Sedam teorija motivacije

Što god o motivaciji govorili ili slušali, sve se svodi na dilemu – motivira li zaposlenike isključivo novac ili ih pokreće nešto drugo, poput slobodnog vremena, dodatnog obrazovanja, dobre radne okoline, novih izazova i slično.

Dodatan izazov kompanijama, čiji lideri žele imati motivirane zaposlenike, u ovoj poslovnoj godini jest to da će se zbog usporavanja gospodarskog rasta, rastuće inflacije i globalno loših poslovnih prilika naći u situaciji da imaju manje novca za motiviranje zaposlenika, a mnogi na prvi pogled nefinancijski modeli motivacije, poput poslijediplomskih studija, raznih treninga, team buildinga i sličnoga, zapravo počivaju na trošenju kompanijskog novca.
 
Motiviranje zaposlenika bez materijalnih ulaganja bit će jako teško, a ponegdje možda i nemoguće. Iako se naoko može činiti jednostavnim, priča o tome kako motivirati zaposlenike višestruko je složena kad se tek malo zagrebe ispod površine.

Naime, znanstvenici se u istraživanjima već stotinu godina trude dokazati da novac u obliku plaće, bonusa, stimulacije, službenog automobila ili prijenosnog računala nije prvi, najvredniji i neprikosnoveni motivator. Na prijestolje uzdižu zanimljiv posao i ostvarenje uspjeha.

Međutim, koga god u hrvatskom biznisu ozbiljnije pitate što ga motivira, novac će biti ako ne prvi, onda sigurno drugi najvažniji čimbenik zbog kojega se bude, odijevaju i odlaze na posao. To pokazuje i Liderova anketa u kojoj najveći broj sudionika smatra da im je dobra plaća najveći motivator.

Sedam savjeta za bolju motivaciju zaposlenika

•  Osigurajte da motivi i vrijednosti zaposlenika odgovaraju radnome mjestu
•  Osigurajte da posao zaposlenika bude trajno privlačan i sukladan njegovim motivima i vrijednostima
•  Definirajte ciljeve posla na način da oni budu jasni, izazovni, privlačni i dosežni
•  Osigurajte zaposlenicima osobine i materijalne resurse koji će osigurati učinkovitost
•  Kreirajte okruženje koje pojedincu pruža društvenu podršku
•  Osnažite radna svojstva zaposlenika
•  Uskladite sve te elemente u dosljedan sociotehnološki sustav

Sedam teorija motivacije i njihova primjena

•  Teorija potreba - izvor motivacije je nesvjestan, vođen potrebama, pa je primjena teorije vrlo ograničena
•  Teorija pravednosti - nastoji smanjiti osjećaj napetosti zbog uočene nepravde, primjena joj je ograničena jer se doživljaj nepravde može ublažiti i na druge načine, a ne samo pojačanom motivacijom
•  Teorija očekivanja - izvor motivacije je odnos između željenih rezultata, nagrade za učinak i uloženi trud, primjena joj je uspješna jer odgovara na pitanje zašto se ljudi više trude
•  Teorija jačanja - drži da je izvor motivacije nagrada za učinak, primjena joj je umjereno uspješna jer nagrađivanje može biti učinkovito na nekim poslovima, ali se, kad je riječ o pokušaju promjene ponašanja zaposlenika, pojavljuju etički problemi
•  Teorija postavljanja ciljeva - izvor motivacije je usmjeravanje ponašanja prema postavljanju ciljeva, primjena joj je uspješna jer se ciljevi mogu postavljati na svim poslovima
•  Samoregulacijska prijava - smatra da je izvor motivacije praćenje povratne informacije o obavljenom poslu sročene tako da povećava dostižnost ciljeva, primjena joj je uspješna jer tvrtka može zaposleniku pružiti takvu povratnu informaciju
•  Teorija karakteristika posla - izvor motivacije ljudi nalaze se u poslu zato što imaju snažnu želju za uspjehom, primjena je umjereno uspješna jer nije jasno je li u opisu posla riječ o nečem što određuje kompanija ili o subjektivnom dojmu zaposlenika (A.T.)

Izvor: Lider

Ovo se odnosi na motivaciju zaposlenih u nekoj organizaciji.
Imam mnooogo literature o tome, postavicu kad je iskopam. Ovo mi je pitanje sa usmenog iz Uvoda u poslovnu psihologiju, u januaru.