Venus Express stigao do cilja


Venus Express u orbiti

Europska letjelica provest će dva Venerina dana mapirajući vremenske teške uvjete, tražeći aktivne vulkane i proučavajući tajanstvene vrtloge na polovima našeg prvog susjeda.

Nakon paljenja glavnih motora, prva europska letjelica koja je stigla do Venere sigurno je ušla u orbitu Zemljine sestre. Misija Venus Express trebala bi otkriti zašto je planet, često puta nazivan i Zemljin zli blizanac, završio kao vizija pakla.

Sonda je poletjela iz Kazahstana 9. studenog 2005. i do Venere je prešla 400 milijuna kilometara u samo pet mjeseci.

ESA-ini kontrolori misije su na presici u Darmstadtu izjavili da je jutarnje paljenje potisnika proteklo prema planu.

"Ponosan sam izvedbom svih uključenih u misiju", rekao je David Southwood, znanstveni direktor u ESA-i. "Bilo je spektakularno".

U početku se Venus Express treba prilagoditi izduljenoj orbiti oko Venere. A buduća paljenja motora trebala bi letjelicu nježno gurnuti u željenu orbitu do 7. svibnja.

Ta eliptična orbita prolazit će pored Venerinih polova, spuštajući se sa 66.000 kilometara iznad površine do samo 250 kilometara u najbližoj točki.

>Staklenički pakao
Znanstvenici prve slike s letjelice očekuju već ovaj tjedan, a sonda će nastaviti istraživati planet tijekom najmanje dva Venerina dana – što odgovara 486 Zemaljskih dana.

Venera je otprilike iste veličine kao Zemlja i u početku je vjerojatno imala isti kemijski sastav. No, za razliku od Zemlje, Venera je opustošena nekontroliranim efektom staklenika zbog kojeg prosječna površinska temperatura iznosi oko 470°C – što je dovoljno vruće za otapanje olova.

Atmosfera na Veneri je gotovo čitava sastavljena od ugljičnog dioksida, dok je površinski pritisak gotovo sto puta viši nego na Zemlji, što odgovara pritisku na kilometar dubine Zemaljskih oceana.

Najluđa na Veneri je kiša, koja sipi kao korozivna sumporna kiselina.


Prikaz površine Venere

Planet udomljuje i divlju klimu. Brzina vjetrova na vrhu oblaka je 50 puta brža od njihove površinske rotacije – oni su zaista divovski i njihovo vrtloženje iznad polova Venere do sada još nitko nije objasnio.

Promatranje vulkana
Kako bi rasvijetlili te tajne, instrumenti na Venus Expressu napravit će globalne mape sastava atmosfere. To će najbolja mjerenja Venerinog meteorološkog sustava, a uključit će varijacije temperatura, formacije oblaka i brzine vjetra na raznim visinama.

Svemirska će letjelica također uočiti bilo kakav aktivni vulkan, ako ga ima na planetu. Naime, radarska promatranja otkrila su da je površina Venere ispunjenja tisućama vulkana.

Venus Express će tražiti i poremećaje u atmosferi koje možda uzrokuju erupcije i potresi. "Ima li tamo oblaka sumpornih plinova koji izlaze iz vulkana, mi ćemo to moći vidjeti", rekao je znanstvenik iz misije Colin Wilson, koji inače radi na Oxfordu.

Sve u svemu, misija bi trebala razjasniti zašto su Mars, Zemlja i Venera završili tako različiti i zašto je, po svemu sudeći, samo Zemlja sposobna održavati život.

Izvor: Iskon