Vodo, ako te ima...   
   
Na prvi pogled izgleda kao riječni kanjon na Zemlji, no slika s Mars Global Surveyora pokazuje da je vjerojatno riječ o formaciji nastaloj 'iznutra'   
Potraga za vodom na Marsu spuša se u 'podzemlje': nakon godine dana odgoda ESA je napokon odlučila izvaditi košare za piknik iz Mars Expressa i postaviti radarsku antenu MARSIS.   

The Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionosphere Sounding (MARSIS) je instrument koji ima tri duge cijevi od fibreglassa ispunjene vlaknima koje će slati radio valove prema planetu. Neki od valova će prodrijeti kroz površinu i do nekoliko kilometara te možda otkriti vodu, u tekućem ili zaleđenom stanju.

Smotana antena nalazi se na Mars Expressu i trebala se razapeti u travnju 2004. No, vodstvo ESA-e je odgađalo datum zbog zabrinutosti da bi antena mogla ugroziti misiju tako da se zabije u samu letjelicu ili da je letjelica zakači tijekom postavljanja.

No, proračuni izvedeni na Zemlji pokazali su da antena ima malo šanse oštetiti letjelicu čak i ako je pogodi punom brzinom, a iz uprave misije je objavljeno da će moći upravljati letjelicom čak i ako se antena zakači za nju.

"Prvi izvještaji o 'spljeskavajućem' efektu izazvali su zabrinutostI", kaže Fred Jansen, voditelj misije Mars Express. "Nakon što smo proveli godinu dana analizirajući i uvjeravajući same sebe da nijedan rizik nije relevantan za letjelicu, sada možemo biti prilično opušteni".

Postavljanje je počelo u ponedjeljak s inicijalnom provjerom letjelice i planom za postavljanje cijevi ili "booma". Prva, 20 metara dugačka, trebala bi biti postavljena 4. svibnja, nekoliko dana kasnije trebao bi se postaviti drugi bum, dugačak 7 metara, za kojim bi slijedio i zadnji, nekoliko dana kasnije.

Očekuje se da će se svaka cijev izaći za nekolio sekundi te da će im za postavljanje u stabilnu poziciju trebati nekoliko minuta. Inžinjerima će tada trebati još jedan dan kako bi izveli niz od 11 testova za kretanje letjelice čime će se provjeriti jesu li cijevi pravilno postavljene.

A rezultati testiranja prvog buma mogu značiti kraj pokusa. "Nije li prva antena dobro postavljena, MARSIS nikada neće raditi", kaže Jacques Louet, šefica znanstvenih projekata u ESA-i.

No, uprava ESA-a kaže da će utvrđivanje uspješnosti postavljanja biti 'zeznuto', pa će vjerojatno pričekati dok se ne ispostavi da su sva tri buma pravilno postavljena prije nego daju kakve službene podatke o pokusu. "Nećemo napraviti grešku i zvoniti na sva zvona prije nego budemo potpuno sigurni", rekla je Jansenova.

Prođe li sve kako treba, instrument će biti testiran tri tjedna prije nego se prihvati 'pravog', znanstvenog posla u lipnju 2005., kada će se nalaziti iznad Marsovog sjevernog pola.

Visoravni u tom području su uglavnom ravne što ih čini izvrsnom lokacijom za kalibraciju radara, za kojeg se očekuje da će mu smetati 'buka' od površinske topografije.

I tada će, nakon nekoliko mjeseci, čudnovati nebeski objekt preletjeti iznad ekvatorijalnog područja Crvenog Planeta, za kojeg neki znanstvenici smatraju da krije smrznuto more 'tik' ispod površine.


Više:
MARSIS team page
http://www.marsis.com/

ESA: MARSIS
http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=34826&fbodylongid=1601

ESA: Mars Express
http://www.esa.int/SPECIALS/Mars_Express/




   
IskonInternet   
03.05.2005.

Hm kada bi se Mars naselio, ako bi bilo vode na njemu, pitam se kako bi zivot i vreme teklo na njemu u odnosu na coveka. Jer znamo da marsu treba oko 600 dana da obidje oko sunca, znaci duplo manje bi smo ziveli nego na zemlji.

Odnosno verovatnije je da bismo ziveli skoro duplo duze, jer imamo inner clock koji podrazumeva revoluciju oko Sunca (doduse i rotaciju oko ose).

A i inace: sto dalje od snaznog gravitacionog polja, to duze trajanje (pre nego sto se survas u ono sto te privlaci )

Naravno, ljudski zivot na Marsu se gotovo 100% izvesno nece dogoditi u sledecih 250 godina.

(A do tad -- ko ziv, ko mrtav!  )