Stres mrzi nokte



Oko 30 posto djece i oko 15 posto odraslih osoba ima lošu naviku griženja noktiju. Najčešći uzrok je neka vrsta unutarnje napetosti. Samo ponekad simptom je duboko potisnutog psihološkog problema.


Bilo da je riječ o problemima s kojima je suočeno dijete u vrtiću ili zaposlenik u nekom uredu, puno je ljudi koji na stres reagiraju grizući nokte, što je često loša navika, no ponekad ukazuje i na ozbiljniji problem, zaključili su njemački psiholozi.

"Kod djece i odraslih koji grizu nokte može se raditi samo o lošoj navici, ali i pokazatelju unutarnje napetosti", rekao je psiholog Markus Biebl iz klinike u Bad Saeckingenu u njemačkoj državi Baden-Wuerttemberg.

Napetost najčešće nastaje uslijed nekog sukoba ili stresa na radnom mjestu ili u osobnom životu. Neka djeca grizu nokte, jer su takvo ponašanje vidjela kod drugih, objasnila je psihologinja iz Bonna Gisela Dreyer. "Ova navika pomaže pri ublažavanju stresa osobama u emotivno teškim situacijama."

Znanstvenici su ustvrdili da nokte grize oko 30 posto djece i oko 15 posto odraslih osoba. Gisela Dreyer smatra da osoba često automatizmom grize nokte, pa loša navika često s vremenom nestane sama od sebe. Primjerice, nakon što završi stresna školska godina, dijete prestane gristi nokte. No kod odraslih je to nešto ozbiljnije i obično traje dulje, jer i kad stres prestane, osoba nastavlja nesvjesno gristi nokte.

Znanstvenici smatraju da, ako je riječ samo o lošoj navici, ona obično ubrzo nestaje, primjerice nakon što se na vrške noktiju nanese gorka tekućina. Ako je navika sporadična, nema razloga za zabrinutost, no ako se nastavi unatoč nanošenju gorke tekućine, treba poduzeti određene korake, smatra Biebl.

On u početku predlaže tečajeve tjelovježbe, autogenog treninga ili neki sport koji će ublažiti napetost, no s obzirom da se u nekim slučajevima može raditi o vrlo ozbiljnom, duboko potisnutom psihološkom problemu, Biebl sugerira traženje stručne pomoći. Ova navika može biti pokazatelj neprepoznatog opsesivno-kompulzivnog poremećaja kod pojedinca ili još opasnije sklonosti samoozljeđivanju.

Izvor: NetPortal