Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Utjecaj stresa na vaše zdravlje  (Pročitano 6768 puta)
15. Dec 2008, 02:07:51
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol
Poruke 17257
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.4
mob
Nokia the best
Utjecaj stresa na vaše zdravlje

Što je stres?

Psiholog Richard Lazarus, poznat po radovima iz ovog područja, stres definira kao "stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina pred njega postavlja." Stres je, dakle, sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Već i samo zamišljanje (misao) ili predosjećanje promjene (emocija) stvaraju stres. Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature ili obilnog obroka.

Problem definiranja pojma stres leži u tome što ga čini složena međuigra određenog događaja (u određenim okolnostima) sa životnim iskustvima i osobnosti određene osobe. Puno određenih varijabli dovodi do vrlo neodređene situacije u kojoj će jedan te isti događaj nekom od nas predstavljati normalnu svakodnevnicu, a drugome nepremostiv izvor straha, anksioznosti ili frustracija.

Stres ne utječe samo na našu psihu, već da se i na puno različitih načina upliće u funkcioniranje organizma. Kako i većina fizioloških procesa u našim tijelima i reakcija na stres je rezultat pomnog evolucijskog probira.

Reakcija na stres

Postoje tri mehanizma kojima naš organizam reagira na stres.

Prvi je kratkoročna ili FFF (flight, fright, fight - bijeg, strah, borba) reakcija na neposrednu prijetnju. Tijelo u tim trenucima, posredstvom živčanog sustava i hormonalnom regulacijom, nastoji povećati mogućnost preživljavanja takvih životno ugrožavajućih situacija. Ubrzava se rad srca, krv se iz probavnog sustava i kože odvodi u mišiće (ne bi li se krvarenje u slučaju ozljede dovelo na najmanju moguću mjeru, te ne bi li u mišićima imali više snage za obranu ili bijeg), pojačava se znojenje (u svrhu boljeg hlađenja površine tijela... Nakon prestanka djelovanja potencijalno ugrožavajuće situacije organizmu je potrebno neko vrijeme da se vrati u prvobitno stanje. Većini je poznat osjećaj hladnog znoja, lupanja srca i odsječenih nogu nakon izbjegavanja opasne situacije u prometu.

Drugi, dugoročniji, mehanizam reagiranja na stres naziva se opći adaptacijski sindrom. On se javlja kao odgovor na dugoročnu izloženost stresorima ( izazivačima stresa ). Odgovor se sastoji od tri glavne faze. Prva je alarmna faza, uvelike slična FFF reakciji. Nakon toga slijedi faza otpora u kojoj se tijelo suočeno sa dugotrajnim stresom polako adaptira na njega. No, ukoliko je djelovanje stresora presnažno ili predugo traje u tijelu dolazi do pražnjenja obrambenih zaliha što se naziva faza iscrpljenja. To iscrpljenje može biti psihičko i/ili fizičko, ovisno o tome gdje su nam obrambene zalihe manje.

Treći mehanizam reakcije na stres upravo je način na koji razmišljamo o svijetu oko sebe. Koliko će netko biti podložan stresu i koliko će isti taj stres utjecati na njegovo mentalno, pa i psihičko zdravlje, ovisi uvelike o tome kako doživljava stresne situacije. Osoba koja realno sagledava različite životne situacije, te je svjesna svoje mogućnosti reakcije na takvu situaciju, sigurno neće od muhe praviti slona i manje stresne situacije doživljavati tako tragično.

Često ne možemo izbjeći stresne situacije, nego smo prisiljeni suočiti se s njima i pokušati ih nadvladati. Pojedinci se razlikuju u strategijama suočavanja sa stresom. Po zdravlje je najgore izbjegavati suočavati se sa problemom. Takav pristup dugoročno povećava doživljaj stresa i utječe na razvoj bolesti.

Psihosomatske bolesti

Psihosomatske bolesti su bolesti izazvane stresom, dakle somatske (tjelesne) bolesti uzrokovane određenim psihičkim stanjima. Psihosomatske bolesti mogu zahvatiti različite organske sustave. Najpoznatije su: arterijska hipertenzija (povišeni tlak), koronarna bolest, vrijed dvanaesnika (čir), upalne bolesti crijeva, bronhalna astma, bronhitis, šećerna bolest, pojačan rad štitnjače, menstrualni poremećaji, reumatoidni artritis i neke vrste glavobolja.

Pogrešno bi bilo zaključiti da je stres jedini uzrok ovih bolesti. Značajnu ulogu imaju i nasljedni i čimbenici okoliša, koji čine određeni organski sustav osjetljivijim na djelovanje stresa. Istraživanja su pokazala da izbor primjerenih strategija suočavanja sa stresom značajno produžuje život oboljelih od malignih bolesti i skraćuje razdoblje oporavka kod težih bolesti i ozljeda.

Postoji čvrsta povezanost određenih bolesti kardiovaskularnog sustava s kroničnom izloženošću stresu. Povišen krvni tlak, srčane aritmije i ishemijske bolesti srca samo su neke od njih. Kardiolozi Friedman i Rosenman 50-ih su godina promatrajući osobine srčanih bolesnika njihova ponašanja podijelili u dvije grupe: osobe sa ponašanjem tipa A i osobe sa ponašanjem tipa B. Osobe ponašanja tipa A vrlo su ambiciozne, usmjerene na natjecateljski način života i hiperaktivne te ih odlikuje jaka kontrola vlastitih emocija. Ovisnici su o svom poslu, u situacijama sukoba ne pokazuju svoje emocije, već zadržavaju prividni optimizam i ravnodušnost. Često se nepravilno hrane, puše, prekomjerno konzumiraju alkohol. Sam njihov život stalno ih izlaže stresovima, pa više i obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti. Osobe tipa B su u gotovo svim karakteristikama suprotne, učestalost oboljenja kardiovaskularnog sustava znatno im je niža. Bihevioralna kardiologija bavi se korištenjem tog znanja u sprječavanju, terapiji i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesnika.

Ulkusna bolest (čir na želucu i/ili dvanaesniku) najčešće je spominjano oštećenje probavnog sustava povezano za stresom. Stres ulkusi pojavljuju se kao reakcija organizma na snažan akutni stres kao što su opsežne opekline i infarkt miokarda. Kronični ulkusi povezani su sa dugotrajnom izloženošću stresu, uz druge čimbenike kao što su bakterijske infekcije (H. pylori), opadanje koncentracije kiseline u želucu, mehaničko rastezanje želuca pri uzimanju hrane...

Stres, dokazano, ima veliki utjecaj na nastanak hipertireoze i šećerne bolesti. Hipertireoza (pojačana aktivnost hormona štitne žlijezde) se najčešće javlja nakon intenzivnih stresnih razdoblja, te je psihosomatski poremećaj. Sama hipertireoza svojim fiziološkim djelovanjem dalje pojačava reakciju na svaki idući stres, te time uvodi organizam u začarani krug.

Dvije su vrste dijabetesa povezane sa stresom. Prvi se javlja kada uslijed stresnog događaja stanice gušterače zbog stalnog i pojačanog lučenja inzulina bivaju iscrpljene i posljedično smanjuju svoju funkcionalnu sposobnost. Drugi oblik je adrenalni, koji nastaje zbog lučenja kortizola (hormona nadbubrežne žlijezde) koji smanjuje iskorištavanje glukoze u stanicama organizma uz istovremeno pojačavanje aktivnosti jetre, što povećava sadržaj šećera u krvi.

Pod jakim utjecajem psihosomatskih mehanizama je razvoj bronhalne astme. Astma je posljedica uzajamnog djelovanja alergena iz okoliša (prašina, cvjetni pelud i sl.), psihičkog stresa (koji uzrokuje stezanje malih ogranaka bronha zbog podraživanja iz određenih centara u mozgu) i različitih zaraza (otjecanje sluznice bronha).

Kod psihogenog reumatizma javljaju se vrlo snažni mišićno-koštani bolovi, te osjećaj ukočenosti zglobova, iako se u zglobovima i mišićima ne nalazi patoloških promjena. Dodatno je tu kronični umor, loše podnošenje tjelesnog napora, poremećaji spavanja i emotivna razdražljivost.

Često se kaže da je koža zrcalo duše, jer se na koži uoče brojne promjene nastale zbog psihičkog uzbuđenja (crvenilo, bljedilo, znojenje, povećana nadražljivost i sl.). Psihodermatologija proučava te pojave. Vrlo česta kožna pojava povezana sa stresom je svrbež, te promjene topline kože i promjene pigmentacije kože i dlaka (kada kažemo da je netko posijedio od brige).

Nesanica je najčešći poremećaj spavanja. Uzroci su najčešće emotivne naravi, iako postoje i neke razlike u fiziološkim funkcijama organizma između ljudi koji lakše i teže zaspu. A to je opet povezano sa emotivnom napetošću. Potpuno opuštanje mišićja u čitavom tijelu može dovesti do toga da čovjek zaspi i kada ne postoji mišićni i živčani umor.

Psihoneuroimunologija se bavi proučavanjem utjecaja psihičkih čimbenika, pa i stresa na imunološki sustav. Najbolji primjer je ispitni period. U tom periodu znatno je smanjen rad imunološkog sustava, pa oni studenti koji se osjećaju usamljeno i imaju manje socijalne potpore od svojih bližnjih imaju jače izražene tegobe. Imunološki sustav se ne prilagođava na stresnu situaciju, već pokazuje stalno smanjeno funkcioniranje.

Jedna od krajnje negativnih posljedica stresa može biti i sagorijevanje na poslu ("burnout"). Sagorijevanje na poslu se događa kada posao za osobu izgubi svaki smisao, čovjek u toj situaciji više nije motiviran za rad, izgubi svako zadovoljstvo u poslu, ne vidi razloga za daljnji rad, pada mu produktivnost i na kraju vjerojatno odlazi sa posla. Da bi se sagorijevanje na poslu spriječilo potrebno je prepoznati one poslove sa najvećom mogućnošću njegova nastanka i tek tada je moguće organizirati posao, utvrditi očekivanja, unaprijediti fizičke uvjete rada, uvježbanost i osposobljavanje zaposlenika i sl.

Kako se nositi sa stresom?

Svaka okolina može uzrokovati stres, i neke razine stresa dio su svakodnevnog života, a ne samo posljedica odnosa i prilika na radnom mjestu.

Mnogi pokušavaju posljedice stresa ublažiti na neprikladan ili čak štetan način.

Nikotin, alkohol, kofein, šećer, sredstva za umirenja te opijati najčešća su sredstva kojima pokušavamo smanjiti stres koji osjećamo. Sredstva koja nas potiču na akciju ili stimulansi, djeluju tako da pojačavaju lučenje neurotransmitera i time uzrokuju stalne velike uspone i padove energije i raspoloženja. Organizam se s vremenom na njih privikava, tako da treba povećavati dozu stimulansa za postizanje istog učinka.

Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni čovjek bi trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjivanje njegovih štetnih učinaka. Neke od njih možemo provoditi sami, kao što je smanjenje obima dnevnih obaveza (radnih, obiteljskih, školskih, društvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, obogatiti prehranu uzimanjem dodataka prehrani, izbjegavati stimulanse i sedative, uvesti uredan ritam spavanja i budnosti, redovnu tjelovježbu uz tehnike opuštanja i meditacije.

Postanite svjesni upozoravajućih fizičkih simptoma nagomilanog stresa kao što su glavobolje, ukočeni vrat i ramena, ubrzano disanje, znojenje, bolovi u želucu i mučnina, te onih psihičkih poput pojačane iritabilnosti i netolerancije, nervoze, poteškoća sa koncentracijom i negativnih misli.

Preispitajte svoj život, reorganizirajte ga i bolje ga kontrolirajte sami, ili, još bolje, uz pomoć stručnjaka. Pripremite se za stresni doživljaj i učinite ga predvidljivim na način da ga što više razjasnite, isplanirate, uvježbate, smanjite njegovu važnost ili jednostavno izbjegnete.

Unaprijedite međuljudske odnose na način da što više budete s onima koje volite, družite se s prijateljima i povremeno održavajte kvalitetne društvene kontakte. Jednako tako prepoznajte i izbjegavajte osobe koje vas iskorištavaju, te one koje stalno stvaraju probleme i traže od vas previše suosjećanja. Nadalje, svaku neriješenu situaciju i sukob s bilo kime i u vezi bilo čega odmah raščistite.

Zauzmite se za sebe jačajući svoje samopouzdanje na način da postanete svjesni i svojih pozitivnih i negativnih strana; izborite se za svoje stavove, ali ih ne namećite drugima pod svaku cijenu; prepoznajte i ostvarite sve svoje ostvarive želje, a one neostvarive razumno odbacite. Nadalje, što je neobično važno, naučite reći "ne" u slučaju da vas drugi opterećuju obavezama kojima ne možete ili ne želite udovoljiti.

Mislite racionalno i pozitivno jer čak i negativna iskustva imaju pozitivne elemente. Dakle, racionalno analizirajte svaki problem (brigu, strah i sl.) na način da ga najprije definirate, potom utvrdite što ga je izazvalo, zatim dokučite sva moguća rješenja, te na kraju izaberite ono najbolje. Racionalnim i pozitivnim pristupom spoznat ćete da niti jedan problem nije nerješiv, da neki problemi ni ne postoje ili se mogu izbjeći, da mnogi nisu tako veliki kao što nam se to na prvi pogled čini, da se mnogi riješe sami od sebe, te da se svaki problem može umanjiti.

Svakodnevno odvojite 30-tak minuta za opuštanje u miru i tišini bez mogućnosti ometanja. Trenutke samoće i dokolice pretvorite u svakodnevni ritual koji će vas opustiti i goditi vašem tijelu i duši. Želite li učiniti korak dalje u kvalitetnom načinu opuštanja, naučite i prakticirajte vježbe koje objedinjuju vježbe za mišiće, srce, disanje i kontrolu trbušnog područja.

Pobijedite stres fizičkom aktivnošću koja, bez sumnje, predstavlja jedan od najboljih načina sprječavanja negativnih učinaka stresa. Već i 30 minuta svakodnevne večernje šetnje ili deset minuta uspinjanja stepenicama čine čuda. Naravno, za razgrađivanje stresa najuputnije je tri ili više puta tjedno trčati, brzo hodati, voziti bicikl, plivati ili planinariti.

Zdravo se hranite, jer pravilna ishrana, između ostalog, doprinosi i zaštiti organizma od pogubnog utjecaja stresa. Prednost dajte redovitoj prehrani baziranoj na proizvodima od cjelovitih žitarica, voću, povrću i ribi, umjerenoj količini mliječnih namirnica i bijelom mesu, maslinovom ulju, te na malo, ili još bolje, nimalo masti i šećera. Posebnu pažnju posvetite zastupljenosti namirnica koje su bogate ugljikohidratima, vitaminima B skupine, posebno B5 i B6, esencijalnim aminokiselinama te magnezijem. U slučaju stalne izloženosti stresu preporučuje se i unos dodatne količine vitamina B kompleksa, vitamina C i E, magnezija, cinka i selena u obliku pripravaka koje morate odabrati isključivo u dogovoru s liječnikom.

Pijte dovoljno kvalitetne vode, a smanjite ili ukinite konzumiranje alkohola, gaziranih pića i kave.

Što više se smijte ili, ako je potrebno, ponovo se naučite smijati, jer kada se radi o stresu, smijeh je najbolja preventivna metoda kao i najbolji lijek. Po mišljenju stručnjaka smijeh opušta cijeli organizam te, između ostalog, opušta mišiće, pospješuje disanje, poboljšava cirkulaciju, umiruje živčanu napetost i tjera crne misli.

Izvor: Pliva Zdravlje
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.095 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.