bila svrstana među zemlje koje su suočene s visokim rizikom dužničke krize.

Prema drugom makroekonomskom pokazatelju finansijske stabilnosti zemlje, udjelu vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu, Hrvatska je s 85,5 posto već probila gornju "dozvoljenu" granicu.

Osim zaduženosti i visokih troškova servisiranja inozemnog duga, Hrvatska je u ovoj godini suočena s izrazito visokim rizikom inflacije. Stopa inflacije od oko 4,5 posto koju u 2008. godini očekuje Hrvatska narodna banka (HNB) najviša je od 2000. godine.

Strahuje od inflacijske spirale

HNB najviše strahuje od nastajanja inflacijske spirale - indeksacije svih cijena, kamata i dohodaka. S druge strane, Ministarstvo finansija optimistično najavljuje stopu rasta realnog bruto domaćeg proizvoda od 6,1 posto, a inflaciju nešto manje preko četiri posto.


Avaz

ma izvuce se oni vec nekako 

Naravno....

Ipak se novo zaduzivanje smanjuje.... bitno je da inflacija nije preko 10%...

DONACIJA
Zagreb će dobiti tri milijuna eura iz strukturnih fondova EU za ekološki promet
Autor Vojislav Mazzocco
izvor:vecernji.hr      
Foto: Marko Lukunić
      
Zahvaljujući projektu Civitas-elan Zagreb će dobiti nešto više od tri milijuna eura iz strukturnih fondova Europske unije. To znači da se Zagreb tretira kao grad članice EU. Civitas je projekt stvaranja ekološki održivog i energetski učinkovitog javnog prijevoza.

Oživljeni projekt
Najveći dio toga kolača od EU dobit će ZET za poticanje čistijeg prijevoza, ali okoristit će se i udruga Bicikl. Oni će dobiti oko 100 tisuća kuna, a grad će urediti i nove biciklističke staze. Zamislili su demonstracijski koridor od Glavnoga kolodvora do mostova na Savi na kojem će se sagraditi biciklističke staze.

Ali najveća je novost da grad planira oživiti prastari projekt Šarengradske ulice. Ona bi trebala postati glavna prometnica od Vukovarske do Jadranskog mosta, dok bi Savska bila rezervirana samo za tramvaje, bicikle i pješake. Automobile bi preselili na Šarengradsku.

– Javni sektor mora prednjačiti u podizanju ekološke svijesti – rekao je Slavko Dakić, glavni gradski strateg, a ujedno i predsjednik Civitasa. On je još prije tridesetak godina predlagao da se Šarengradska spoji s Jadranskim mostom, a sad je zahvaljujući i tom projektu Zagreb, iako Hrvatska nije u EU, uspio ući u projekt Civitas.

Međutim, problem je što je na trasi Šarengradske u međuvremenu sagrađeno poprilično kuća pa će grad imati problema pri otkupu zemljišta. Ni to nije gradonačelniku Milanu Baniću uspjelo pokvariti radost sudjelovanja u projektu, a vijest da je Zagreb primljen dobio je od dragog prijatelja.

Janković mu javio
– Na Badnjak mi je Zoran Janković (gradonačelnik Ljubljane, op. aut) javio da smo primljeni – pohvalio se Bandić dodavši tome da je Rim još prije godinu dana Zagrebu nudio čelno mjesto u projektu, ali je ipak odlučio pričekati dok cijelu stvar ne preuzme Ljubljana. Osim ta dva grada u Civitas-elanu sudjeluju Brno, Porto i Gent.

U Zagrebu će projekt provoditi uredi za strateško planiranje i promet, gradonačelnikov odsjek za međunarodnu suradnju, Holding i nevladine udruge Bicikl i Odraz.

ne znam ima li ovo ikakve veze s vama, ali danas niknula tri nova šahta ispred mog ulaza 

Ua, moćaš si kopao šahtove sa Nidžom dok smo mi spavali. A lepo nam je poručio drug Stari: Neprijatelj nikad ne spava.