Zemljin prsten za globalno zahlađenje
 
 

Kako bi se spriječilo globalno zagrijavanje i klimatski ekstremi kao posljedica, američki tim znanstvenika došao je do izvanzemaljske ideje. Od Zemlje bi napravili Saturn u malom.

Problem globalnog zagrijavanja postaje sve veći, klimatske promjene koje uzrokuje sve više mijenjaju klimatsku sliku Zemlje, pa su promjene nužne. Stvaranje sjene iznad ekvatora jedno je od rješenja.

Sjena koju bi prsten stvorio iznad ekvatora svijetu bi trebala donijeti globalno zahlađenje. Taj umjetni prsten, koji bi se trebao napraviti od letjelica ili sitnih čestica, trebao bi zasjeniti najtopliji dio Zemlje te ublažiti klimatske ekstreme.

Ova ideja predstavljena je na internetskoj stranici časopisa Acta Astronautica koju izdaje [International Academy of Astronautics. ]

Kroz dugo vrijeme, još od vremena ledenog doba, klima na zemlji drastično se promijenila pod utjecajem mnogih faktora kao što su, među ostalim, Sunčevo zračenje, oblaci, staklenički plinovi...

Kod Sunčevog zračenja nedostaje ključni podatak za ovu studiju, a to je odnos između količine Sunčeve svjetlosti koju Zemlja prihvaća i količine koju Zemlja vraća natrag u svemir.

Tim znanstvenika na čijem je čelu Jerome Pearson smatra da bi smanjivanje izlaganja Suncu za 1,6 posto u potpunosti poništilo rast temperature od dva do 11 Celzijevih stupnjeva. Oni su do ovog zaključka došli promatrajući vulkane. Erupcija Mt. Pinatuba 1991. godine u atmosferu je otpustila aerosole koji su klimu ohladili i za jedan Celzijev stupanj.

Kako bi se sličan efekt postigao i umjetnim putem, znanstvenici imaju više mogućnosti. Prema prvoj bi se u industrijske dimnjake dodavala metalna prašina koja bi se dizala u atmosferu. S njima u atmosferi povećao bi se broj čestica koje bi odbijale Sunčevu svjetlost prije nego ona stigne do površine Zemlje.

Druga varijanta vrlo je znanstvenofantastična i predlaže miniranje dijelova Zemlje, Mjeseca ili asteroida. Čestice koje bi nastale miniranjem dovlačile bi se iznad ekvatora. Kako bi te čestice ostale na okupu, među njih bi se lansirala letjelica s jakom gravitacijom. Na taj način i mali mjeseci svojom gravitacijskom silom na okupu drže Saturnove prstene.

Umjesto miniranja, sakupljanja, dovlačenja i držanja čestica na okupu, predložene su u minijaturne letjelice s refleksnim kišobranima, koji bi također odbijali Sunčeve zrake.

Ova revolucionarna ideja ima i svoje protivnike. Uz to što se ne zna točan omjer količine Sunčeve svjetlosti koju Zemlja prihvaća i količine koju Zemlja vraća natrag u svemir, pa time i koliki bi taj prsten trebao biti. On bi osvjetljavao noćno nebo poput punog Mjeseca i donio niz drugih nuspojava.

Upitno je koliko je prčkanje po svemiru ovolikih razmjera pametno, ali za početak ono ne bi bilo ni jednostavno ni jeftino. Tako bi projekt s česticama koštao između šest i 200 bilijuna dolara, dok bi varijanta s letjelicama stajala oko 500 milijardi.

 
 
IskonInternet
30.06.2005.