Vrijeme je za vitamine i minerale   
   
Mnogi od nas posežu za dodacima prehrani ili suplementima kako bi se osigurali od potencijalnih prehrambenih propusta ili sa željom da se zaštite od bolesti.    
Proljeće je doba godine kada je našem imunološkom sustavu nerijetko potrebna dodatna potpora. Mnogi od nas posežu za dodacima prehrani ili suplementima kako bi se osigurali od potencijalnih prehrambenih propusta ili sa željom da se zaštite od bolesti.

Vitaminski i mineralni pripravci još uvijek predstavljaju osnovu dodataka prehrani, iako se ova skupina iz dana u dan nadopunjuje novootkrivenim aktivnim tvarima porijeklom iz hrane, te biljnog i životinjskog svijeta. Tijekom proteklih nekoliko desetljeća ovaj segment znanosti i industrije izrazito se razvio, te se intenzivno istražuju djelovanja takovih pripravaka. No, budući da skupina dodataka prehrani egzistira negdje na razmeđi hrane i lijeka, često dolazi do nesuglasica kod shvaćanja i interpretiranja njihove primjene i učinkovitosti.

Trebaju li nam dodatni vitamini i minerali?

Dodaci prehrani ne smiju se razmatrati kao zamjena za uravnoteženu prehranu i ne bi se trebali uzimati prije procjene nutritivnog statusa koju provode stručnjaci – liječnici i nutricionisti. Nedostaci se najlakše mogu uočiti provođenjem laboratorijskih analiza, ali i pomnim praćenjem fizioloških simptoma koji reflektiraju izvjesne deficite važnih nutrijenata. Pažljivim osluškivanjem našeg tijela i sami možemo najbolje pratiti signale koji nastaju zbog neadekvatne prehrane, stila života ili određenih zdravstvenih tegoba. Signali se očituju slabljenjem imuniteta, učestalim infekcijama, anemijom, lošom kvalitetom kose, kože, noktiju, smanjenim apetitom, grčevima mišića, umorom, slabosti, iscrpljenosti, potištenosti, nesanicom, sporim cijeljenjem rana, i cijelim nizom drugih – kliničkih i subkliničkih simptoma. Današnji stil života sa sobom nosi velike izglede za nastanak suptilnih, subkliničkih nedostataka, a savjet je stručnjaka primarno optimiranje prehrane i tek nakon toga odabir kvalitetnog dodatka prehrani.


Postoje određene rizične skupine ljudi, ali i životni periodi u kojima dodaci prehrani mogu biti korisni. Primjerice, prije i u početnim mjesecima trudnoće, adekvatan unos folne kiseline ključan je za razvoj živčanog sustava ploda. U osoba starije dobi nerijetko dolazi do nedostataka važnih nutrijenata zbog primjene lijekova, slabijeg apetita i otežane apsorpcije i iskoristivosti nutrijenata, a dodatak kalcija i vitamina D ponekad je nezaobilazan u prevenciji i terapiji osteopenije i osteoporoze.

Osobe izložene pojačanom stresu i psihofizičkim naporima, te osobe koje slijede posebne prehrambene uzorke – primjerice redukcijske dijete, vegetarijanstvo, makrobiotiku – imaju veću šansu da razviju prehrambene deficite. Uzimanje određenih lijekova može biti uzrokom prehrambenih nedostataka, a pušači i osobe koje konzumiraju prekomjerne količine alkohola posebno su izložene prehrambenim propustima.

Koji pripravak odabrati?

Budući da je svaka osoba posebna biokemijska jedinka, određivanje optimalne kombinacije nutrijenata u optimalnim dozama neobično je teško. Ipak, postoje standardne vrijednosti za potreban dnevni unos nutrijenata koje se odnose na populaciju zdravih odraslih ljudi. Kratica za preporučen dnevni unos koju možemo vidjeti na deklaraciji svakog vitaminsko-mineralnog dodatka prehrani je RDA. Prilikom odabira dodatka prehrani važno je dobro proučiti deklaraciju na proizvodu. Vitamini A, D, E i K u vitaminsko-mineralnim pripravcima ne bi trebali biti zastupljeni u vrijednostima višim od RDA, dok vitamini iz B skupine i vitamin C mogu biti zastupljeni i u višim dozama (prihvatljiva je i trostruko viša dnevna doza vitamina). Minerali su obično prisutni u dozama nižim od preporučene dnevne vrijednosti, a posebnu pažnju treba posvetiti željezu. Treba izbjegavati pripravke koji sadrže više od 60 % dnevne potrebne količine željeza, ukoliko ih nije preporučio liječnik temeljem dijagnoze nedostatka ovog minerala.

Iako uzimanje visokih doza vitamina, znatno iznad preporučene dnevne doze, postaje sve popularnije, treba imati na umu da nasumično uzimanje visokih doza nekih vitamina, minerala i fitokemikalija može biti štetno za zdravlje. Terapijski učinak viskodoziranih pripravaka moguće je provesti jedino u kliničkim uvjetima ili uz savjet liječnika.

Novosti na policama ljekarni

Svjedoci smo poplave raznih novih dodataka prehrani koji se temelje na aktivnim tvarima poput fitokemikalija i zookemikalija. Probiotici, glukozamin-sulfat, omega–3 masne kiseline, flavonoidi, koenzimi... pojmovi su s kojima se susrećemo gotovo svakodnevno, ali nam se svejedno teško snaći u mnoštvu pripravaka i indikacija. Odlučite li se na uzimanje nekog od ovih pripravaka posavjetujte se s liječnikom i nutricionistom, posebice ako već uzimate lijekove ili se pripremate na operativni zahvat.

Prirodni ili sintetski pripravci?

Nutrijenti porijeklom iz hrane najbolji su odabir jer su tada «upakirani» u svoje prirodne komplekse koji se najbolje apsorbiraju i iskorištavaju u našem organizmu. Kada govorimo o pripravcima - bilo da su vitamini sintetizirani u laboratoriju ili u biljkama ili životinjama, vaše ih tijelo koristi na isti način. Razliku osjeća jedino vaš novčanik.

Umjesto zaključka

Dobar dodatak prehrani koji sadrži sve potrebne nutrijente u adekvatnim dozama korisna je pomoć kod prevencije nedostataka i optimiranja prehrane, a istraživanja su pokazala da najviše koristi kroničnim bolesnicima i osobama starije dobi.


   www.vitamini.hr         

IskonInternet   
11.04.2005.

interesuje me, verujete li u one sumece stvari, ili mislite da je to sve samo lazapara, da npr u sumecem magnezijumu ni M od magnezijuma nema?

Prave ih zvanicni proizvodjaci lekova, verovatno da u njima ima ono sto je navedeno, e sad, koliko to ima efekta, druga je stvar