Titan je kao Zemlja :: Nauka ~ Tehnika ~ Military

Titan je kao Zemlja

Što nam najveći Saturnov mjesec može reći o budućnosti našeg planeta? Puno. Prema Cassinijevim podacima i promatranjima postoje sličnosti između evolucije Zemlje i geologije te klime na Titanu.

Za tijelo koje je udaljeno više od milijardu kilometara Titan ima zapanjujuće mnogo zajedničkog sa Zemljom. Njegovom atmosferom, oko četiri puta gušćom i 10 puta debljom od Zemljine, dominira dušik, baš kao i našom.

Umjesto vodene pare kao jedne od atmosferskih komponenti, Titan ima metan, koji se ponaša baš kao vodena para u Zemljinom zraku. Titan ima i vremenske prilike.

Planetolog Jonathan Lunine sa Sveučilišta Arizona objašnjava kako tijekom ciklusa koji zna potrajati i do sto godina, metan na Titanovoj površini polako isparava u atmosferu i kreće se prema polarnim područjima, gdje pada u kratkim, ali snažnim pljuskovima, izrezujući duboke kanale na mjesečevoj površini i puneći jezera promjera i do 100 kilometara.
Moguće je da je Titan nekoć imao puno više metana na površini, možda čak i čitave oceane, jer je proces nazvan kriovulkanizam 'gurao' velike količine tekućeg metana, amonijaka i vodenog leda prema porvšini.

No, kako je metan polako isparavao Sunčevo ultraljubičasto zračenje počelo ga je razarati, oslobađajući vodik i tako mu priječiti ponovni nastanak.

"Ista sudbina očekuje Zemljinu klimu", kaže Lunine. Kaže da će kroz nekih sljedećih 500 milijuna godina, kako će se povećavati Sunčev sjaj, UV–zračenje razarati sve više vodne pare u našoj atmosferi.

"Na kraju će", kaže Lunine, "zemaljski krajolik početi nalikovati onome na Titanu, s raštrkanim jezerima samo uz polove i isušenim tlom posvuda drugdje".

"Čak će i prije", kaže, "zbog povećanja ultraljubičastog zračenja Zemlja doživljavati sve duže suše prekidane teškim pljuskovima".

"Ovi su rezultati ironični", kaže planetarni geolog Larry Soderblom iz Američkog geološkog udruženja.

"Znanstvenici su očekivali da će Titan otkriti bizarni i strani krajolik, no Titan više podsjeća na Zemlju od bilo kojeg drugog tijela našeg sustava", rekao je.

"Ta razlika može biti plus", kaže istraživač Ralph Lorenz iz Laboratorija za primjenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins.

Već sto godina, od otkrića Titanove atmosfere, planetolozi koriste veliki mjesec kao laboratorij za proučavanje atmosferske dinamike, uključujući efekt staklenika, izmjene godišnjih doba te transfer pare od ekvatora prema polovima.

Izvor: NetPortal