Slomio se hibrid kometa i asteroida


Veliki odlomljeni dio nalazi se blizu jezgre. Slika je negativ, gdje najtamnija područja predstavljaju najsjajnije objekte

Iza orbite Saturna nešto veliko slomilo je ledeno tijelo od 50 kilometara. Zbunjeni astronomi raznim teorijama pokušavaju objasniti što se dogodilo. Ali sve je puno zagonetaka.

Kometi su se već prije lomili, ali tek nakon što bi se zagrijali prošavši blizu Sunca ili uslijed gravitacijskog poremećaja koji bi se dogodio zbog bliskog susreta s nekim planetom.

No, na 1,9 milijardi kilometara, taj je objekt jako daleko od Sunca. Ono što je još zagonetnije je to što iz odlomljenih fragmenata izlazi puno više plina i prašine nego što je izlazilo iz čitavog tijela.

Dezintegracija je stvorila oblak prašine veći od 100.000 kilometara u promjeru i nekoliko puta sjajniji nego što je prije loma bio originalni objekt.

Objekt, nazvan 60558 Echeclus, otkriven je 2000. godine i on je kentaur – dijelom je kameni asteroid, a dijelom ledeni komet.

"Njegova nova aktivnost, otkrivena na slici od 2. travnja, zapravo izgleda vrlo čudno", rekao je William Romanishen sa Sveučilišta Oklahoma, član ekipe koja je napravila snimku. "Prva stvar koja mi je prošla kroz glavu bila je sudar".

"Prethodna su promatranja pokazala da se Echeclus okrene jednom u otprilike 26 sati, tako bi odlomljenom dijelu trebao poticaj da pobjegne gravitaciji", kaže Paul Weissman iz JPL-a, koji je snimio oblak plina i prašine oko originalnog Echeclusa 30. prosinca 2005.

Eksplozivna sublimacija
"Takav udar u tijelo nalik kometu do sada nije bio poznat. No, ima još mogućnosti", kaže Steve Tegler sa Sveučilišta sjeverna Arizona, koji radi s Romanishenivim.

On misli da se lom najvjerojatnije dogodio zbog sublimacije plinova koje izbacuje Echeclus, a koji su plinoviti pri vrlo niskim temperaturama, što je rezultiralo eksplozijom i izabcivanjem velike količine materijala.

Tegler kaže da je taj plin najvjerojatnije ugljični monoksid, koji isparava na otprilike toj udaljenosti od Sunca, gdje vlada temperatura od oko 80 stupnjeva Kelvinovih. No, do sada nije provedena analiza plinova pa se ništa ne može tvrditi sa sigurnošću.

Sljedeća zagonetka je razlika u aktivnosti glavne jezgre i fragmenta. "Svježe izloženi led uobičajeno isparava te bi se očekivala podjednaka aktivnost u oba komada", kaže Wiessman. "No, nukleus ne izgleda jako aktivno".

Nestabilen orbite
Echeclus je otkriven pomoću teleskopa Spacewatch 2000. i ispočetka je izgledao kao asteroid. Tada je Weissman otkrio da je okružem komom pa su ga astronomi kalsificirali i kao komet, 174P. Slika od 2. travnja lijepo pokazuje koliko se sada koma prostire van.

Echeclus pripada skupini od više od 100 kentaura s orbitama dobro izvan glavnog asteroidnog pojasa. Iako originalno dolaze iz udaljenijeg Kuiperovog pojasa, sada kruže oko Sunca u orbiti između Jupitera i Neptuna, i iz tih će nestabilnih orbiti biti izbačeni unutar nekoliko desetaka milijuna godina. Do sada su otkrivena još samo tri kentaura koji imaju komu.

Echeclus se, u svojoj 35-godišnjoj orbiti, trenutno kreće prema Suncu i najbliže će, udaljen tek oko 880 kilometara, našoj zvijezdi biti u travnju 2015.

"Drugi kentauri postaju aktivni kako se kreću prema Suncu", kaže Tegler. "Ali nijedan ne pokazuje takvu dramatičnu aktivnost".

Izvor: Iskon